Pratite nas

Politika

Bačić oporbi: Neargumentirano i politikantski rušite zakon o Državnom inspektoratu

Objavljeno

na

Predizborni, lex. Mikulić, zakon je koji će omogućiti zapošljavanje novih HDZ-ovaca, takvo su viđenje u srijedu o novom Zakonu o Državnom inspektoratu, koji na snagu stupa 1. travnja iduće godine i objedinjuje 17 inspekcija, iznijeli oporbeni zastupnici, HDZ-ovi to odlučno odbacuju, a Branko Bačić oporbi uzvraća da “neargumentirano i politikanski” ruši zakon.

“Ovo je lex. Mikulić, bit ćemo iznenađeni ako na čelu Državnog inspektorata bude netko drugi”, izjavio je nezavisni zastupnik Mirando Mrsić, apostrofirajući špekualcije kako će upravo HDZ-ov zastupnik i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine biti glavni državni inspektor.

“Nazivati zakon po nekom ne stoji”, uzvraća ministar gospodarstva Darko Horvat, ustrajavajući da se poslovi iz nadležnosti 17 inspekcija unutar osam ministarstava objedinjuju u jedno središnje državno samo radi njihove koordinacije, ujednačenog i efikasnijeg postupanja.

Horvat: Uskoro točan broj inspektora

Koliko će to tijelo imati inspektora i gdje će biti njegov središnji ured nije precizirao. Vrlo brzo znat će se točna lokacija ureda i točan broj radnih mjesta, odgovorio je Anki Mrak Taritaš (GLAS), navodeći da o brojkama kojima “raspolažu” mediji i neki dionici politike ne može govoriti prije nego se donesu podzakonski akti.

Hoće li ih biti 800, 1400 ili 1800, ili možda netko od zastupnika predvidi i 2.500, znat će se kad bude gotova Uredba o unutarnjem ustroju Inspektorata, rekao je Horvat odgovarajući time i Mrsiću koji je ustrajao da se stvara novi inspektorat u kojem će se zapošljavati HDZ-ovci, “100 ili 200 novih ljudi, 1800 stolica, računala”.

“Jako smrdi na korupciju koja je bila jako prisutna u Državnom inspektoratu za vrijeme HDZ-a”, izjavio je Mrsić u raspravi na kojoj nije bilo SDP-ovaca, koji su otišli uz objašnjenje da ne žele sudjelovati u “političkoj sapunici Bandića i Plenkovića u kojoj se jednom čovjeku, Andriji Mikuluću, ‘štela’ fotelja glavnog državnog odvjetnika”.

Oporba neargumentirano, politikantski ide rušiti zakon, načinom na koji to radi govori više o sebi, manje o zakonu, uzvraća HDZ-ov Bačić.

Šuker: Oporbeni igrokaz nije slučajan

Njegov stranački kolega Ivan Šuker ministru kaže kako “igrokoaz” koji je oporba napravila na početku sjednice nije bio slučajan. Kad je ukinut Državni inspektorat, (tadašnji) su ministri napravili svoja carstva i na čelo novih inspekcija imenovali svoje ljude, to što pripisuju ovoj Vladi, oni su napravili prije pet godina, oni se boje za svoje ljude i zato su napravili igrokaz kakav su napravili, ustvrdio je Šuker.

Bačić dodaje kako groteskno djeluju optužbe oporbe po kojima je sanitani inspektor neovisan kada ide u kontrolu kao predstavnik Ministarstva zdravstva, a kad dolazi ispred Inspektorata korumpiran je, selektivan, politički obojen.

“Neću biti ni SOA, ni policija kad se ljudi budu transponirali u novu instituciju”, uzvraća ministar na upit Željka Glasnovića hoće li budući inspektori imati sigurnosne provjere. No, suglasan je da se mora voditi računa o njihovim plaćama. Ne uspijemo i uredbom korigirati koeficijente, svi stručni ljudi neće prihvatiti novi angažman, treba pomiriti koeficijent i broj ljudi koji će biti dionici novog Državnog inspektorata, rekao je ministar.

Novi zakon na snagu stupa 1. travnja

Novi zakon o Državnom inspektoratu, koji objedinjuje poslove iz nadležnosti 17 inspekcija unutar osam ministarstava, umjesto 1. siječnja stupit će na snagu 1. travnja iduće godine, najavio je ministar. Nužno je, objašnjava, uskladiti zakone i poduzeti pripremne radnje za početak rada Inspektorata.

Radom Inspektorata upravljat će glavni državni inspektor koji će imati status državnog dužnosnika. Na mandat od pet godina imenovat će ga Vlada na premijerov prijedlog, pa će za svoj rad odgovarati Vladi.

Prema konačnoj verziji novog zakona, Državni inspektorat preuzet će u cijelosti inspekcijske poslove građevinske inspekcije, neće biti njihova razdvajana, a inspektori će imati bolju pravnu zaštitu.

Naime, Inspektorat će predujmiti troškove u slučaju da privatni tužitelj povede kazneni postupak protiv inspektora, a ti će se troškovi naknadno naplatiti od osoba koje su ih dužne naknaditi po posebnom propisu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Pupovac: Plenković bi puno izgubio koalicijom sa Škorom, zašto bi HDZ vraćao u 2015.?

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik SDSS-a, Milorad Pupovac, u intervjuu za Novi list rekao je što očekuje od predstojećih parlamentarnih izbora.

“Mi se izbora ne bojimo. Ali, izbori su zahtjevan posao i zato nimalo lagan. Za njih smo pripremljeni politički, a operativno se spremamo kao i svi ostali. Ne vidim tko bi u našoj 12. jedinici ugrozio kandidate SDSS-a”, rekao je Pupovac za Novi list.

Pupovac je rekao da je eksperiment formiranja koalicije HDZ-a i HNS-a značajan iz dva razloga. “Prvo, omogućeno je da se sačuva smjer kojim je HDZ sam htio ići, sa svojim unutarnjim reformama i reformama u društvu. Drugo, unatoč visokoj cijeni koju je HNS platio raskolom, u Vladi su surađivale dvije stranke za koje je to ranije bilo nezamislivo i to kako bi održale minimum stabilnosti političkih procesa. To je pomoglo da se politička scena konsolidira. Od 2013., posebno nakon 2015., ta je scena bila izrazito nekonsolidirana.

S jedne su strane bili politički ekstremisti i avanturisti, a s druge stranke s određenim programom i idejama, ali s teretom političkog nasljeđa zbog čega se nisu uspijevale oporaviti. Sada, međutim, imamo konsolidirani SDP, konsolidirani HDZ kao neka vrsta demokršćanske stranke koja nije ekstremno nacionalističkog smjera i možemo reći da na ove izbore idemo u povoljnijim okolnostima nego što su to bile prije nekoliko godina”, rekao je Pupovac.

Istaknuo je da je činjenica da postoji desno krilo HDZ-a, ali ne vjeruje da se može pojaviti ekstremno desna politička stranka koja će osvojiti više od desetak posto glasova. ” To je moguće jedino u okolnostima kada HDZ preuzme njegovo desno krilo, u tom slučaju, kao što je to bilo 2015., udio desnih birača odnosno stranaka poraste znatno iznad deset posto”, rekao je Pupovac.

“Sve stranke moraju raditi kompromise. Rijetki su trenuci kada se u svemu poklapa ideološki profil vodstva stranke i njezinih birača”, rekao je Pupovac, dodavši da je 2015., u vrijeme kad je na čelu HDZ-a bio Tomislav Karamarko, prevladalo desno krilo HDZ-a, ali i desne političke opcije izvan te stranke, koje su činile tu koaliciju.

“Danas je drugačija situacija jer imamo predsjednika Republike koji može moderirati barem dio političkih procesa i šire shvaća što je za Hrvatsku dobro. On sigurno neće biti pod utjecajem partijskog pogleda. Mirniji sam jer znam da je na čelu države čovjek koji će sve napraviti da dođe do nužne vrste kompromisa”, rekao je Pupovac, koji ne misli da bi HDZ profitirao u koaliciji s Miroslavom Škorom.

“Nebitno je što je meni neprihvatljivo, pitanje je što bi Andrej Plenković napravio sebi s tom vrstom koalicije. U tom bi slučaju nejasno bilo zašto je onda radio sve ovo u posljednje četiri godine. Zašto je onda reformirao HDZ ako bi se sada vratio tamo gdje je stranka bila 2015.?”, rekao je Pupovac, dodavši da bi koalicijom sa Škorom Plenković puno i izgubio.

“Kada bi se Hrvatska danas vratila na tip Vlade kakav je bio 2015., bilo bi to izrazito riskantno. Ekonomski bi u tim uvjetima teško pronašla potreban put radikalnog zaokreta. Ljude se više ne može hraniti ispraznim, lažnim domoljubljem. Bio bi to stoga jedan iznimno neodgovoran politički projekt, koji bi i odnos između predsjednika i te Vlade učinio takvim da ne bi ostao niti minimum kohabitacije”, rekao je Pupovac za Novi list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Evo kakav odnos snaga donosi Crobarometar mjesec dana prije izbora

Objavljeno

na

Objavio

isječak/NovaTV

Hrvatska u srpnju bira 10. saziv Hrvatskog sabora od neovisnosti. Izborna kampanja je započela, a Dnevnik Nove TV, u svom redovitom Crobarometru koji provodi agencija IPSOS, donosi prvo istraživanje stranaka i koalicija koje izlaze na birališta.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) izlazi na birališta s trenutnom potporom od 28 posto. Ono što je HDZ-u važnije jest da SDP-ova koalicija nazvana RESTART nije pretekla vladajuće.

RESTART koalicija na izbore izlazi s potporom od 24,9 posto potpore birača, a Miroslav Škoro sa svojim Domovinskim pokretom na desnici je okupio Suvereniste i Blok za Hrvatsku te zajedno dobivaju 13,5 posto potpore birača.

HDZ-ovo biračko tijelo je i dalje tradicionalno više zastupljeno među starijim biračima iznad 60 godina, u ruralnijim sredinama. Isto tako, u HDZ-u ne trebaju za sada strahovati. Slavonija je i dalje najjača utvrda i to sa 38 posto birača, dok bi se možda mogli zabrinuti za glasače u Dalmaciji gdje je stranka jaka kao i na razini države. Inače je HDZ u Dalmaciji imao veću potporu, ponekad i 40 posto.

SDP baš kao i HDZ najveću potporu ima među biračima koji su stariji od 60 godina. Zanimljivo, malo veću potporu mogu računati među ženskim biračima. SDP je tradicionalno jak u Zagrebu s 28 posto potpore, kao i na Sjeveru Hrvatske.

Škorina koalicija Domovinskog pokreta, Suverenista i Bloka za Hrvatsku ima, čini se, ravnomjerno raspoređene birače od sjevera do juga, i istoka i zapada, dok najmanju potporu imaju među biračima u Zagrebu – tek devet posto.

Most, koji završava još jednu parlamentarnu sezonu osipanjem zastupnika na početku izbora, bori se i za političko preživljavanje. Trenutno su na 4,8 posto potpore građana. No, niti šest posto neće biti garancija da se ulazi u Hrvatski sabor. Očekivano, izborni prag prelaze u Dalmaciji i u Zagrebu.

Od ostalih koalicija najbolje prolazi još jedna lijeva koalicija Možemo! – Zagreb je naš, Nova ljevica i OraH s potporom od 2,6 posto. Odmah iza njih je koalicija Pametno i Fokus s 2,4 posto. Ivan Pernar na izborima može računati s također 2,4 posto.

Nedavno formirana Stranka s Imenom i Prezimenom ima potporu od 2,2 posto. Živi zid, nekada treća politička opcija, sada na izbore ide u koaliciji sa Promijenimo Hrvatsku i dobili bi 1,9 posto potpore. IDS ima stabilnu bazu u Istri, a može računati na 1,8 posto.

Ostale stranke su ispod jedan posto i zajedno bi dobili 3,8 posto, a protežu se od ljevice do desnice. Tako HDSSB ima 0,8 posto, stranka Milana Bandića,koja je još početkom godine bila oko 3 posto, sada je na 0,7 posto potpore građana.

HNS s novim predsjednikom Predragom Štromarom kreće u izbore s potporom od 0,7 posto. HSLS kao najstarija politička stranka bori se također za političko preživljavanje i u izbore ulaze s 0,4 posto potpore.

Većina građana pesimistična i nezadovoljna

Hrvatska se vratila u normalnu i tako je većina građana opet pesimistična. Takvih je 61 posto, dok je optimista 30 posto, a devet posto građana nema stav po tom pitanju. Podsjećamo, prošlog mjeseca vladao je probuđeni optimizam kada je 50 posto građana mislilo da zemlja ide u dobrom smjeru.

Jednako tako, većina građana ne slaže se s radom Vlade na odlasku. Njezine politike ne podupire 51 posto građana, a odobrava njih 40 posto. Još prošloga mjeseca 60 posto građana odobravalo je rad Vlade.

Istraživanje je provela agencija IPSOS u sklopu redovitog Crobarometra na 1005 građanina od 18 do 21. svibnja. Istraživanje je zbog mjera zaštite provedeno telefonskim putem. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati