Pratite nas

Naši u svijetu

  Avila Kuljiš: Doći će trenutak onih poljubaca i zagrljaja kojih smo sada lišeni, vrijeme kada znamo da smo pobijedili zajedno.  

Objavljeno

na

„Pozdravljam prijatelje  u ime Hrvatske zajednice La Paz Bolivije želim izraziti našu bratsku solidarnost s Hrvatskom, a posebno sa Zagrebom. Hrvati prolaze kroz teška vremena. Osim globalne pandemije uzrokovane koronavirusom, pretrpjeli su jedan od najintenzivnijih potresa, požar na prekrasnom otoku Hvaru i povrh toga, pao je snijeg, čime je povećan rizik za širenje koronavirusa. Zagrepčani su potpuno potreseni sa sedamnaest tisuća oštećenih zgrada koje treba pregledati zbog opasnosti od urušavanja,  dvjesto osamdeset ljudi je smješteno u studentskom centru, dok su drugi pronašli utočište kod rodbine i prijatelja. Boli razmišljati o deset srušenih ili srušenih zgrada, šeststo teško oštećenih zgrada , muzeja, crkava, knjižnica i zgrada drugih ustanova prekrasnog grada koji nas je dočekao i o kojem sada imamo nezaboravne uspomene. Kakvu veliku bol prolazi obitelj pokojne djevojke.  Ana Marija, počivaj u miru!“

Razgovarao: Anto PRANJKIĆ

Za Hrvatsku kažu da spada  u red zemalja s najvećim postotkom iseljenika ali i zemlju čiji građani žive u mnogobrojnim zemljama kao nacionalna manjina. U Bosni i Hercegovini smo konstitutivni. No, veliki broj Hrvata živi daleko od Hrvatske. Posljednjih dana pisma potpore i poruke ohrabrenja posebno stižu iz Južne Amerike. Bio je to povod za razgovor sa gospođom Patriciom Avila Kuljiš, predsjednicom Hrvatske zajednice u La Pazu u Boliviji. Evo, što nam je tom prigodom  kazala.

Poštovana gospođo Avila Kuljiš, nedavno ste boravili u Hrvatskoj, zemlji svojih predaka. Kakvi su dojmovi?

-Hrvatska je u svakom pogledu prekrasna zemlja. Divim se našem prirodnom bogatstvu. Volim naše ljude, oni su meni slični, volim svu hranu i obožavam naše more

Tijekom posjeta zemlji svojih pradjedova dobili ste i jednu prestižnu nagradu?

-Da, Mreža Hrvatskih Žena, Nagrada Hrvatska žena utjecaja prepoznaje utjecaj hrvatskih žena na liderstvo, inovativnost i zajednicu, a dodijelit će se 22 ugledne žene iz Republike Hrvatske i goleme hrvatske dijaspore. Nagrade za buduće vođe dodjelit će se poduzetnoj mladoj ženi mlađoj od 20 godina koja je u vrlo ranoj dobi pokazala izvanredan talent. „Podrška uspjehu mladih i lidera u nastajanju područje je na kojem imamo najznačajniju priliku za podršku budućim generacijama uspješnih žena.“

U životu hrvatske zajednice u Boliviji igrate vrlo značajnu ulogu. Kako žive Hrvati u Boliviji?

– Predsjednica sam Hrvatske zajednice La Paz Bolivije. Hrvati Bolivije su se integrirali u društvo, dobri su i radni ljudi koji su se izvrsno snašli u svemu.  Postoje poduzetnici, umjetnici, profesionalci, pa čak i političari.

Koji su problemi s kojim se susreću naši sunarodnjaci i kako su se integrirali u bolivijsko društvo?

-Glavni problem bio je jezik. Integrirali su se vrlo dobro u društvo. Slovimo  za marljive ljude koji imajuvrijednosti, ali već nekoliko godina optužuju nas za separatizam. Diskriminirani smo zbog toga što smo Hrvati ili zbog boje kože ili kose.

Vi obnašate i vrlo važnu dužnost u lokalnoj  vlasti. Kako je obnašati dužnost u bolivijskoj politici?

  • Lijepo iskustvo kada jedni vole služiti drugima

U Boliviji se nalazi i izvjestan broj Hrvata misionara. Jedan plijeni posebnu pozornost – kapucinski svećenik fra Ivica Vrbić. Jeste li ga upoznali?

-Otac Ivica  ispunjava svoju misiju u Santa Cruzu. Svima je vrlo drag. Slušala sam misu u nedjelju 7. svibnja 2017. u kapeli Virgen de la Candelaria  koju je predvodio otac Ivica Vrbić uz sudjelovanje više od 60 ljudi. Misa je održana na španjolskom, a fra ivica  je govorio na hrvatskom jeziku.

U Hrvatskoj djeluje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Vodi ga državni tajnik Zvonko Milas. Kako ocjenjujete njihove aktivnosti?

-Državni tajnik Zvonko Milas, divno je ljudsko biće. Sjajan je vođa velikog kapaciteta i srca, posebno ga cijenim i divim mu se. Zahvaljujem mu što je heroj Domovinskog rata i zahvaljujući njegovoj predanosti i požrtvovnosti danas se mogu nazvati Hrvaticom.

U jeku smo velikog globalnog problema – corona virusa. Kako mu stati u kraj?

-Koronavirus je otkrio krhkost ljudskog bića. Vidjelo se da postoje važnije stvari od bogatstva, zdravlja, obitelji i brige za našu planetu Zemlju, što je jedina koju imamo. To je  naša velika kuća. Nema diskriminacije niti bogatih niti siromašnih.  Kako će sve u životu proći, to će se završiti s koronavirusom uz strpljenje i puno vjere u Boga.

Uz sve nedaće glavni grad Zagreb pogodio je i potres.

-Prošao je više mjesec dana od snažnog potresa u Zagrebu, no jako boli. Nakon što sam upoznala tako lijep grad u kojem sam provela nezaboravne trenutke, srce me boli, ali Zagreb  će biti jak. Brzo će se oporaviti. Sanjam da se jednog dana vratim.

Što biste poručili sovjim sunarodnjacima u Hrvatskoj?

-Pozdravljam prijatelje i u ime Hrvatske zajednice La Paz Bolivije želim izraziti našu bratsku solidarnost s Hrvatskom, a posebno sa Zagrebom. Hrvati prolaze kroz teška vremena. Osim globalne pandemije uzrokovane koronavirusom, pretrpjeli su jedan od najintenzivnijih potresa, požar na prekrasnom otoku Hvaru i povrh toga, pao je snijeg, čime je povećan rizik za širenje koronavirusa. Zagrepčani su potpuno potreseni sa sedamnaest tisuća oštećenih zgrada koje treba pregledati zbog opasnosti od urušavanja,  dvjesto osamdeset ljudi je smješteno u studentskom centru, dok su drugi pronašli utočište kod rodbine i prijatelja. Boli razmišljati o deset srušenih ili srušenih zgrada, šeststo teško oštećenih zgrada , muzeja, crkava, knjižnica i zgrada drugih ustanova prekrasnog grada koji nas je dočekao i o kojem sada imamo nezaboravne uspomene. Kakvu veliku bol prolazi obitelj pokojne djevojke.  Ana Marija, počivaj u miru!

Unatoč svemu, iznenađujuće je i važno je istaknuti otpornost, neposrednu reakciju, umjerenost, sposobnost, predanost i hrvatskih vlasti, od premijera Andreja Plenkovića, ministara iz njegove vlade i svih dužnosnika, koji su se tako marljivo i organizirano suočili s novonastalom kritičnom situacijom. Iznenađeni smo solidarnošću i velikim srcima onih anonimnih junaka poput četiristo i pedeset vojnika koji uklanjaju ruševine, građevinskih radnika i volontera poput Bad Blue Boysa zagrebačkog Dinama i njihovog prikupljanja sredstava za one manje sretne. Iskreno čestitam vašoj uglednoj diplomatskoj delegaciji na važnom i nesebičnom radu na rješavanju situacije Hrvata koji su zaglavili u Peruu i Boliviji. Iskazujemo naše poštovanje općenito prema stanovništvu koje je djelovalo u skladu s uputama i bilo mirno u trenucima stvarne tjeskobe … Iz srca Južne Amerike šaljemo našu potporu i blagoslov. Zagrebe, nisi sam, Hrvati Bolivije šalju ti blagoslove i pozitivne želje, tako da loši trenuci kroz koje Hrvatska sada prolazi, kasnije budu samo sjećanje .

Žar  unutarnje vatre koju svi nosimo osvjetljava one koji vode Hrvatsku u bolju budućnost za nas i naše potomke, taj žar nikada neće prestati sijati, kao i nada u bolji svijet. Sve će biti dobro i doći će trenutak onih poljubaca i zagrljaja kojih smo sada lišeni, vrijeme kada znamo da smo pobijedili zajedno.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milas zabrinut: Hrvatska manjina najomraženija etnička skupina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izrazio je u petak zabrinutost zbog medijskih napada na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji koja je, tvrdi, najomraženija etnička skupina u Srbiji.

Milas je priopćio kako je u četvrtak iznošenje nastavnih sadržaja o povijesti hrvatskog jezika u 20. stoljeću za učenike 8. razreda, koje su odobrile nadležne institucije Srbije, interpretirano kao veličanje NDH, što nije činila ni učiteljica ni Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), a niti to čini bilo koja hrvatska institucija.

Žaloste, ističe, takvi neutemeljeni medijski napadi na hrvatsku nacionalnu manjinu, “po nekim istraživanjima najomraženiju etničku skupinu u Srbiji”.

Posebno razočaravajuće što nema primjerene reakcije institucija Srbije

No, posebno je razočaravajućim tumači to što nema primjerene i adekvatne reakcije institucija Republike Srbije, koja bi išla u smjeru razjašnjavanja i smirivanja stanja te zaštićivanja Hrvata, lojalnih građana.

“Štoviše, i najviši predstavnici vlasti Republike Srbije često i sami sudjeluju u takvim napadima“, navodi državni tajnik.

Srbijanske je institucije stoga pozvao da učine dodatne napore kako bi, u skladu s međunarodnim konvencijama, bilateralnim sporazumima i svojim zakonodavstvom, zaštitili pripadnike hrvatske  manjine koji žele aktivno sudjelovati i doprinositi razvoju srbijanskog društva.

Izvrsna komunikacija s izabranim predstavnicima Hrvata u Srbiji

Milas je izrazio zadovoljstvo izvrsnom komunikacijom s izabranim predstavnicima Hrvata, predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić i zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije Tomislavom Žigmanovom.

Istaknuo je kako u suradnji s njima i brojnim drugim hrvatskim udrugama i organizacijama njegov Ured provodi različite aktivnosti koje doprinose očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata.

Naglasio je i kako je hrvatska Vlada udvostručila potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u svih 12 europskih država, te daje potporu strateškim projektima Hrvata u Srbiji – izgradnji Hrvatske kuće u Subotici i kadrovskom osnaživanju Hrvatskog nacionalnog vijeća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Asić: Digitalni jaz ne postoji. Uvedite e-glasovanje

Objavljeno

na

Objavio

„Uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!“

Piše: Anto PRANJKIĆ

Predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa Stjepan Asić uputio je pismo Premijeru Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću a povodom neprihvaćnja  Vlade Republike Hrvatske Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim izborima te Prijedloga zakona o uvođenju e-glasovanja i dopisnog glasovanja. U svom pismu, predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa ističe da je iznošenje činjenice o digitalnom jazu kao točnoj preptostavci, u najmanju ruku vrlo upitno. Jer, prema njegovim riječima ta tehnologija nije nova i kroz godine, ljudi su imali mogućnost da se toj tehnologiji priviknu, pa čak i starije osobe, o kojima je ovdje riječ, naglasio je  u pismu Asić te napomenuo da bi baš takav Zakon donio povoljno rješenje upravo starijim osobama.

Također u pismu ističe i drugu mogućnsot:

„Druga mogućnost je dopisno glasovanje, koje već postoji u raznim državama u svijetu. Tako primjerice u nedavnim lokalnim izborima u Washington State, SAD, od 4.4 milijuna dopisnih glasova manje od stotinu bilo je nevažećih, a niti jedan da je zaslužio kriminalnu istragu! U Njemačkoj je na posljednjim parlamentarnim izborima taj način glasovanja koristilo 20 posto birača, znači veliki dio njih koji žive stalno u svojoj zemlji. Dopisno glasovanje bilo bi od od ogromne važnosti za hrvatske državljane u inozemstvu, pogotovo one prekomorske, koji žive na prostranim kontinentima i kojima je skoro nemoguće putovati stotine, pa i tisuće, kilometra da bi, prvo registrirali svoj glas a zatim glasovali. Možda ne bi bilo loše, za početak, uvesti dopisno glasovanje baš za te daleke zemlje kao jednu od opcija. Čak i ne bi trebalo mijenjati Ustav jer bi diplomatska i konzularna mjesta i dalje ostali biračka središta i dopisni bi se glasovi tu trebali registrirati.

Suprotno nedavno izraženoj bojazni zastupnik SDP-a da: “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”, ove promjene bi imale minimalni učinak“, istaknuo je Asić i napomenuo da s obzirom na broj hrvatskih državljana koji su na zadnje predsjedničke izbore izašli na tri kontinenta nije prešao niti tisuću, da bi se uvođenjem dopisnog glasovanja ta brojka udvostručila, a učinak izbora bi bio bolji.

„Drugim riječima uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!”, napisao je u svom pismu premijeru Plenkoviću predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa Stjepan Asić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari