Pratite nas

Politika

Bačić: Ono što se može iščitati iz mailova jest da je premijer govorio istinu

Objavljeno

na

Prema najnovijim javno objavljenim privatnim emailovima – tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić pozivala je članove grupe Borg na niz sastanaka kod premijera, kao dokaz da je Andrej Plenković znao što se radi i tko je sve u ekipi koja piše lex Agrokor. Iako nijedan mail nije poslan premijeru, činjenica je – da se najmanje tri puta susreo s članovima grupe Borg te da je mejlove dobivala njegova savjetnica na službenu adresu. 

Iz Vlade su neslužbeno komentirali da su i današnji mailovi  potvrdili da je između ponuđenih opcija izabrana ona koja je mogla osigurati nastavak poslovanja Agrokora bez ulaganja državnog novca odnosno novca građana. Zakon je pripremljen u kratkom roku, a njime je postignuto da Agrokor i danas uredno posluje. Mailovi, poručuju, izričito potvrđuju da će savjetnike plaćati sam Agrokor, da troška za državu neće biti, a ne govori o tomu koji će se savjetnici angažirati.

“Ono što se može iščitati iz mailova jest da je premijer govorio istinu. Od prvog dana tvrdio je da je u vrijeme eskalacije krize u Agrokoru HDZ zajedno s Mostom predložio radnu skupinu na čelu s Martinom Dalić. Ta je skupina radila i rezultat njihovog rada je prijedlog da se napravi zakon koji će omogućiti prevladavanje krize u Agrokoru bez troška po porezne obveznike. To se iščitava iz mailova”, kazao je Branko Bačić (HDZ). Nakon što je zakon ‘uglavljen’ predstavnici radne skupine su prezentirali tekst zakona premijeru. U tekstu je vidljivo kako će savjetnici, koji će pomoći Agrokoru – teretiti firmu, a ne proračun. U mailovima nisu spominjana imena savjetnika”, zaključio je.

“Sve ovo nam pokazuje da je Andrej Plenković novi Sanader. Godinu dana su lagali, pa su pokušali naprije prikriti, pa ismijati situaciju – vrijeđajući tako inteligenciju hrvatskih građana i zastupnika u Saboru”, izjavio je Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida. “Kolega Plenkoviću dajte ostavku, nemojte sramotiti Hrvatsku, Vladu i sebe”, poručio je Sinčić. Smatra da ostavku treba dati i Zdravko Marić. Sinčić se upitao se hoće li se zastupnici sjetiti svoje prisege kad dođe do prikupljanja potpisa i glasovanja u Saboru. 

“Ako ste dobro pročitali najnovije mailove, radi se o planu nacionalizacije Agrokora. To upravo potvrđuje ono što je Most cijelo vrijeme govorio – nije postojala radna skupina za izradu lex Agrokor, nego skupina koja je trebala izanalizirati financijsko stanje i moguće utjecaje na hrvatsko gospodarstvo”, izjavio je politički tajnik Mosta Nikola Grmoja. Dodao je kako je Most cijelo vrijeme i pitao – tko je pisao lex. Napomenuo je kako su ljudi koji su izašli iz radne skupine govorili da je Most imao svoj model – zakladu za etično financiranje, od kojeg se odustalo. Također je kazao kako Most nije bio obavješten o svim sastancima u Vladi. 

 “Zatvori gubicu, nije vrijedna zanata.. istresi gorčinu do kraja.. na strateškim mjestima njihovi ljudi.. oni dolaze – kurvini mailovi”, napisao je na Twitteru, parafrazirajući Branimira Štulića – Krešo Beljak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari