Pratite nas

Politika

Bačić: Izvanredne okolnosti uvjetovale su donošenje zakona, u kratkom vremenu, kada je kolaps Agrokora bio pred vratima

Objavljeno

na

Je li se premijer Andrej Plenković sastao s članovima grupe Borg? Je li znao za okolnosti angažiranja savjetnika? Koliko je stabilna saborska većina? U Otvorenom na HRT-u o tome su govorili Branko Bačić (HDZ), Aleksandra Kolarić (SDP), Nikola Grmoja (Most), Stjepan Čuraj (HNS), Tihomir Lukanić (Živi zid), Robert Jankovics (potpredsjednik Kluba nacionalnih manjina).

Bačić je ponovio ono što je premijer danas rekao u Sofiji – da je premijer primio radnu skupinu na čelu s potpredsjednicom Martinom Dalić i upoznao se s detaljima Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, tzv. lex Agrokor. Riječ je o zakonu koji je trebalo pripremiti i iskomunicirati s koalicijskim partnerima. Most je bio upoznat s tim, rekao je i ustvrdio da je sa zakonom bila upoznata i oporba. Izvanredne okolnosti uvjetovale su donošenje zakona, u kratkom vremenu, kada je kolaps Agrokora bio pred vratima, rekao je Bačić.

Grmoja je sve nazvao manipulacijom. Podsjetio je da je prvo oformljen tim koji je trebao analizirati stanje. No, pitao je, kako je došlo do toga da su ti ljudi postali skupina koja piše zakon, jer su oni financijski stručnjaci, a ne pravnici. Most očito ima imidž boraca protiv korupcije, izjavio je Grmoja. Plenković pokušava Most dovesti u vezu s ovim događajima, ali mi smo izbačeni iz Vlade, rekao je Grmoja podsjećajući na kronologiju događaja u vrijeme kada se donosio lex Agrokor. Sve što je Plenković danas govorio da je Petrov plakao nad sudbinom Agrokora i zaposlenih je točno. Mi nismo željeli da se bilo tko okoristi kroz Agrokor, dodao je.

Bačić je na to rekao da Most nije izbačen iz koalicije zbog izbora savjetnika, nego zato što se pridružio zahtjevu SDP-a za iskazivanje povjerenja ministru financija Zdravku Mariću.

Vlada nije bila u stanju koordinirati proces donošenja zakona, a da se prilikom toga nije pogodovalo ljudima koji su ga pisali, rekla je Kolarić. Smatra da je Vlada, kada je smijenila izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka, trebala raskinuti sve konzultantske ugovore. Branili ste i branite Dalić, zakon je očito donesen s mnoštvom pogrešaka, imamo mnogo nezadovoljnih vjerovnika, nemamo stalno vjerovničko vijeće, a ključni problem je što državni proračun ne pati. Izložili ste državu ogromnom riziku od tužbi za naknadu štete, a to će građani plaćati. Ljudi koji su pisali zakon pisali su ga za sebe kako bi od toga zarađivali, a premijer i ministrica to mjesecima brane. Ovo je neviđen sukob interesa. Nije točno da proračun nije stradao. Proces je morao bitI zakonit, otvoreN, transparentan, javan i jasan. Zakon je loš, nagodba je upitna, rekla je.

Bačić je objasnio da Vlada, osim davanja suglasnosti na izbor glavnog savjetnika, nema utjecaja na izbor podizvođača.

Treba napraviti sve da taj zakon profunkcionira, da sačuvamo svako radno mjesto, proizvodnju, smatra Čuraj.

Premijer, najmoćniji čovjek zemlje, kaže da nije znao što se piše u zakonu na kojem je cijeli vladin politički kapital, čudi se Lukanić, na što je Babić rekao da ta izjava nije točna. Javnost je znala da je, kada je Ante Ramljak došao u Agrokor, sa njime došla ekipa stručnjaka koju je on znao, objasnio je Bačić.
Lukanić je zatim upitao zašto je premijer cijelo vrijeme šutio, nego samo potvrđuje sadržaj objavljenih mailova. Da se to nije dogodilo, Dalić ne bi bila smijenjena, ustvrdio je i istaknuo da je i Most bio upoznat sa svim okolnostima angažiranja savjetnika, kazao je.

Zakon je usvojen, a zaključak je bio da je to trenutačno jedini izlaz, rekao je Jankovics. Kriterij za taj zakon je da to državu ne košta ništa. Tada su bile dramatične okolnosti, stečaj najače hrvatske firme, vidjeli smo jezičke iz pakla koji je prijetio. Agrokor je živ i funkcionira. Pričekajmo, pa nastavi li Agrokor funkcionirati i plaćati porez, onda smo uspjeli, rekao je Jankovics.

Kolarić je pitala osjeća li vlada političku odgovornost jer su grupi ljudi omogućili bogaćenje.

Grmoja kaže da se nije smjelo dogoditi, i s time Most nema veze. Nije problem zakon, iako nije dovoljno dobar, već je problem što su ljudi angažirani i plaćeni od strane Agrokora. Je li g. Šalović autor ovog zakona, pitao je, na što mu je Bačić odgovorio da je autor Dalić. Konzultirala je Ministarstvo pravosuđa, kaže. Grmoja je od Bačića zatražio da ne zavarava javnost. Most je otvorio sve oko Agrokora, bez obzira na to što “uštimani Macanov orkestar” ponavlja, rekao je.

Po meni nije sporno to je pisao zakon, pitanje je je li dobar ili nije, rekao je Čuraj.

Lukanić smatra neprimjerenim da se bivši partneri – HDZ i Most svađaju pred javnošću. Pitanje je hoće li izaći još neki mail. Hrvatska se u Europi sramoti, mi tu imamo udruženi zločinački pothvat, tako se to zove u kaznenom pravu, izjavio je.

Bačić podržava poziv predsjednice premijeru na sastanak sljedećeg tjedna te pohvaljuje njezinu potporu Vladi u vezi s Agrokorom.

 

Ivan Hrstić: Mailovi s nečim što ‘budi najniže strasti’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Pobjedom neiskusnog kandidata Ukrajina kroči u nepoznato

Objavljeno

na

Objavio

Ukrajina je u ponedjeljak uplovila u nepoznate političke vode pošto su konačni rezultati izbora pokazali da je komičar bez političkog iskustva i jasna plana razbio status quo i velikom pobjedom postao novi šef države. Trijumf 41-godišnjeg Volodimira Zelenskija težak je udarac za aktualnog predsjednika Petra Porošenka koji je novi mandat pokušao izboriti predstavljajući se kao štit protiv ruske agresije i čuvar ukrajinskog identiteta.

Nakon 95 posto prebrojanih glasova Zelenskij je dobio 73 posto, a Porošenko manje od 25 posto glasova, objavila je središnja izborna komisija. Glumac židovskog podrijetla, Zelenskij je u popularnoj tv seriji glumio učitelja povijesti koji postaje predsjednik nakon što održi bijesni govor protiv korupcije, a snimka postane viralna.

Fikcija se pretočila u stvarnost i Zelenskij sada doista preuzima državu koja je na prvoj crti sukoba između Zapada i Rusije pošto je Moskva anektirala Krim i podržala prorusku pobunu na istoku Ukrajine. Novi ukrajinski predsjednik u nedjelju je rekao da planira nastaviti pregovore s Rusijom koje podržavaju europske zemlje o zasad neimplementiranom mirovnom sporazumu te da će pokušati osloboditi 24 ukrajinskih mornara pritvorenih u Rusiji.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev koji je prošli tjedan potpisao dekret o ograničavanju izvoza ruskog ugljena, sirove nafte i naftnih proizvoda u Ukrajinu, istaknuo je da Moskva i Kijev sad imaju priliku poboljšati uništene gospodarske odnose, ali da ne gaji iluzije da će se to nužno i dogoditi.

“Iskrenost. Pragmatizam i odgovoran pristup”, odgovorio je Medvedev na društvenim mrežama na pitanje što je potrebno za postizanje boljih odnosa između dviju država. Zelenskij obećava zadržati prozapadnu orijentaciju Ukrajine i okončati rat u istočnoj regiji Donbasu te uvjerava ulagače da će provoditi reforme, boriti se protiv korupcije i poštovati uvjete MMF-a.

Sjedinjene Države, Europska unija i Rusija pomno će pratiti njegove vanjskopolitičke objave te što će i kako učiniti da pokuša zaustaviti rat protiv proruskih separatista u kojem je dosad poginulo 13 tisuća ljudi.

Američki predsjednik Donald Trump nazvao je Zelenskija i obećao podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu, a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk čestitao je ukrajinskom narodu na onom što je prozvao pokazateljem demokratskog sazrijevanja. Iako Zelenskij obećava ostanak Ukrajine na prozapadnom putu, manje je entuzijastičan od Porošenka o mogućem članstvu te države od 42 milijuna stanovnika u Europskoj uniji i NATO savezu.

Svoj uspon Zelenskij ima zahvaliti protestnom raspoloženju birača, a riječ je o modelu koji se događa u mnogim dijelovima svijeta, od izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa do brexita i talijanskog Pokreta pet zvijezda (M5S) koji je vlast osvojio zahvaljujući također glumcu, komičaru Beppe Grillu.

Objavljujući pobjedu u sjedištu svoje kampanje Zelenskij je oduševljenim pristalicama poručio da neće iznevjeriti ukrajinski narod. “Još nisam službeno predsjednik, no kao ukrajinski građanin mogu svim državama nastalim iz Sovjetskog Saveza poručiti da pogledaju nas. Ovo smo zajedno postigli. Sve je moguće!”.

Iako je počeo objavljivati dijelove svojeg političkog programa, Zelenskij je zapravo i dalje nepoznanica, a i sumnjiv je zbog svojih veza s moćnim oligarhom Ihorom Kolomoiskim, vlasnikom televizije na kojoj nastupa i koji je osvetnički nastrojen prema Porošenku.

Zelenskij tvrdi kako neće biti pod utjecajem oligarha, a jedan od prvih ispita te tvrdnje bit će sudbina banke PrivatBank koja je donedavno bila u vlasništvu milijardera.

Kijev ju je nacionalizirao 2016. u sklopu čišćenja bankarskog sektora uz podršku MMF-a koji podržava Ukrajinu s nekoliko milijardi vrijednim programom kreditiranja, no nekoliko dana prije izbora je sud u Kijevu presudio da je promjena vlasništva PrivatBanka bila ilegalna. (Hina)

Zelenskij nadmoćno pobijedio na ukrajinskim izborima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HRejting pokazuje rast neovisnih lista

Objavljeno

na

Objavio

isječak HRT

U središnjem Dnevniku HTV-a nastavljaju s objavom rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting.

HRejting dosad je najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%. Anketa koju objavljujemo provedena je od 12. do 18. travnja, a razina pouzdanosti je 95 posto.

Evo kako bi građani glasovali da su danas europski izbori

Oni koji prelaze izborni prag, poredani su kao u ožujku. HDZ (25,1%), SDP (15,7%), Živi zid (7,7%), Amsterdamska koalicija (7,6%), Most (6,2%). I svi su u proteklih mjesec dana gubili birače. Most najmanje, Živi zid mnogo više, a HDZ najviše – gotovo 2%. Nove kandidature su iznenađenje ovomjesečnog HRejtinga. Ne toliko zbog svoje pojave koliko zbog trenutačnog plasmana.

Marijana Petir – koja je do zadnjeg trenutka skupljala potpise, već je nadomak izbornoga praga (4,6). Baš kao i sudac Mislav Kolakušić (4,6). Time su potisnuli listu koalicije koju predvodi Bruna Esih, a zaključuje Zlatko Hasanbegović (4,1) te Hrvatske suvereniste s Ružom Tomašić na čelu i Hrvojem Zekanovićem na začelju (3,9). Njihova koalicija ujedno je jedina u ovoj skupini iznad 3% koja bilježi rast biračke potpore. Nasuprot, Starta Dalije Orešković koji je prošli mjesec bio iznad 4%, a sad je na 3,2%.

Lista Milana Bandića među tri je koje su ovaj mjesec najviše pale, pa je sad na 2,4%. Time se izjednačio s HNS-om. Ni koalicijska lista Pametno-Unija Kvarnera bračnog para Puljak, kako brojevi trenutačno stoje (2,2%), Europski parlamet neće vidjeti. Svi ostali koji su DIP-u predali pravovaljane kandidature dijele 2,4% glasova. Neodlučnih birača je trenutačno manje od 8%.

Velika borba za dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu

Projekcije smo radili prema broju zastupnika koje će Hrvatska 26. svibnja i birati – 12! U slučaju da se pitanje ostanka Velike Britanije u Uniji ne riješi do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta, u Strasbourg ide kao dosad 11 zastupnika. Među tih 11 sigurnih, bit će najviše HDZ-ovaca – 5. Zatim tri SDP-ovca, a po jedan mandat HRejting daje Živom zidu, Amsterdamskoj koaliciji i Mostu.

U igri za preostali jedan mandat čak su četiri liste. Među njima više nije kao prošli mjesec HDZ. Te mu je glasove, čini se, uzela Marijana Petir koja se s Mislavom Kolakušićem, koalicijom Neovisni za Hrvatsku – HSP te Hrvatskim suverenistima bori za onog dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu.

Glasovi pretvoreni u mandate

Projekcije smo radili prema broju zastupnika koje će Hrvatska 26. svibnja i birati – 12! U slučaju da se pitanje ostanka Velike Britanije u Uniji ne riješi do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta, u Strasbourg ide kao dosad 11 zastupnika. Među tih 11 sigurnih, bit će najviše HDZ-ovaca – 5. Zatim tri SDP-ovca, a po jedan mandat HRejting daje Živom zidu, Amsterdamskoj koaliciji i Mostu, piše HRT.

U igri za preostali jedan mandat čak su četiri liste. Među njima više nije kao prošli mjesec HDZ. Te mu je glasove, čini se, uzela Marijana Petir koja se s Mislavom Kolakušićem, koalicijom Neovisni za Hrvatsku – HSP te Hrvatskim suverenistima bori za onog dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu.

Kome su nove liste uzele glasove?

Marijana Petir percipirana je kao desno-konzervativna političarka pa je strankama s tog pola, logično, “otela” najviše glasova. No neočekivano je što birači, pokazuje HRejting, slično percipiraju i Mislava Kolakušića. I on je najviše “naštetio” desnoj strani političkog spektra.

Ulaskom Marijane Petir u izbornu utrku najviše je izgubio Most. Uzela mu je više od 10% birača. Ni Neovisni za Hrvatsku ni HSU ne mogu biti zadovoljni što je uspjela skupiti potpise za kandidaturu. Na njezinu primjeru potvrđuje se da podijeljenost HSS-a na desni i lijevi dio nije prevladana. Bivšoj stranci uzima gotovo 9% birača. Pojavljivanjem Marijane Petir popriličan dio desnog glasačkog tijela gube i Milan Bandić, Hrast, Živi zid te HDZ. Mislavu Kolakušiću okrenulo se gotovo 6% birača Hrasta i Živog zida. Profitirao je dosta i od Neovisnih za Hrvatsku, GLAS-a, Mosta, Milana Bandića i nešto od SDP-a.

Pojava novih lica ili neovisnih lista i dalje ne uspijeva ugroziti dvije najjače stranke, pogotovo HDZ. Njihovi birači i Hrejtingom dokazuju im svoju vjernost. Neovisno o tome biraju li Hrvatski sabor ili Europski parlament, analizirala je Tatjana Munižaba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari