Pratite nas

Pregled

Bačić: HDZ-ovi zastupnici o Istanbulskoj konvenciji trebaju glasovati prema odluci Kluba

Objavljeno

na

Prema najnovijim rezultatima ovomjesečnih istraživanja CRO Demoskop, HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. HDZ ima potporu 26,8 posto birača, što je u odnosu na ožujak pad veći od 2 posto. I dok za SDP s 21,1 posto i Živi zid s 11,2 posto možemo reći da stagniraju, Most nezavisnih lista bilježi rast od 1% i sada ga podupire 8,1 posto birača. Već drugi mjesec peto mjesto zauzimaju Neovisni za Hrvatsku s 2,4 posto.

Što pokazuju nove ankete među glasačima? Kako se najavljena ratifikacija Istanbulske konvencije odrazila na popularnost HDZ-a? Zašto Davor Bernardić kritizira čelnike oporbenih stranaka? Tko će politički profitirati od reforme obrazovanja? Na ta i brojna druga pitanja u emisiji Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala odgovor su pokušali dati gosti Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a, Nikola Grmoja, saborski zastupnik Mosta, Branimir Bunjac, saborski zastupnik Živog zida, Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a i Pero Maldini, politički analitičar.

HDZ nije zabrinut. Naime i ovo istraživanje, kao i brojna prije njega, pokazuje da smo mi najjača stranka u Hrvatskoj i relativni pobjednici izbora, rekao je Branko Bačić. Ja ne bježim od toga da Vlada donosi određene odluke koje su više ili manje popularne u društvu i naš rejting je sukladan tom raspoloženju. Ali ja držim da se te odluke moraju donositi jer su one u našem programu s kojim smo dobili izbore, istaknuo je. Naglasio je da bi zastupnici HDZ-a o Istanbulskoj konvenciji trebali glasovati u skladu sa odlukom Kluba HDZ-a.

Most nije klerikalna desnica. Most je jedna nova politička platforma, suverenistička snaga na političkoj sceni, u kojoj ljudi imaju pravo na vlastito mišljenje o bitnim pitanjima koja dijele društvo i koja jesu ideološka, istaknuo je Nikola Grmoja. Mostov rejting raste već dva mjeseca za redom, mi dajemo konkretna rješenja za konkretne probleme i mislim da to ljudi preopznaju, objasnio je. Kaže da vjeruje da je premijer Andrej Plenković krenuo s ideološkim temama kako bi skrenuo pažnju javnosti s važnih tema poput izvješća Europskog vijeća o neprovođenju reformi te svih ostalih afera koje nam se događaju. HDZ je u posljednjih 9 mjeseci izgubio jednu četvrtinu birača kao rezultat toga. Ja vjerujem da su građani napokon otvorili oči, ustvrdio je Grmoja. Koalicijskoj vladi HDZ-HNS zamjerio je i najnoviju odluku oko izbora čelnika ERS-a.

Ja vjerujem u pravnu državu, istaknuo je Milorad Batinić te pokušao objasniti kako je moguće da se netko prijavi na natječaj i dobije najviše bodova i ne bude izabran, ali da izabran bude netko tko se uopće nije prijavio na taj isti natječaj. Ustvrdio je da Posebno stručno povjerenstvo koje je imenovao predsjednik Vlade ima pravo odlučiti da nitko od prijavljenih kandidata ne ispunjava sve uvjete, te može izabrati privremenog voditelja ERS-a i raspisati novi natječaj. Vjeruje da će premijer i Posebno stručno povjerenstvo donijeti pravu odluku. S njim se složio i Branko Bačić.

Voditelj je Arsena Bauka pitao zašto je predsjednik SDP-a napao svoje koalicijske partnere. Bauk je istaknuo kako nema straha da SDP i IDS neće ostvariti koalicijsku suradnju. Kada do pregovora dođe, zainteresirane strane postaju kooperativnije. Da bi se uspostavila kvalitetna suradnja važno je otvoreno razgovarati o svim problemima i nesuglasicama, kaže Bauk. Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a iskoristio je priliku da replicira kolegi Bačiću. Gospodinu Bačiću i ovoj vladi je vrlo jednostavno – što god da predlože mogu reći da se radi o programu s kojim su dobili izbore – ili je to program HDZ-a i njegove koalicije ili je to program Narodne koalicije čije je bivši predstavnik HNS u ovoj vladi, poručio je Bauk.

Stranke u Hrvatskoj funkcioniraju po jednom nedemokratskom modelu, a upravo je HDZ stranka koja je taj model nametnula. U pitanju je model u kojem predsjednik stranke odlučuje o svemu, sastavlja liste i onda ti ljudi ovise o njemu osobno. On ima moć nekoga ‘dići’ do predsjedništva stranke ali ga može i uništiti, izbaciti iz stranke, rekao je Branimir Bunjac. Istaknuo je kako Živi zid neće ići u koaliciju sa SDP-om bez obzira hvalio njih SDP ili ne.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a je rekao kako ga živo zanima kako se sastavljaju izborne liste u Živom zidu te istaknuo kako nema demokratskijeg načina od onog kojeg koristi HDZ kada kandidate predlažu Županijski odbori pa se o njima raspravlja na Predsjedništvo stranke. Da tako su demokratske da vam izborne liste sastavlja DORH, replicirao mu je Bunjac.

Ovu anketu, kao i sve druge ankete, treba uvjetno shvatiti i njihove rezultate oprezno tumčiti. Uzorak na kojem su rađene nije reprezentativan pa ih i tako treba gledati. Da su u ovom trenutku parlamentarni izbori sasvim je sigurno da se ne bi na ovaj način složila potpora birača. Birači bi zaboravili trenutačno nezadovoljstvo potezima stranke i ‘svatko bi se svome jatu priklonio’. Upitno je može li iti jedna stranka pridobiti neodlučne birče, istaknuo je politički analitičar Pero Maldini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

U Austriji obilježena 347. obljetnica pogubljenja Zrinskog i Frankopana

Objavljeno

na

Objavio

Mimohodom i polaganjem vijenaca na grob i na mjesto smaknuća te misom zadušnicom u katedrali u Bečkom Novom Mjestu u Austriji je u nedjelju obilježena 347. godišnjica pogubljenja hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Zrinski i Frankopan pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu, 60-tak kilometara južno od Beča, 30. travnja 1671. kao vođe protuhabsburške urote, kojom su nastojali spriječiti centralističke i germanizacijske težnje bečkog dvora na štetu strateških interesa hrvatskih i mađarskih feudalaca.

U prigodnim govorima naglašeno je da se zajedničkim tradicionalnim okupljanjem Hrvata iz domovine i hrvatskih sunarodnjaka u Austriji odaje počast velikanima hrvatske povijesti banu Petru Zrinskom i knezu Franu Krsti Frankopanu, kojima je hrvatski identitet, neovisnost i sloboda bio glavni cilj.

U ime gradonačelnika Bečkog Novog Mjesta nazočne je pozdravio gradski vijećnik Fritz Dirnhobel, koji je rekao da treba razumjeti različita povijesna stajališta, zahvalio je na posjetu gradu i održavanju tradicije koji svaki narod treba njegovati. Također je kazao da je ovo prigoda i za buduću suradnju i dogovor o novim zajedničkim projektima.

“Zrinski i Frankopan izraz su povijesne istine i neprolaznog sjećanja”, naglasila je u prigodnom govoru hrvatska veleposlanica u Austriji Vesna Cvjetković. “Žrtva koju su podnijeli za slobodu i pravdu hrvatskog naroda nije bila uzaludna. Povijesna zbivanja koja su uslijedila to su potvrdila”, rekla je ona izrazivši zadovoljstvo što je komemoraciji nazočilo jako mnogo mladih ljudi koji će, prema njezinim riječima, “prenositi poruku velikana: poštenje, predanost i požrtvovnost na opće dobro hrvatskog naroda”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Dr. don Tonči Matulić: Sukob između vjere i znanosti je iskonstruiran

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HU Benedikt

Četvrti dan VIDIK festa u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu 19. travnja održana je vrlo zanimljiva tribina „Odnos znanosti i vjere“.

Potvrda pomno odabrane teme večeri je dolazak mnogobrojne publike u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa.

Predsjednik HUB-a dr. Vide Popović otvorio je tribinu zahvalivši na pažnji svima u dvorani i predstavivši uz riječi pohvale protagoniste večeri, prof. dr. sc. don Tonća Matulića s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ivicu Grkovića znanstvenika i profesora na Medicinskom fakultetu u Splitu te voditeljicu programa večeri Silvanu Dragun, članicu Upravnog vijeća HUB-a, piše HU Benedikt

Zašto smo odabrali baš ovu temu, pitala je voditeljica programa i kazala da bez dijaloga s akademskom zajednicom naši vidici se u bitnom sužavaju i ma koliko naš aktivizam bio opravdan on može biti izmanipuliran i promašen.

Zatim je istaknula da je kršćanstvo vjera logosa i podsjetivši na riječi sv. Augustina koji je kazao: ”Vjerujem da bih razumio, razumijem da bih vjerovao”. Je li religija opijum za narod i u kakvom su odnosu vjera i znanost danas, bilo je prvo pitanje upućeno gostima.

Prof. dr. don Tonči Matulić se osvrnuo na učenje Crkve o odnosu vjere i znanosti i u svom izlaganju istaknuo da je taj odnos u novije vijeme opterećen novim izazovima. „Crkvu danas neki krugovi predstavljaju kao neprijateljicu napretka i neprijateljicu znanosti. Floskula da Crkva živi u mračnom srednjem vijeku dolazi iz neprijateljskih odnosa prema Crkvi o nespojivosti teologije i znanosti.

U vezi načina na koji spoznajemo stvarnost protivnici vjeruju u dogmu napretka bez granica i neograničenog ljudskog razuma. Ovakvo dogmatsko mišljenje je izgradio neprijateljski odnos znanosti i Crkve, koja je bila na udaru silnih kritika.

Za Crkvu u temeljnom odnosu prema znanosti nema sukoba, vlada harmonija jer postoji jedna istina, a svi putovi spoznaje vode prema konačnoj Istini. To je konvergencijski model jer znanost i vjera upućuju na komplementarnost i zaslužuju da se upoznaju i da imaju partnerski dijalog . I veliki Einstein potvrđuje da znanost bez religije šepa, a religija bez znanosti je slijepa“.

Prof.dr. Ivica Grković koji kao medicinar, anatomičar, vjernik i katolik, nije imao dvojbe, za njega je vjera odrednica čovjekovog životnog puta, njegova odgoja, ponašanja, odnosa s kolegama, čak i odnosa prema znanosti. „Nema sukoba između znanosti i vjere već vjere i nevjere. Trebamo se odrediti u sebi , što smo i što nam je najvažnije. Kao vjernik i katolik sve usklađujem s ovim određenjem i nastojim tako probleme rješavati“. Voditeljica se podsjetila nekih velikih znanstvenika koji su bili vjernici: Newton, Ruđer Bošković, otac genetike Gregor Mendel, Max Planck, Heisenberg i dr. Zatim je ukazala na važnost razgraničenja vjere od praznovjerja i znanosti od pseudoznanosti.

Na pitanje u kakvoj su korelaciji vjera i praznovjerje don Tonči Matulić je istaknuo da znanost pomaže vjeri da se čisti od praznovjerja. „Kongregacija za nauk vjere je 22. veljače 2018. objavila je dokument koji započinje riječima “Bogu se svidjelo“, a koji ukazuje na pojavu dvije stare hereze.

U pobudnici pape Franje „Veselite se i radujte se“ u 3. poglavlju upućuje poziv na svetost svih vjernika govori o neognosticizmu i neopelagijanizmu. To nije problem samo izvan Crkve, nego se te hereze mogu pojaviti i u samoj Crkvi. S jedne strane da mi pomoću razuma možemo prodrijeti u najdublje tajne vjere. To je, rekao bih, industrija praznovjerja, a tu spadaju tehnike mentalnog, fizičkog zdravlja.

Taj je element praznovjerja danas postao izuzetno raširen. To je religija za vlastite potrebe, po vlastitom ukusu. Drugi tip praznovjerja je neopelagijanizam, kada mi mislimo da možemo bez pomoći Božje milosti doći do otkupljenja.

Gnosticizam racionalnog tipa predstavlja industriju praznovjerja , vjera za vlastite potrebe po vlastitom ukusu.

Opasnost hereze neopelagijanizma na krilima optimizma zavaramo se da nam ne treba Bog. Svjetlo vjere nam pomaže u svladvanju praznovjerja. Kršćanstvo je vjera logosa, a ne mitosa. Kršćanstvo nije bila konkurencija drugim religijama, nego se od samog početka tražio dijalog s filozofijom. Znamo da je u otačkom dobu došlo do sinteze kršćanske vjere i grčke misli. „Crkva je bila metla za praznovjerje u susretu s poganskim mentalitetom“, zaključio je svoje izlaganje don Tonči Matulić.

Dr. Ivica Grković je skrenuo pažnju na odnos znanosti i pseudoznanosti. Izrazio je ponos na Centar za medicinu koja se temelji na dokazima, osnovan u Splitu prije 20 godina. „Što je bilo prije? Znanja ranijih generacija su se prenosila i bila podložna pogreškama.

Problem pseudostruke u medicini je veliki problem. Postoje nebulozne konstrukcije pristupa liječenju. Ljudi čak iz struke promoviraju tehnike pseudomedicine koje se čak uopće ne baziraju na znanstveno utemeljim činjenicama“.

Na pitanje koje se odnosilo na izazove postmodernog društva koji se predstavljaju u iskrivljenoj slici svijeta i čovjeka,a očituju u fenomenu antropološkog i znanstvenog redukcionizma, don Matulić je naglasio da je danas prevladava prosvijećeni i katkada apsolutni subjektivizam. „Svaki čovjek je posebni Božji zahvat u svojem nastajanju.

Svaki čovjek je obdaren vlastitim imunološkim sustavom, subjektivno individualne veličine. Jedinstvenost ljudskog bića upotpunjuje biološka jedinstvenost. Svaki čovjek je stvoren na sliku Božju na jedinstven način.

Nema sumnje da je naša subjektivnost važna, ali se u postmodernom dobu dijelimo onako kako to naša spoznaja nalaže, budući da smo odustali od objektivne istine. U tom apsolutnom prosvijećenom subjetkivizmu promovira se ideja da je sve slobodno i sve dopušteno“.

U tom kontekstu se referirao na Istanbulsku konvenciju i dodao: „Tu smo podijeljeni, ali upravo prema spoznaji dobra i zla. Nestaje binarno shvaćanje spola u skladu s postmodernim apsolutnim subjektivizmom, a to vidimo u četvrtoj i petoj generaciji ljudskih prava. Bojim se da smo zakoračili u vrli novi svijet’. Hoćemo li graditi takav ustanopravni poredak, ne znam, ali bojim se da će nam se to razbiti jednog dana o glavu. Nadam se da ćemo se jednog dana oduprijeti takvim izazovima i zastranjenjima“.

Na pitanje kamo ide znanostveno-tehnički razvoj i koje nam izazove nosi biotehnološko stoljeće prof. Ivica Grković je istaknuo da su oni na Medicinskom fakultetu prije par godina imali prilike ugostiti jednog nobelovca koji se osvrnuo na naš kurikulum.

Pitao je dekana da li se studenti pripremaju za buduće tehnološke izazove. Vi već sada možete dobiti jako puno informacija o svom molekularnom ustroju, a taj ustroj onda i predodređuje što će se s vašim organizmom događati u životu, koji su vam rizici oboljevanja i dr.

Hoćemo li prije ženidbenog saveza razmijeniti infomacije o svojim proteomima da vidimo što će nam se događati s djecom? To su konkretni problemi galopirajućeg napretka tehnologije s kojom se još nismo naučili nositi.

Ta tehnologija i razvitak nosi sa sobom sintagmu da sve što je tehnički i tehnološki moguće mora biti i etički prihvatljivo. „Mislim da moramo staviti kočnice na taj način razmišljanja“, zaključio je dr. Grković, nakon čega su uslijedila pitanja iz publike.

Margita Vučetić/Ivica Luetić/hu-benedikt.hr

Foto: HU Benedikt

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati