Pratite nas

Razgovor

Bacač kugle Stipe Žunić svjedočio vjeru: Šport mi nije bog, nego sredstvo na putu prema Bogu

Objavljeno

na

Foto: fah

Stipe Žunić, hrvatski atletičar koji se natječe u bacanju kugle, nekadašnji košarkaš, svjetski juniorski prvak u kickboxingu, kasnije američki student sociologije i društvenih znanosti, u bacanju kugle pronašao je sebe. Ali danas je svjestan da nije samo sportaš i da je život više od sporta.

“Šport me gradio kroz sve što sam prolazio, od odrastanja do fakulteta koji sam »zaradio« mukotrpnim radom. Šport me izvana oblikovao na svjetskoj sceni, ali uvelike me izgradio i iznutra”, rekao je u jednom ranijem intervjuu za Glas Koncila. 

“Nekad su teške situacije mističnije od dobrih situacija, iz njih se više može naučiti. Uspjeh jest blagoslov i Božja ruka na ramenu, ali u neuspjesima, u zatvorenim pogledima, kada čovjek ne zna što će se dogoditi, kada ne ide sve po planu, kada se dogode ozljede – uvijek se otkriva i nešto drugo. Donosi to i pojedinu žrtvu, nešto za što se vrijedi boriti. Gdje ima žrtve, ondje se kasnije nešto bolje izrodi, u duhovnom i fizičkom smislu. I ne mora biti riječ o nečem opipljivom. Poteškoće i »neredi« spremali su sve za veliki red. U nalaženju samoga sebe kroz poteškoće, pojedinac otkriva kolika je njegova snaga, koliko mu je potrebna Božja snaga te koliko je kao čovjek izgrađen”, smatra Stipe.

“Većinom smo svi odrasli kao kršteni i vjernici. No subotom smo izlazili, a nedjeljom ujutro na misu. To je bilo pogrješno. Ono što je autentično u mom slučaju jest da je prije Stipe Žunić bio samo šport. U trenutku u kojem mi je oduzet šport više nisam bio Stipe Žunić. Nisam znao tko sam. Razumijete? Sve što sam imao i postigao bilo je zbog športa. Osjećao sam se da imam boga, a nemam Boga. Sa športom se sve oduzelo. Danas, kada bi se šport oduzeo od mene, i da se ne bavim bacanjem kugle, ponovno bih bio isti Stipe Žunić, sretan u duši, miran, svirao bih gitaru, družio se s ljudima, bavio sociologijom. Ključna je razlika što sam pronašao veću vrijednost, što mi nije šport bog, nego sredstvo na putu prema Bogu. Važna razlika”, svjedoči svoju vjeru.

“Za deset godina nadam se imati olimpijsku medalju ispod svojega pojasa. Ambicije su velike. Pokazao sam da mogu biti među tri najbolja na svijetu, volio bih postati i europskim prvakom. Htio bih zasnovati obitelj, još i prije 37., živeći kraj mora, gdje sam i odrastao. Biti kraj obale dobro je za pluća. Volio bih imati suprugu i djecu, baviti se športom. U to vrijeme vjerojatno ću prestajati s profesionalnom karijerom. Volim fitness i poticati druge na rekreativno bavljenje športom. Jamačno ću ostati povezan sa športom, osim ako Bog ne bude imao druge planove. Svake tri godine nešto se novo događa u mom životu, tko zna”, kaže o svojim budućim planovima.

Otac hrvatski branitelj

“Moj je otac bio na prvoj liniji, sve dane Domovinskoga rata proveo je kao dragovoljac, sve što je mogao dao je za Hrvatsku. Dok svi naši dobrovoljci ne budu zadovoljni, mi športaši nemamo pravo ništa govoriti o našim uvjetima, jer oni su se izborili za državu koju danas predstavljamo. Bio sam još mali, brat Tomislav je stariji šest godina pa ima više sjećanja. S obzirom na sve što smo prošli, dobri smo i ispali”, kaže.

“Mediji ne progovaraju mnogo o vjeri i nutarnjim motivima. A riječ je o radosnoj vijesti! Ako tko dobije milijun dolara na igrama za sreću, teško mu je to ne podijeliti s drugima. Isto je i s divnim duhovnim stvarima u meni. Ne mogu a da ih ne potkrijepim, jer to su dokazi, činjenice moje sreće, uspješnoga života i zadovoljstva. Pa zašto ne bih rekao u čemu je ‘kvaka’!”, zaključio je za Glas koncila.

Glas Koncila / Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Azimov: Rusija ima puno bolje i dvostruko jeftinije zrakoplove od američkih ili izraelskih

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana na N1 televiziji bio je veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov.

Jedna od tema koja je u posljednje vrijeme u fokusu hrvatske javnosti je propali pokušaj nabavke borbenih aviona F-16 Barak. Što mislite o tome?

“Prije svega želim reći da imam vrlo visoko mišljenje o vašim Oružanim snagama i upoznat sam sa stanjem vaših Oružanih snaga. Na nekim područjima, unatoč tome što je Hrvatska članica NATO-a, Rusija surađuje s vašim Ministarstvom obrane.

Držimo da vaše Oružane snage trebaju biti snažne i Hrvatska treba dobre avione. Mi u tom pogledu ne sudjelujemo u ovom poslu jer je Hrvatska članica NATO-a. No smatram da Rusija ima puno bolje i dvostruko jeftinije nadzvučne borbene avione i druge vrste zrakoplova, kakve i Hrvatska treba, nego što su američki ili izraelski. Ali mi poštujemo pravila igre. Hrvatska je članica NATO-a i pridržava se njegovih pravila.”

Pitao bih vas o ruskom uplitanju u izbore u SAD-u i Europskoj uniji. Siguran sam da je vaš stav kako nikakvog uplitanja nije bilo, ali šefovi ne samo američkih, nego i njemačkih obavještajnih službi kažu da je ruska prijetnja stvarna.

“Mislim da se radi o propagandi. Kao veleposlanik još jedanput želim ponoviti da se nikad ne miješamo u unutarnje stvari bilo koje države, uključujući i Hrvatsku. Poštujemo stajališta različitih političkih stranaka i unutarnje čimbenike. Rusija nema potrebu  uplitati se u izbore jer poštujemo odluku i mudrost naroda, glasača. Nijedna vlast, bilo u SAD-u ili zemljama EU-a, nema alternativu tomu da dodatno osnažuje odnose s Rusijom, koja je jedan od najvažnijih globalnih strateških partnera.

Tko vam je favorit na europskim izborima?

“Mislite na izbore za Europski parlament?”

Na izbore za Europski parlament u svibnju.

“Mislite, u Hrvatskoj?”

Mislim općenito.

“Ponavljam, nije na nama, odluka je na glasačima u EU zemljama, uključujući i u Hrvatskoj. Mislim da je situacija prilično stabilna i mirna. Što se tiče Hrvatske, mislim da i HDZ, SDP i Živi zid imaju šansu da njihovi kandidati budu izabrani u Europski parlament.

Ponavljam, za nas nema nikakve razlike kad je riječ o tome tko su zastupnici u Europskom parlamentu. Nama je važno da su ti zastupnici odmjereni, realistični i da shvaćaju strateški scenarij današnjice, da shvaćaju da je Rusija jedan od najvažnijih čimbenika multipolarnog svijeta. Ne jednopolarnog ni bipolarnog, nego multipolarnog svijeta, u kojem Rusija, SAD, Europska unija i Kina predstavljaju važna središta novog sustava.

“Posjet Putina mogao bi se dogoditi nakon vaših predsjedničkih izbora”

Ima li kakvog napretka u organiziranju posjeta predsjednika Putina Hrvatskoj? Nedavno smo ga vidjeli u Srbiji.

“Prije svega želim naglasiti da je dinamika naših odnosa veoma pozitivna. U posljednje dvije, tri godine naša bilateralna suradnja dobila je nov zamah. Vaša uvažena predsjednica dvaput se susrela s mojim predsjednikom. Vaš se premijer susreo s našim premijerom. Međuvladina komisija veoma uspješno funkcionira. Pritom želim spomenuti vašeg ministra gospodarstva Horvata i njegov sjajan doprinos radu Međuvladine komisije. Razmišljamo i o novoj sjednici Međuvladine komisije sredinom godine. Postoji konstantna suradnja na razini ministarstava i agencija.

Usput rečeno, Rusija će ove godine biti veoma aktivna na području kulture. U lipnju ćemo u Zagrebu organizirati Dane Moskve, a u rujnu Dane Sankt-Peterburga. To će se dogoditi zahvaljujući izravnim kontaktima i uspješnoj suradnji zagrebačkih vlasti, gradonačelnika Bandića, i Moskve te Sankt-Peterburga.

No prije ili kasnije posjet moga predsjednika će se dogoditi.”

Kada?

“To jest na dnevnom redu. Mislim da će ove godine Hrvatska biti fokusirana na izbore za EU parlament, zatim ćete imati i predsjedničke izbore. Posjet svog predsjednika želim temeljito pripremiti.

Na primjer, ako do posjeta dođe u narednim mjesecima, u smislu sadržaja imam samo dva nacrta sporazuma. Do kraja godine imat ću šest nacrta sporazuma. Zato mislim da posjet mora biti dobro pripremljen. S našim hrvatskim partnerima moramo proširiti pravne okvire. Trebaju nam novi programi suradnje, sporazumi… Realistično govoreći… Ovaj posjet bi se mogao dogoditi nakon vaših predsjedničkih izbora.

No spremni smo za to. Jedan od važnijih događaja tijekom posjeta bio bi veliki rusko-hrvatski poslovni forum. Ponavljam, trendovi naše trgovinsko-gospodarske suradnje pozitivni su unatoč sankcijama. Lani se naša robna razmjena povećala za 30 posto unatoč sankcijama, što je veoma dobra brojka. Ove godine postoji potencijal da naši trgovinsko-gospodarski odnosi premaše dvije milijarde eura.

Kada bude pravi trenutak i kad ovaj posjet uspijemo pripremiti na ozbiljan i temeljit način, siguran sam da će moj predsjednik posjetiti vašu zemlju. Bit će to zapravo prvi posjet mog predsjednika vašoj zemlji otkako je Hrvatska postala neovisna država. Bit će to važna prekretnica.

Mislimo da su rusko-hrvatski odnosi u interesu obaju naših naroda. Znam kakvo raspoloženje vlada u hrvatskom narodu. Uvjeravam vas, gotovo 100% hrvatskog stanovništva želi rusko-hrvatsko prijateljstvo, a isto vrijedi i za ruski narod.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Ruža Tomašić: Zbog svojih laži, patrijarh Irinej nikad više ne smije stupiti na tlo Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovala gđa. Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu. S njom je razgovarao Marijan Križić.

♦ Što misli i kako je reagirala gđa. Ruža Tomašić na skandaloznu izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je svoj govor na komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskoj Bazovici završio povicima “Živjela talijanska Istra” i “Živjela talijanska Dalmacija”?

♦ Kako su se u Hrvatskoj odmah javili dežurni titoisti i prozvali Hrvatsku zbog popustljivosti prema fašizmu. Ne bismo li prije mogli zaključiti da Titovi zločini zapravo daju vjetar u leđa iredentističkim težnjama?

♦ Kako su prosvjedovali slovenski i hrvatski zastupnici?
♦ Što sadrži i o čemu se radi u raspravio strategiji ribarstva?

♦ Zašto u Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da izbor zastupnika u EU parlament nije bitan jer se u njemu navodno ništa bitno ne odlučuje?
♦ Nastupaju li hrvatski EU parlamentarci zajednički, u ime svoje države, ili se okupljaju oko svojih grupacija kojima pripadaju?

♦ Postoji li tzv. stranačka stega u grupacijama?
♦ Što očekivati od novih izbora za EU parlament?

♦ Kako je došlo do suranje Hrast-a i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) koji su osnovali novu platformu, oko koje su se okupila i neka poznata imena: Tomašić, Ilčić, Zekanović, Mišić, Sačić?
♦ Kako Ruža Tomašić komentira formiranje koalicija sastavljenih od stranaka koje pripadaju posve drukčijim grupacija u EU parlamentu? (primjer Amsterdamska koalicija)

♦ Što znače brutalne uvrede Milorada Pupovca izgovorene u Saboru i upućene hrvatskom narodu, katolicima, ali i homoseksualcima?
♦ Je li drska reakcija Milorada Pupovca, poput one Nikole Sojanovića u Srbobranu 1902. godine, zapravo reakcija na pismo koje je Hrvatska biskupska konferencija uputila srpskom partijarhu Irineju?

♦ Treba li na tom tragu prepoznati i obnovljenu hajku na Marka Juriča, zbog toga što je prokazao mirtopolita Porfirija koji je pjevao četničke pjesme?
♦ Prije desetak dana zajedno sa saborskim zastupnikom Hrvojem Zekanovićem najavili ste blokadu Srbije na putu prema EU, dok ne ispune neka bitne uvjete u odnosu na Hrvatsku. O čemu je riječ?

♦ Nazirete li kakve promjene u aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

Odgovore na poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari