Pregled
Azimov želi organizirati sastanak Putina i Grabar-Kitarović tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva
Ruski veleposlanik Anvar Azimov u utorak je u Zagrebu izrazio apsolutno uvjerenje da napetosti između Zapada i Rusije zbog Sirije ne bi trebali utjecati na bilateralnu suradnju Rusije i Hrvatske te otkrio da razmišlja o organizaciji sastanka predsjednika dviju zemalja tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva.
U neformalnom druženju na Cvjetnom trgu u Zagrebu u povodu skorašnjeg nastupa hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, Azimov je komentirao napad triju zapadnih zemalja na Siriju zbog korištenja kemijskog oružja, a što i sirijska vlada i njezina saveznica Rusiju niječu.
“To čak i nije bio napad, to je bila agresija na suverenu zemlju”, rekao je Azimov o operaciji koju su izvele Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska, a što su podržale i Hrvatska i Europska unija.
“Apsolutno sam siguran bez obzira što se dogodilo u našim odnosima sa SAD-om i Europskom unijom to ne bi trebalo utjecati na bilateralnu suradnje Rusije i vaše zemlje”, rekao je Azimov.
Bombardiranje sirijskih postrojenja za vikend nije bio prvi napad na suverenu zemlju bez mandata UN-a, podsjetio je.
“Imamo toliko mnogo primjera u kojima neka zemlja bez mandata UN-a, bez mandata Vijeća sigurnosti krši međunarodno pravo”, rekao je.
Azimov se nada da će predsjednica Republike posjetiti Rusiju u vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva.
“Razmišljam o organizaciji sastanka mog predsjednika i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, možda u nekom od gradova gdje će hrvatska reprezentacija igrati”, rekao je.
Azimov je izrazio nadu da će razum prevladati i da će se u konačnici Rusija i SAD zajednički boriti protiv stvarnih izazova rata, međunarodnog terorizma, ilegalne migracije”.
Na temu krize koncerna Agrokora čiji su veliki vjerovnici ruske banke Sberbank i VTB banka, Azimov je rekao da je “Rusija pouzdan prijatelj” Hrvatskoj.
Pritom je retorički zapitao zašto zapadne zemlje, strateški prijatelji Hrvatske, nisu pritekli u pomoć u rješavanju krize u Agrokoru.
Na druženju u organizaciji Hrvatskog nogometnog saveza, ruskog veleposlanstva i Grada Zagreba Azimov je odgovarao na pitanje što hrvatski navijači mogu očekivati u Rusiji.
“Ruski narod voli hrvatski narod. Mi imamo mnogo toga zajedničkog”, rekao je.
“Moskva je jedinstveno gostoljubiva i zato sam uvjeren da će se hrvatski igrači ondje osjećati kao kod kuće”, smatra Azimov.
(Hina)
Što vi mislite o ovoj temi?
Pregled
Glasnović: Jedan od temeljnih postulata razaranja kulturnog identiteta Zapada je napad na obitelj
♦ Što je Frankfurtska škola i kako je ona uvela primjenjeni marskizam u današnju zapadnu civilizaciju?
♦ Pretvara li Frankfurtska škola homoseksualizam i pedofiliju u novu vrstu religije?
♦ Koliko će još dugo u Saboru biti samo muški i ženski zahodi, a kada će biti izgrađeni i ostali transgender zahodi?
♦ Kako kontrola misli na Zapadu djeluje protiv ‘govora mržnje’?
♦ Kako iznošenje istine u Kanadi može postati protuzakonito?
♦ Služi li konceptualna umjetnost zaglupljivanju ljudi?
♦ Je li apatija novi ateizam?
♦ Kakvi su psihoprofili vodećih svjetskih boljševika?
♦ Što su tabu teme zemalja tzv. slobodne zapadne civilizacije?
♦ Što komunistima predstavlja ‘plemenita mržnja’?
♦ Što znači nedavni jugoslavenski ‘bal vampira’ u Mimari?
♦ Kako su vlasničkim strukturama međusobno povezani glavni svjetski mediji?
♦ Kako se društvenim mrežama širi komunistički anarhizam?
♦ Kako je kadrovska politika u HDZ-u i njegovim frakcijama stvorila u Hrvatskoj protuhrvatsku političku elitu?
♦ Generalski zbor, bivši JNA oficiri i kameleoni.
Razgovor o ovim i drugim pitanjima pogledajte na Podcastu Velebit.
Što vi mislite o ovoj temi?
Pregled
Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću
Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).
O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.
Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.
Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.
Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.
„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.
Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.
Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)
