Pratite nas

Politika

Bačić: Izvanredne okolnosti uvjetovale su donošenje zakona, u kratkom vremenu, kada je kolaps Agrokora bio pred vratima

Objavljeno

na

Je li se premijer Andrej Plenković sastao s članovima grupe Borg? Je li znao za okolnosti angažiranja savjetnika? Koliko je stabilna saborska većina? U Otvorenom na HRT-u o tome su govorili Branko Bačić (HDZ), Aleksandra Kolarić (SDP), Nikola Grmoja (Most), Stjepan Čuraj (HNS), Tihomir Lukanić (Živi zid), Robert Jankovics (potpredsjednik Kluba nacionalnih manjina).

Bačić je ponovio ono što je premijer danas rekao u Sofiji – da je premijer primio radnu skupinu na čelu s potpredsjednicom Martinom Dalić i upoznao se s detaljima Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, tzv. lex Agrokor. Riječ je o zakonu koji je trebalo pripremiti i iskomunicirati s koalicijskim partnerima. Most je bio upoznat s tim, rekao je i ustvrdio da je sa zakonom bila upoznata i oporba. Izvanredne okolnosti uvjetovale su donošenje zakona, u kratkom vremenu, kada je kolaps Agrokora bio pred vratima, rekao je Bačić.

Grmoja je sve nazvao manipulacijom. Podsjetio je da je prvo oformljen tim koji je trebao analizirati stanje. No, pitao je, kako je došlo do toga da su ti ljudi postali skupina koja piše zakon, jer su oni financijski stručnjaci, a ne pravnici. Most očito ima imidž boraca protiv korupcije, izjavio je Grmoja. Plenković pokušava Most dovesti u vezu s ovim događajima, ali mi smo izbačeni iz Vlade, rekao je Grmoja podsjećajući na kronologiju događaja u vrijeme kada se donosio lex Agrokor. Sve što je Plenković danas govorio da je Petrov plakao nad sudbinom Agrokora i zaposlenih je točno. Mi nismo željeli da se bilo tko okoristi kroz Agrokor, dodao je.

Bačić je na to rekao da Most nije izbačen iz koalicije zbog izbora savjetnika, nego zato što se pridružio zahtjevu SDP-a za iskazivanje povjerenja ministru financija Zdravku Mariću.

Vlada nije bila u stanju koordinirati proces donošenja zakona, a da se prilikom toga nije pogodovalo ljudima koji su ga pisali, rekla je Kolarić. Smatra da je Vlada, kada je smijenila izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka, trebala raskinuti sve konzultantske ugovore. Branili ste i branite Dalić, zakon je očito donesen s mnoštvom pogrešaka, imamo mnogo nezadovoljnih vjerovnika, nemamo stalno vjerovničko vijeće, a ključni problem je što državni proračun ne pati. Izložili ste državu ogromnom riziku od tužbi za naknadu štete, a to će građani plaćati. Ljudi koji su pisali zakon pisali su ga za sebe kako bi od toga zarađivali, a premijer i ministrica to mjesecima brane. Ovo je neviđen sukob interesa. Nije točno da proračun nije stradao. Proces je morao bitI zakonit, otvoreN, transparentan, javan i jasan. Zakon je loš, nagodba je upitna, rekla je.

Bačić je objasnio da Vlada, osim davanja suglasnosti na izbor glavnog savjetnika, nema utjecaja na izbor podizvođača.

Treba napraviti sve da taj zakon profunkcionira, da sačuvamo svako radno mjesto, proizvodnju, smatra Čuraj.

Premijer, najmoćniji čovjek zemlje, kaže da nije znao što se piše u zakonu na kojem je cijeli vladin politički kapital, čudi se Lukanić, na što je Babić rekao da ta izjava nije točna. Javnost je znala da je, kada je Ante Ramljak došao u Agrokor, sa njime došla ekipa stručnjaka koju je on znao, objasnio je Bačić.
Lukanić je zatim upitao zašto je premijer cijelo vrijeme šutio, nego samo potvrđuje sadržaj objavljenih mailova. Da se to nije dogodilo, Dalić ne bi bila smijenjena, ustvrdio je i istaknuo da je i Most bio upoznat sa svim okolnostima angažiranja savjetnika, kazao je.

Zakon je usvojen, a zaključak je bio da je to trenutačno jedini izlaz, rekao je Jankovics. Kriterij za taj zakon je da to državu ne košta ništa. Tada su bile dramatične okolnosti, stečaj najače hrvatske firme, vidjeli smo jezičke iz pakla koji je prijetio. Agrokor je živ i funkcionira. Pričekajmo, pa nastavi li Agrokor funkcionirati i plaćati porez, onda smo uspjeli, rekao je Jankovics.

Kolarić je pitala osjeća li vlada političku odgovornost jer su grupi ljudi omogućili bogaćenje.

Grmoja kaže da se nije smjelo dogoditi, i s time Most nema veze. Nije problem zakon, iako nije dovoljno dobar, već je problem što su ljudi angažirani i plaćeni od strane Agrokora. Je li g. Šalović autor ovog zakona, pitao je, na što mu je Bačić odgovorio da je autor Dalić. Konzultirala je Ministarstvo pravosuđa, kaže. Grmoja je od Bačića zatražio da ne zavarava javnost. Most je otvorio sve oko Agrokora, bez obzira na to što “uštimani Macanov orkestar” ponavlja, rekao je.

Po meni nije sporno to je pisao zakon, pitanje je je li dobar ili nije, rekao je Čuraj.

Lukanić smatra neprimjerenim da se bivši partneri – HDZ i Most svađaju pred javnošću. Pitanje je hoće li izaći još neki mail. Hrvatska se u Europi sramoti, mi tu imamo udruženi zločinački pothvat, tako se to zove u kaznenom pravu, izjavio je.

Bačić podržava poziv predsjednice premijeru na sastanak sljedećeg tjedna te pohvaljuje njezinu potporu Vladi u vezi s Agrokorom.

 

Ivan Hrstić: Mailovi s nečim što ‘budi najniže strasti’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari