Pratite nas

Običaji

BADNJAK

Objavljeno

na

Badnjakom se naziva dan uoči Božića, a ime mu dolazi od riječi “bdjeti”, jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje. Kako se u badnjoj se noći bdije razumljiva je uloga koju ima svjetlo.

Neizostavne su još iz davnina uobičajene božićne svijeće, a skoro u pravilu je kod svih Hrvata posebno za ovu priliku napravljena svijeća – svijeća voštanica. Badnji dan ili Badnjak je bogat božićnim običajima i folklornim sadržajima. Na Badnjak se u našim ruralnim hrvatskim krajevima ženska čeljad rano ustaje da na vrijeme, do zvuka večernjih zvona uspije sve u kući i oko kuće počistiti i pripremiti obilje svakojake hrane i to nemrsne za badnju večer i mrsne za sutrašnji Božić.

Naime, na Badnjak nema objeda, jer se posti do večeri, a jede se samo navečer, ali i tada samo nemrsnu hranu. Večera na Badnjak je posna, a izbor jela i pića osobit. Posebno priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim nazdravicama i običajima koji su usmjereni društvenom i gospodarskom dobru članova obitelji. Glavno jelo je u pravilu bakalar, ili u nedostatku bakalara, neka druga vrsta ribe. U nekim krajevima se u kući peku dva različito ukrašena kruha; jedan za Badnjak, a drugi za Božić. U drugim krajevima se peče samo jedan kruh koji na stolu treba biti od Badnjaka do Sveta tri kralja, a ovisno o pojedinim krajevima naziva se: česnica, litanja, božić, krsnica, križica i dr. što je veći tim bolje, jer je to znak obilja u idućoj godini. U južnim krajevima se frigaju uštipci ili pršurate. Muška čeljad treba na Badnjak temeljito srediti i obilno nahraniti blago, jer i ono treba osjetiti radost božićnih blagdana.

pšenica-božić-svijeće2Osim toga, na njima je da nabave sve namirnice te da donesu i iscijepaju dovoljna drva za naredne dane. Posebna im je dužnost da kući donesu “badnjak”, kako se, ovisno o pojedinim krajevima, zove debeli panj ili klada koji se stavlja na ognjište, ili dugačka zelena grana koja se prislanja uz zid kuće u blizini ulaznih vrata. Svi poslovi trebaju biti posvršavani do večernje Zdrave Marije (večernjeg zvona), nakon koje domaćin objavljuje početak večere. U prostoriji u kojoj se blaguje na određeni se način rasprostire slama. Ona slama koja se stavlja pod stolnjak služi za gatanje. Koja žena izvuče dulju slamku imat će dulju kudjelju. Prije nego se započne s večerom, domaćin unosi badnjak (panj) u kuću čestitajući ukućanima, a oni mu zajednički uzvraćaju čestitke. Sve ide po tradicionalno ustaljenom ritualu, koji je karakterističan za svaku pojedinu sredinu, a često i za pojedinu obitelj. Večeru je valjalo završiti u predviđenom vremenu .

Poslije večere, neko vrijeme se sjedi i priča za stolom, a potom se mlađa čeljad obično zaputi prema crkvi na polnoćku, a stariji odlaze na počinak. Vrhunac badnjeg bdjenja jest proslava polnoćke.

Upravo s bdjenjem je povezan niz običaja: unošenje drva “badnjaka” koje gori na ognjištu tu noć i kasnije, zatim božićne svijeće, jedne ili tri, redovito povezane trobojnicom. Bdjenje počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad – barem u nekim hrvatskim krajevima – domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić “Faljen Isus! Na dobro vam došla badnja večer”! Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno!” Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: “Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica!” Odgovor glasi: “Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada!” U dijelu Slavonije čestitari na badnje veče ulaze u kuću i govore: “Faljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva”, a odgovara se: “I vi živi i zdravi bili!” Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s osobito biranim jelima. Badnjak u gradu, sačuvao je tek dijelić seoskih tradicija, ali slavi se uz božićno drvce, uz kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno pripravljenu večeru. Najvažnije jest: bdjenje u iščekivanju polnoćke. Sudjelovanje na polnoćki smatraju važnim i oni koji ne odlaze redovito nedjeljama na misu.

Takvo božićno slavljenje badnje večeri toliko je općenito kod svih hrvatskih katolika da ukazuje opću svijest o nepobitnosti i privlačivosti otajstva Božića. Ono je drago i onim ljudskim dušama koje svoje kršćanstvo nisu razvile do pune zrelosti. Božić i njih dosiže, a božićno čestitanje je izraz da prihvaćaju kršćansku poruku o miru, ako i zastaju pred porukama o Bogu i čovjeku.

[ad id=”53637″]

Kamenjar.com

Radujte se narodi, kad čujete glas,
da se Isus porodi u blaženi čas.
Svaki narod čuj, čuj,
i Betlemu pristupljuj,
pristupljuj.
Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici
I tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.
To otajstvo čuj, čuj,
i k jaslicam pristupljuj!
Pristupljuj!
Raduje se Marija s Josipom gledeći
Anđeo pjeva “Glorija” po zraku leteći
I ti, svijete čitavi,
Spasitelja pozdravi!
Pozdravi!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Običaji

Tko kuha najbolju raštiku na svijetu?

Objavljeno

na

Objavio

I ove godine, u četvrtak 31.10, na Agroturizmu Marića Gaj održava se 7. natjecanje u kuhanju raštike RAŠTIKIJADA 2019.

Pobjednici 6. raštikijade, HKUD Hercegovac brane titulu najbolje ekipe u kuhanju tradicionalne hercegovačke raštike u jakoj međunarodnoj konkurenciji. U kategoriji inovativna jela od raštike ekipa ZIMBRA brani naslov prvaka svijeta i okolnih sela dok im za petama pušu snažne ekipe kao što su Njemačka ekipa Oldenburg ili Agroturizam Konavle.

Osnova je natjecanje u kuhanju jela od raštike i promocija istih. Natjecanje se odvija u dvije kategorije, prva je tradicionalna hercegovačka raštika koja se kuha s mesom (suhim ili svježim). Druga kategorija su inovativna jela. Od raštike se mogu raditi predjela, glavna jela, napitci i deserti. U drugoj kategoriji su također uključena i internacionalna jela od raštike koja se u svakoj regiji ili državi priprema na poseban način. Raštikijada je prilika da se na jednom mjestu okupe svi ljubitelji ovog skoro zaboravljenoga jela te da se razmjene najbolji recepti i iskustva. Uz natjecanje pokušava se prikazati bogata kultura Hercegovine kroz nastup kulturno umjetničkih društava i gangaša a nakon službenog dijela za sve posjetitelje osigurana je odlična zabava uz tamburaše.

Zanimljivosti RAŠTIKIJADA 2019:

U kategoriji inovativna jela ocjenjuju se najbolje glavno jelo od raštike, najbolje predjelo, najbolji napitak, najbolji desert i najbolje internacionalno jelo od raštike. Ovu kategoriju posebno ocjenjuje tročlani žiri sastavljen od entuzijasta i ljubitelja raštike!

Kao i svake godine do sad nagrađujemo i najšarmantniju ekipu. Pored toga nagrađujemo i ekupu s najboljim štandom, navedenu nagradu zaslužit će ekipa koja se bude isticala uređenjem, prezentacijiom i gastro ponudom na svom štandu!

Mislite li da Vi i Vaša ekipa kuhate najbolju raštiku na svijetu?

Jednostavno se prijavite online i pokažite svoje sposobnosti:

http://www.agroturizam-hercegovina.com/rastikijada-2019/

Ali požutite broj natjecateljskih ekipa je ograničen na 25!

Za posjetitelje koji žele kušati raštiku, uživati u domaćim vinima i rakijama te dobro se zabaviti uz tamburaše uz kupnju promo čaše od 20 KM osiguran je ulaz i sve gore navedeno.

Sve novosti vezane za raštikijadu pratite na našem Facebook i Instagram profilu!

RAŠTIKIJADA 2019 – satnica:

14:00-15:00 – Prijava ekipa

15:00 – Početak kuhanja

16:00 – Otvaranje Raštikijade za posjetitelje

18:00 – Završetak kuhanja i početak ocjenjivanja jela

19:00 – Proglašenje pobjednika

19:30 – Zajednička večera i zabavni program

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Običaji

Vojvoda Boško Ramljak: Mi smo prolazni, a Alka je vječna!

Objavljeno

na

Objavio

Prve nedjelje kolovoza, Boško Ramljak, po drugi će put, kao alkarski vojvoda, predvoditi sinjske alkare na ovogodišnjoj 304. Sinjskoj alci.

Ramljak iza sebe ima karijeru alkarskog momka, osam godina bio je harambaša, 12 godina bio je član Upravnog odbora VAD-a, a bio je i barjaktar. Ove godine, kao alkarski vojvoda, po drugi će puta predvoditi sinjske alkare.

Tim povodom, s ovim iskusnim članom VAD-a, koji Alku živi 365 dana u godini, i prekaljenim hrvatskim ratnikikom, dva puta ranjavanim i više puta odlikovanim, razgovarali smo ovih dana u Sinju.

Pred nama je 304. Sinjska alka. Vojvodo, je li sve spremno za početak prve trke, ovogodišnje, 304. Sinjske alke?

-Alkari i alkarski momci po prastarim običajima svojih pradjedova uvježbavaju se za 304.alkarska nadmetanja 4.kolovoza, i sve je spremno da otpočnu Bara,Čoja i Alka.

– Što je, što se same utrke tiče, novo u odnosu na prošlu godinu?

-Alka je nepromjenjiva i sve je strogo propisano statutom alke. Novo je samo nekoliko sudionika debitanata alkara i alkarski pratitelja.

Sinj i Cetinska krajina za Alku ne žive samo tih nekoliko dana početkom kolovoza, nego kroz čitavu kalenarsku godinu. Što je tijekom posljednjih 365 dana bilo ključno, a prošlo je ispod radara javnosti?

-Ključni su bili uzgoj konja u alkarskoj ergeli i veliki broj pomlatka u našoj konjušnici.

Za alkarskog vojvodu izabrani ste tijesnom većinom. Međutim, potpisnik ovih redova je po završetku 303. Sinjske alke bio nazočan kada vam je vaš prethodnik, Ante Vučić, čestitao riječima: “Ovo je bilo podizanje Alke za jedno koplje iznad”. Je li to ujedno bio i znak da su određena ranija mimoilaženja znak prošlosti?

-Kao na svakim izborima utrka je nemilosrdna a na kraju se vojvoda nikada u pobjedi ne uzvisi nego svi zajedno radimo na dobrobiti naše alke. Mi smo prolazni, a alka je vječna. Jednako viteški je pobjediti i izgubiti.

Na dan prošlogodišnje Alke u Sinju su se mogle čuti spekulacije kako će vaš govor uoči Alke bit vrlo kritizerski po određene dužnosnike, ali i neke procese koji se događaju u državi. Međutim, za većinu koja ga je čula, govor je bio čista suprotnost tim spekulacijama i svojevrsna politička platforma i poziv za zbijanje nacionalnih redova. Je li to smjer kojim se ide i dalje?

-Uloga alkarskog vojvode nije da nikog kritizira niti da iznosi svoje privatne političke stavove već sasvim suprotno.Vojvoda je domaćin i treba učiniti sve da se svi pa tako i političari osjećaju ugodno, i pritom se dotaknuti aktualnosti, a 2018 godina je bila prepuna predivnih događaja koji su ujedinili naciju i samim time “pljuvati” političare na sam dan pobjede koji je i za mene osobno veliki dan nije imalo nikakav smisao.

Dalmacija ima dva istaknuta brenda. Turizam i Alku. Kako ih ujediniti?

-Tu imamo veliki problema, i ja jako želim da ne nužno ne na samu alku ali svakako kroz alkarske pripreme turističke zajednice surađuju i afirmiraju alku jer sam siguran da bi smo u svakom trenutku nekoliko autobusa turista mogli ugostiti u našem gradu na obostrano zadovoljstvo i u tome vidim višestruku korist.

Tko je Boško Ramljak privatno?

Samozatajan čovjek koji najradije vrijeme provodi sa obitelji, bilo u vožnji biciklom ili na kavi sa dragim ljudima.

Na koncu, Vaša poruka našim čitateljima…

-Dođite na alku jer tko je jednom vidi poželi se vratiti.

R. Horvat/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari