Pratite nas

Politika

Azimov: Nametnute sankcije Rusiji su neproduktivne i zbog njih najviše gubi Europska unija

Objavljeno

na

Rusija nije prijetnja Europskoj uniji, a najvažniji zadatak ruske vanjske politike je obnova odnosa s Unijom i SAD-om, rekao je u Zagrebu ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov i pozvao na ukidanje sankcija Rusiji i jačanje rusko-hrvatskih odnosa.

Unija je od ožujka 2014. obnavljala sankcije Rusiji zbog ruskog pripojenja Krima i pomaganja proruskih pobunjenika na istoku Ukrajini.

– Nametnute sankcije Rusiji su neproduktivne i zbog njih najviše gubi Europska unija – rekao je Azimov u predavanju “Vanjska politika Rusije i rusko-hrvatski odnosi” koje je u palači Dverce organizirao Hrvatski diplomatski klub.

Podsjetio je da Europa još uvijek ovisi o ruskom plinu pa tako i Hrvatska koja je prošle godine uvezla preko dvije milijarde prostornih metara plina iz Rusije.

– Rusija nije prijetnja Europskoj uniji, ali nedostaje političke volje da se unaprijede odnosi -, rekao je Azimov.

EU, ali i SAD odbijaju ukinuti sankcije sve dok Rusija ne počne poštovati sporazum iz Minska kojim je zaustavljen otvoreni rat na istoku Ukrajine, dok Azimov istovremeno poziva na obnovu odnosa Rusije s EU-om i SAD-om.

– Do glavnih sukoba dolazi zbog nerazumijevanja globalnog poretka. Rusija ne dopušta da joj se nameću pravila jedne zemlje, ali je obnova odnosa potrebna jer se s globalnim izazovima poput terorizma i ekstremizma potrebno zajednički suočiti – istaknuo je Azimov i dodao da su Rusiji u ovom trenutku “najbliži strateški partneri Indija i Kina” i u tom kontekstu je pozdravio jačanje hrvatsko-kineskih odnosa.

Što se tiče dolaska visokih ruskih dužnosnika, Azimov kaže sljedeće:

– Glavni događaj kojem se nadam na početku sljedeće godine jest posjet ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Lavrova Hrvatskoj, a ako uspijemo sve pripremiti za summit, nakon toga očekujem i posjet ruskog predsjednika. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Hrvatska od početka žali zbog rezultata referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković je u razgovoru za kanal France 24 ponovio kako žali zbog odluke Europskog vijeća da se ne otvore pregovori o članstvu Sjeverne Makedonije i Albanije, no kako će te države kadtad ući u Europsku uniju.

Europski čelnici jučer nisu uspjeli doći do potrebne jednoglasne odluke o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, usprkos preporuci Europske komisije da se to učini.

Plenković je u petak u razgovoru za televizijsku emisiju “Talking Europe” engleske inačice kanala France 24 ponovio razočaranje tom odlukom, istaknuvši kako su dvije zemlje to zaslužile zbog reformi koje su provele i zbog kriterija koje je Europska komisija postavila i koje su zadovoljile. Posebno žali što je to bio slučaj kod Sjeverne Makedonije koja je “promijenila ime i ustav i dotakla pitanje nacionalnog identiteta”, a “15 mjeseci kasnije nema odluke o otvaranju pregovora”.

– Moramo razlikovati početak tog procesa od njegovog kraja. To je veoma dug, težak i strukturiran proces, poručio je Plenković.

Mediji su jučer pisali kako se otvaranju pregovora usprotivila Francuska, a novinarka France 24 je ustvrdila kako je Pariz poručio kako u tome nije bio sam te ju je zanimalo koje države dijele njezino mišljenje.

– Nije na meni da to otkrivam, odgovorio je Plenković, no istaknuo je da su njihovi argumenti bili “globalniji” te su bili vezani za opće funkcioniranje EU-a poput “proračunskih organičenja” ili “procesa donošenja odluka”. No poručio je kako su Sjeverna Makedonija i Albanija okružene EU-om te da će prije ili kasnije ući u taj savez, a da će neodlučnost Europe pružiti priliku drugim svjetskim silama da budu utjecajnije u tim zemljama.

Plenković je u emisiji govorio i o Brexitu, ponovivši kako Hrvatska od početka žali zbog rezultata referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu, tim više jer je riječ o “stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, nuklearnoj sili i svjetskom poborniku slobodne trgovine” koja ima poseban odnos sa Sjedinjenim Država. O novom sporazumu koji su Bruxelles i London postigli u četvrtak kazao je da “razvodi nikad nisu savršeni”, no da je riječ o dobrom dogovoru te da postoji dovoljno zrelost i kontrolnih mehanizama u samom postupku koji vode računa o tome da nema velikih rizika kada se radi o transportu robe i dobara u EU ili u Sjevernu Irsku, priopćila je vlada.

Na pitanje može li se sporazum ratificirati do 31. listopada Plenković je odgovorio da je svih 27 članica Europske unije do tog datuma spremno učiniti potrebne radnje na razini Vijeća i u Europskom parlamentu.

– Što će se dogoditi u Ujedinjenom Kraljevstvu nije na meni da spekuliram, sa strane EU učinili smo sve i imamo razloga biti optimistični, zaključio je u petnaestak minuta dugačkom intervjuu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Anto Đapić u Splitu: ‘MOST planira politički preživjeti uz pomoć Škore’, Suverenisti nemaju veze s hrvatskim suverenitetom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik stranke Desno i predsjedniki kandidat na nadolazećim izborima za predsjednika RH, Anto Đapić, održao je danas konferencija za medije. U svom medijskom istupit većinu vremena komentirao je tri vodeća kandidata po svim anketama popularnosti.

– U političkoj kampanji je vrlo važno naglasiti ili znati tko što od kandidata govori, pita, odgovara jamči. Moj je stav, čovjeka koji sam cijeli život u politici s velikim životnim iskustvom, da je iznimno važno da svatko od kandidata pred hrvatski narod mora iznijeti svoj program oblika uređenja nacionalne države, odnosno da svaki Hrvat u svakom trenutku mora znati kako će se njegov predsjednik ili predsjednica ponijeti u nekom vrlo snažnom aktualnom pitanju koje te dotiče hrvatske sigurnosti, hrvatske perspektive i sl.

Posljednjih dana je interesantno da su dva kandidata, dakle gospodin Milanović i Škoro, počeli izazivati na neka sučeljavanja aktualnu predsjednicu i sebe međusobno iako do sada u svom obraćanju javnosti nisu iznijeli ništa što bi njih definiralo kao ozbiljne kandidat za predsjednike države. Sve se svodi na poštapalice, svodi se na pošalice, svodi se na podbadanja, ali se ništa ne svodi na to da netko kaže što misli o aktualnoj situaciju Hrvatskoj stoga ću ja pokušati redom definirati tko što od ovih triju glavnih kandidata govori, a koji se međusobno tako prepucavaju, s kakvim sloganima izlaze i što to praktički znači.

Prvo se osvrnuo na kadnidata SDP-a.

“Laži iz povijesti našeg naroda koje su kreirali Jugoslaveni, Srbi, komunisti”

– Zoran Milanović se poziva se na karakter, na umnu znatiželju i na progresivnost. Molim vas lijepo. Prvo bih želio istaknuti jednu stvar. Ni prema jednom kandidatu, kako prema ovih troje, tako prema svim ostalim koje izuzetno poštujem i cijenim, nemam namjeru na ljudskoj razini biti netolerantan, ali na političkoj razini moram kazati da zaboravljam na političku korektnost jer je ona najveći problem hrvatske politike. Korektnosti je ono što ljudi doživljavaju kao manjak samopouzdanja ili nepostojanja vjere u svoj program ili slabost. Dakle u ovim izborima koje smatram svojim završni velikim nekim izborima, neću biti prema nikome politički korektan. Ljudski svakako, ali politički niti govora jer se radi o izboru za najvažnije funkcije u hrvatskom narodu.

Gospodin Milanović poziva se na karakter, na umu znatiželju i na progresivnost. Kako se može govoriti od političkom karakteru ako on zbog svog izbornog tijela ne koristi sintagmu “hrvatski narod”. Njegovo izvorno tijelo dominantno je ono koje nije najsretnije stvaranjem hrvatske države i svojom pozicijom u tom u tom društvu jer su ta lijeva komponenta koja je do 90. godine vladala hrvatskom državom na hrvatsku državu uglavnom tek pristala, ali u političkom smislu sama činjenica stvaranje hrvatske države je nešto što njima ni dan-danas nije dobro pala pa se, vidljivo je u njegovim obraćanjima, stalno koristi građani Hrvatske, ali ne spominje hrvatski narod. Kada govori o umnoj znatiželji, čudno je da kod te znatiželje gospodin Milanović niti u jednom trenutku ne postavlja niti jedno retoričko pitanje, a kamoli državničko pitanje o nevjerojatnim lažima iz povijesti našeg naroda koje su kreirali Jugoslaveni, Srbi, komunisti i njihove sluge u Hrvatskoj.

Upravo bi on morao okrenuti tu stranicu i pokušati barem hrabro i srčano progovoriti o nekim pitanjima koje opterećuju hrvatsko društvo i hrvatski narod, ali isto tako ne može tu su znatiželju artikulirati jer se radi o biračkom tijelu. Tek kad spominje izraz progresivnost, onda jasno da on zbog svog izbornog tijela ne smije niti progovoriti o iz Jugoslavije naslijeđenom zakonu po kojem danas hrvatski narod čak i unucima zlotvora plaća zbog isforsiranog, arhaičnog, tzv. antifašizma, a da ne govorim o njegovoj ulozi u lex Perkoviću – kazao je Dapić.

Najkraće se “zadržao” na aktualnoj predsjednici.

– Kada govorimo o Kolindi Grabar Kitarović, a ja sam nju prije 5 godina podupirao u kampanji za predsjednicu, njoj se ne može osporiti ljubav prema domovini i narodu, no ne može se rješenje za Hrvatsku naći u njenom pozivu na državu “po mjeri čovjeka” ili pozivu na jedinstvo. Kada govorimo o Hrvatskoj po mjeri čovjeka, Hrvatska može biti samo po mjeri hrvatskog naroda. Jedinstvo ne može biti poziv na toleranciju bedastoća, nepomirljivih stvari nego mora biti poziv na uređenje Hrvatske kao istinske države hrvatskog naroda u kojoj će političko hrvatstvo biti odlučujući faktor upravljanja hrvatskom državnom.

Kada govorimo o predsjednici Grabar Kitarović, da je njen rad i posao bio dobar onda bih ja danas podupirao njenu kandidaturu i ne bih joj se suprotstavljao kao protukandidat.

Za Škoru smata da nema svoj politički program.

– Kada govorimo o Miroslavu Škori, jer nas se tretira kao kandidate desnice, moram istaknuti da je on nacionalno jako omiljen čovjek. Nitko od nas se ne može ne naježiti na “Ne dirajte mi ravnicu”, “Sude mi” i druge pjesme. Međutim, to što pjeva ne transformira u svoje političke poruke, upravo obrnuto. Oko g. Škore okupili su se tzv Suverenisti i MOST i poručuju “Sad ili nikad”. Mislim da će se glavna borba na desnici voditi između Škore i mene, pa bih svog sugrađanina, g. Škoru pitao nekoliko stvari. On se osnažio podrškom Suverenista i MOST-a, a izbjegava iznošenje svojih političkih stavova i konferencije za medije. Tako ga je ne mogu drugačije vrednovati nego po političkim programima stranaka koje ga zastupaju. Recimo, g. Petrov, predsjednik MOST-a, je predstavnik političke opcije koja je rušila vladu koju je činila s jamstvom da će Hrvatska sigurno dobiti spor u arbitraži s MOL-om. Svi znamo što se dogodilo, Hrvatska gubi milijarde kune, a i narušava odnose s prijateljskom Mađarskom.

MOST je gurnuo Hrvatsku u milijarde obveza. S druge strane, MOST je bila podijeljena oko glasovanja oko Istanbulske konvencije, a izašla je iz Sabora kada se glasovalo o mogućnosti posvajanja djece od strane istospolnih parova. MOST planira politički preživjeti uz pomoć Škore.

Tzv. Suverenisti nemaju veze s hrvatskim suverenitetom. Perjanica tog suverenizma, Ruža Tomašić, na domaćoj političkoj sceni kritizirala je Loru Vidović koja je kroz svoj rad svugdje vidjela ustaše, a poduprla je njenu kandidaturu za europskog ombudsmana u EU parlamentu. Zajedno je s ljevicom potpisala za nju, protiv je bio HDZ i g. Kolakušić. O kakvom suverenizmu govorimo kada na moj programski zahtjev kao kandidata za predsjednika ne podupiru da se ukine Zakon o manjinama u Hrvatskoj jer smatram da je to jedini ispravan način obračuna s političkim srpstvom, da se političkim djelatnicima ex Republike srpske krajine zabrani političko djelovanje, u svemu onome što je na državnom proračunu. Kakvi su to suverenisti koji ne znaju podržavati interese Hrvata u BiH, na čemu je inzistiram u svom programu i kakva je to politika Miroslava Škore koji bez zagovaranja izbornog sustava s jednom izbornom jedinicom koja ne podupire jednu takvu politiku kojom bi se Hrvatska definirala kao država hrvatskog naroda.

Ovo su dio pitanja na koja tražim odgovore. Ne zagovaram politička sučeljavanja, a na njih sam spreman, a tražim da se o svojim programima izjasne svi kandidati, dajte odgovore na ovih glavnih nekoliko pitanja. Tada bi se kroz kampanju moglo vidjeti tko što zagovara. Hrvatski čovjek mora znati što njegov predsjednik ili predsjednica misle o pojedinoj temi i kakve će stavove zagovarati – zaključio je Đapić u Splitu, piše DalmacijaDanas.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari