Pratite nas

Bago ga pita jel’ nam trebao ovaj pičvajz, a Milanović samo ponavlja: Imam loše vijesti za pesimiste…

Objavljeno

na

Kad je srčani Stipe odjavio Dnevnik HTV-a, bio je to kraj nadmudrivanja oko Lexa Perković. Nadmudrivanja u kojem su premijer i ministri kapitulaciju uporno pokušavali pretvoriti u pobjedu, kao Srbi bitku na Kosovu. Prvo je rukavice navukao premijer, a u ringu s Bagom snalazio se tako što je izbjegavao udarce, ponekad je znao izazivača Mislava udariti ispod pojasa ili ga gurnuti na konopce i tako čekati kraj runde.

A ovako je išlo to mudrovanje: Bago ga pita je li nam cijeli ovaj “pičvajz” trebao, a premijer odgovara: “Poručujem HDZ-u da makne prste s Vukovara”. Onda Bago konstatira da se u cijeloj EU najsporije oporavljamo, a Milanović uzvraća: “Imam loše vijesti za pesimiste”. “Kakve loše vijesti?”, pita Bago. “Pa bit će nam bolje!?” Kasnije, kad sam zavirio u svoje bilješke, vidim da sam na svakoj stranici zapisao tu rečenicu, toliko ju je puta premijer ponovio. Kao refren neke pjesme.

Samo je Alen Islamović u hitu Divljih jagoda više puta ponovio neku prostu rečenicu: Motori, motori, motori… Možda je izazivač Mislav za kraj meča mogao podvaliti dosjetku: A sad, premijeru, imate li kakvu dobru vijest za optimiste?

Uglavnom, na trenutke su podsjećali na Statlera i Waldorfa, dvojicu gunđala iz Muppeta Showa. Samo što se muppetovci na kraju uvijek smiju, za razliku od naših tmurnih junaka.

Oko osam prebacih na dnevnik Al Jazeera Balkan. Upravo Mirjana Hrga počinje jednosatni dnevnik. Sjajna prezentacija regionalnih i svjetskih kriza uz hrpu analiza, i sve to uz smiješak – ma uhvatila me retromanija za njom…

PLUS

Morana Kasapović vratila se u Paralele i pokazala da je sretna što je opet tamo. I mi smo sretni zbog toga. I dobro bi je bilo opet vidjeti u tom bijelom kimonu…

MINUS

Trudim se sinoć opet gledat Rockyja na HRT-u. I ponovo si postavih pitanje koje me muči 25 godina: Pa kako je ovaj film mogao dobiti Oscara?

Robert Bubalo/VLM

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Krstičević s Odborom za obranu Hrvatskog sabora u MORH-u

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević sa suradnicima sastao se u četvrtak, 15. studenog 2018. u Ministarstvu obrane RH s članovima Odbora za obranu Hrvatskog sabora predvođenim predsjednikom Igorom Dragovanom, priopćio je MORH

Predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora Igor Dragovan izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom saborskog Odbora za obranu i Ministarstva obrane RH.

Članovi Odbora pohvalili su smjer i razvoj Oružanih snaga RH, te su posebno podržali mjere koje Ministarstvo obrane poduzima za poboljšanje uvjeta života i rada pripadnika Hrvatske vojske.

Pozdravili su i projekt povratka Hrvatske vojske u gradove koji se provodi u cilju povećanja sigurnosti svih područja Republike Hrvatske.

Ministar Krstičević ovom je prigodom istaknuo izvrsnu suradnju s Odborom za obranu Hrvatskog sabora te dodao kako su Ministarstvo obrane i Odbor za obranu zajedno i timski, tijekom protekle dvije godine učinili mnogo u unaprjeđenju cjelokupnog sustava Ministarstva obrane i Hrvatske vojske.

Naglasio je, kako je rezultat tih zajedničkih nastojanja i uloženog truda prije svega vidljiv kroz dobiveno bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju o poslovanju Ministarstva obrane u 2017. godini ali i priznanje Ponos Hrvatske, koje je Hrvatska vojska prvi puta dobila u cijelosti zbog zadaća pomoći civilnim institucijama i narodu u 2017. godini.

Ministar je članove saborskog Odbora ovom prigodom upoznao s postignućima Ministarstva obrane i Hrvatske vojske u 2017. i 2018. godini, te im predstavio aktivnosti planirane do kraja ove godine kao i smjernice za rad u 2019. godini.

Kao ključno postignuće koje je bilo temelj za jačanje i modernizaciju Hrvatske vojske, ministar je istaknuo zaustavljen dugogodišnji kontinuirani pad obrambenog proračuna, što je osigurala Vlada RH. U tom kontekstu, osvrnuvši se na povećanje obrambenog proračuna ministar je najavio i novu mjeru – povećanje naknade za ročnike na dragovoljnom vojnom osposobljavanju s 2.000,00 na 3.000,00 kuna.

Fokus rada Ministarstva, njegujući duh pobjedničke Hrvatske vojske, protekle dvije godine bio je na vraćanju dostojanstva vojnih osoba, uz podizanje standarda i uvjeta života i rada vojnika, dočasnika, časnika kao i državnih službenika i namještenika. “Sve je to omogućeno novim Zakonima i Odlukama iz područja obrane koji su doneseni u proteklom periodu, a koje je podržao i Odbor za obranu”, rekao je ministar te još jednom članovima Odbora zahvalio na suradnji.

“Izradili smo i novi Strateški pregled obrane, a kako bi operacionalizirali viziju Hrvatske vojske prikazanu u tom dokumentu, do kraja ove godine izraditi ćemo i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga koji će za razliku od postojećeg biti ambiciozan, ali realan i financijski provediv”, rekao je ministar u kontekstu donošenja strateških dokumenata iz područja sigurnosti čime se ova Vlada kontinuirano i sustavno bavi, počevši od izrade strateških dokumenata i izgradnje Partnerstva za sigurnost, do postavljanja zakonskog okvira za stvaranje i uspostavu Sustava domovinske sigurnosti.

“Razvijamo se, napredujemo i shvaćamo da sigurnost države, naroda i pojedinca – domovinska sigurnost, nisu samo tradicionalne zadaće vojske, policije i sigurnosnih službi” istaknuo je Krstičević.

Ministar je podsjetio i na ostale projekte i postignuća u Hrvatskoj vojsci, od procesa tranzicije i pomlađivanja Hrvatske vojske novim zapovjednim kadrom, novog operativnog rasporeda postrojbi Hrvatske vojske, razvoja novih sposobnosti, uvođenja u operativnu uporabu novih sredstava i opreme do konačnog ustrojavanja svih šest pričuvnih pješačkih pukovnija Hrvatske vojske.

Ministar obrane na kraju je još jednom zahvalio članovima Odbora za obranu na izvrsnoj suradnji te kao dobar primjer te kvalitetne suradnje prisjetio se sjednica Odbora u prosincu prošle godine, na kojoj je jednoglasno, uz pljesak, dano pozitivno mišljenje o projektu nabave višenamjenskog borbenog aviona.

“U Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, u svim našim aktivnostima vodit ćemo se i nadalje odgovornim ponašanjem, odgovornim i racionalnim  upravljanjem proračunom i transparentnom javnom nabavom. Projekata je puno, međutim uz zajedništvo i sinergiju cijelog obrambenog sustava, Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, uvjeren sam kako nema te prepreke koju zajedno ne možemo riješiti” zaključio je Krstičević.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov ovom je prigodom upoznao članove Odbora za obranu s trenutnim stanjem i aktivnostima Oružanih snaga RH.

U kontekstu vojnih vježbi, general Šundov je rekao kako su pripadnici Oružanih snaga sudjelovali u pet međunarodnih vojnih vježbi i posebno izdvojio uspješno provedenu intergransku vježbu “Velebit 18“. Naglasio je, kako je riječ o združenoj vježbi Hrvatske vojske koja je obuhvatila glavne obučne događaje svih grana i koja je osim klasičnih borbenih zadaća obuhvatila i sve suvremene prijetnje, uključujući borbu protiv terorizma, borbu u urbanom području te kibernetičku obranu na operativnoj i taktičkoj razini.

“U toj najsloženijoj vježbi Hrvatske vojske od Domovinskog rata, u kojoj je sudjelovalo više od  5500 pripadnika, postignuti su izvrsni rezultati i u potpunosti su ostvareni svi postavljeni ciljevi” rekao je general Šundov te najavio održavanje takve vojne vježbe 2021. godine kada Hrvatska vojska slavi svoju 30. obljetnicu.

Isto tako, general Šundov upoznao je saborski Odbor sa sudjelovanjem pripadnika Oružanih snaga RH u misijama i operacijama diljem svijeta, istaknuvši kako se trenutno oko 300 pripadnika Hrvatske vojske nalazi u NATO, EU i UN aktivnostima, misijama i operacijama te na taj način doprinose svjetskom miru, stabilnosti i sigurnosti kao i međunarodnom položaju i ugledu Republike Hrvatske.

U kontekstu jačanja i modernizacije Hrvatske vojske, general je rekao kako su pripadnicima Hrvatske vojske poboljšana materijalna prava, standardi uvjeta života, rada i profesionalnog razvoja, te je na kraju istaknuo da je za održavanje i razvoj sposobnosti važna spremnost i obučenost snaga, a za koju su potrebni kvalitetni ljudi, razvoj stručnih i pouzdanih zapovjednika, združena djelovanja, stalna i realistična obuka te opremanje i modernizacija, priopćio je MORH

 

Hodnja ključnog osoblja MORH-a i Hrvatske vojske na Velebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

Objavljeno

na

Objavio

Gospodine predjedniče hrvatske vlade, vjerujem da nisam bio jedini koji je gledajući aktualno prijepodne u Saboru po tko zna koji put ostao duboko posramljen dometima hrvatskog parlamentarizma.

Istina je, dobro ste rekli, lijeva strana sabornice beznadno je jalova u svojim djetinjastim pokušajima da retoričkim pitanjima zarade koji politikantski bod u izravnom televizijskom prijenosu, no ni desna nije ništa plodonosnija u svojim otrovnim napadima i kontranapadima.

Otrov je u potocima tekao iz sabornice! Nažalost, moram reći da ste vi osobno posebno uspješni u dozivanju sad već arhetipske prispodobe o saborskom kokošinjcu, piše Ivan Hrstić / Večernji list

Nije pri tome nimalo utješno što se vi potvrđujete kao pijetao koji može učinkovito nadkukurijekati sve ostale, jer u usporedbi s vama sad nam već ubrzano iz sjećanja blijedi donedavno legendarna bahatost Zorana Milanovića.

Da, tako je to, reći ćete, prvo Krešo Beljak vas posprdno pita kako se osjećate u lopovskom HDZ-u, pa mu vi vratite milo za drago podsjećajući ga na njegovu provalničku „karijeru“, da bi zatim on u replici nastavio bijesno potežući iz korica pitanje koje je u Hrvatskoj popularnoj kulturi postalo majka svih pitanja: „A gdje si ti bio 1991.?!?“

No, dobro, Beljak pita retorički, ali bez obzira na provokativnost i eventualnu malicioznost između redaka, Bruna Esih vam postavlja sasvim legitimno pitanje koje zahtijeva konkretan odgovor: Možda smo mi svi neznalice koji su sve krivo shvatili, ali zašto, pobogu, sve više država kaže da neće „potpisati“, odnosno svojom prisutnošću u Marakešu potvrditi Globalni kompakt koji je ovih dana postao tema u svim medijima?

Razlozi zbog kojih ne smijemo prihvatiti ‘Marakešku deklaraciju’

Hrvatskoj javnosti dužni ste niz konkretnih odgovora na vrlo konkretna pitanja o Marakeškom sporazumu, no umjesto tog dobili smo samo još jedno prepucavanje. Nije mi nimalo drago kad se „uvažena zastupnica“ spušta na razinu peškaruše, no još mi je manje drago kad joj „uvaženi predsjednik vlade“ manirom kočijaša negospodski uzvraća ispod pojasa.

Prozvali ste je zbog „najniže vrste populizma“, ona je vama uzvratila da vam „u ovom ratu anemija ne može biti opravdanje“. No, nekoliko sati kasnije, dakle pretpostavljam hladne glave, usporedili ste je s nacističkim zločincem, doglavnikom i zadnjim poglavnikom Trećeg Reicha, ni manje ni više nego s Josephom Goebbelsom, kad ste rekli da se u „u nekim drugim vremenima u nekoj drugoj državi mogla kandidirati za ministricu narodnog prosvjetiteljstva i propagande“?!? Naravno, teško je vjerovati da je to slučajnost i niste znali da je to bila Goebbelsova funkcija.

Hoćete li se i vi to pretvoriti u dežurnog lovca na naciste, fašiste i ustaše, kao da takvih već nemamo dovoljno? Jesu li svi oni koji su protiv politike legaliziranja masovnih seoba naroda i u vašim očima ne samo zatucani marginalci već automatski i krajnji desničari, najniži populisti, zatucani ekstremisti te na koncu – fašisti?

Je li to onda i vaša poruka austrijskom kancelaru Kurzu, čelnicima Mađarske, Slovenije, Slovačke, Poljske? Hoćete li preuzeti i Milanovićevu posprdnu doskočicu o „ekipici“? Je li sad Trump šef te „ekipice“? Pitanje je itekako utemeljeno, jer svatko tko je pročitao famozni Globalni kompakt ostaje začuđen tvrdnjama da se on bavi isključivo legalnim migracijama te da se radi o neobvezujućem meniju s kojeg svaka država može uzeti što god joj odgovara.

Naime, tekst „sporazuma“ sugerira posve suprotno od toga. Kako se to može za neki „sporazum“ reći da je „neobvezujući“ kad se na njegovih tridesetak stranica na istaknutom mjestu fraza „obvezujemo se“ navodi čak 46 (slovima: četrdesetšest) puta?!?! K tome, 49 (četrdesetdevet) puta na istaknutom mjestu je i riječ „obveza“.

Zapravo, cijeli tekst je po svojoj prirodi detaljno objašnjenje niza eksplicitnih obveza koje preuzimaju zemlje koje sporazumu pristupaju.

Dakle, lideri slobodnog svijeta možda se u Marakešu neće sastati kako bi nešto potpisali, ali svakako će svojim prisustvom poput malih pionira potvrditi svoju prisegu pravilima novog svjetskog poretka, pravilima koja prije toga nisu pojasnili svojim građanima, niti svojim biračima. Je li možda baš to pravi razlog što se sporazum ne potpisuje? To što bi u suprotnom njegova ratifikacija tražila i ne baš ugodnu raspravu u nacionalnim parlamentima?

Zašto nam silom namećete ‘Marakešku deklaraciju’ ako je ‘pravno neobvezujući dokument’?

Dakle, bez obzira što ne može biti izravnih pravnih posljedica za zemlju koja prihvati Globalni kompakt pa ga zatim u cijelosti ili djelomično ne provodi, posve je nejasno, gospodine predsjedniče Vlade RH, kako biste se vi to mogli pojaviti u Marakešu te time, koliko god to deklarativno bilo, svojim prisustvom osnažiti djelovanje Globalnog kompakta, a da zatim kažete da on vas ne obvezuje?

Kako biste mogli pozdraviti dokument kojim u suštini 46 puta izgovarate „obvezujem se“, a zatim po povratku u Zagreb reći „ne, to mene ne obvezuje“?

Gospodine premijeru, jasno je da je to priča za malu djecu, jer nitko za vas ne misli da ste neozbiljni poput premijera Zorana Milanovića, koji je zbog ulaska u EU prihvatio europsku pravnu stečevinu, a zatim kad je dobio što je htio odmah drugi dan na stol stavio lex Perković. Svi za vas znaju da ste discipliniran europski igrač te da takva riječ – barem vas – itekako obvezuje. Molim vas, razuvjerite nas ako smo u zabludi.

Naravno, ništa od toga ne bi bilo neki veliki problem kad sam sadržaj Globalng kompakta ne bi bio tako ambivalentan. Naime, iako se u kompaktu ističe da se on ne bavi ilegalnim migracijama, posve je očito da to nije tako.

Kroz cijeli tekst se zapravo navode prakse kojima bi se de facto legalizirale i one migracije koje danas smatramo ilegalnima, od nezakonitog prelaska granice do trgovine i krijumčarenja ljudi.

Posve je jasno da ovaj sporazum nije sastavljen tek kako bi se definiralo i uredilo interkontinentalno tržište radne snage, već kako bi se legalizirale, olakšale i ubrzale masovne seobe naroda, prije svega prema Europi i Sjevernoj Americi, koje bi iz temelja promijenile ta društva u koja dolaze.

A to jest problem, jer nema ni jedne europske nacije koja ima kapacitet bez dubokih tektonskih poremećaja primiti milijune s drugih kontinenata i iz drugih civilizacija. Moć njihove apsorpcije daleko je ispod desetaka milijuna kakve predviđaju razni dokumenti i scenariji UN-a.

Naravno, uvoz radne snage s drugih kontinenata je nešto na što svaka država ima puno pravo u skladu s vlastitim potrebama, pa je dobro i da se na globalnoj razini uredi da ti radnici pojedinačno uživaju puna radna prava te apsolutnu zaštitu ljudskog dostojanstva, što u praksi nije uvijek slučaj.

No, ovdje se govori o uvozu čitavih zaokruženih zajednica, milijunskih masa kojima bi zemlje domaćini trebale otvoriti vrata, a što je u očima autora Globalnog kompakta ne samo nužno zlo nego i najpoželjniji alat za dugoročni demografski inžinjering i rast gospodarstva. Jasno je da žrtve krijumčara ljudi ne treba kažnjavati, to nije dvojbeno, ali jest, između ostalog i naprimjer, dvojbeno to što bi zemlje domaćini trebale izdavati dokumente onima koji dolaze bez isprava, te im priznavati ne samo formalne nego i neformalne kvalifikacije.

U najmanju ruku, o tome bi se trebalo raspravljati u nacionalnim parlamentima. Ni rasprava u Saboru nebi trebala biti na kraju balade, već na samom početku. Omogućite nam to! To je vaša dužnost! Odgovori poput vašeg nedavnog „moje je duboko uvjerenje da za to nema potrebe“ u demokratskoj Hrvatskoj trebali bi biti apsolutno neprihvatljivi.

Gospodine predsjedniče hrvatske vlade, slažem se da u ovom trenutku ne treba histerizirati, jer izravne prijetnje Hrvatskoj nema. Ništa se u Hrvatskoj neće dramatično promijeniti dan nakon što se vi ili ministrica vanjskih poslova vratite iz Marakeša.

Kamo sreće da oni migranti koji u ovom trenutku vijugaju hrvatskim šumama i gorama žele ostati u Hrvatskoj! Bile bi to slatke brige, znak da je Lijepa naša nekom ipak poželjna kao novi dom. Nažalost, svi oni žele svoju bolju budućnost tražiti na nekom boljem mjestu, zajedno sa stotinama tisuća Hrvata koji tamo putuju nešto udobnije, ali s kartom u jednom smjeru.

Ne, nipošto ne treba ni tim ilegalnim migrantima oduzimati njihovu ljudskost. I oni imaju svoja temeljna prava. I treba ih dodatno zaštititi. No, oni ne smiju poslužiti kao alat za preustroj europskih nacionalnih država i rušenje onoga što u europskim nacijama većina smatra svojim temeljnim vrijednostima.

Gospodine predsjedniče hrvatske vlade, razumijem da nije lako, te da vam vjerojatno djeluje poprilično iracionalno kad vas s jedne strane optužuju da umjesto iseljenih Hrvata želite uvesti milijune iz Afrike i Azije, a s druge strane vas prozivaju zbog nehumanih postupaka prema ilegalnim migrantima koje policija navodno krvave vraća u BiH.

No, i to je posljedica prakse da se odluke ne donose u hrvatskom parlamentu nakon javnih rasprava, već u zatvorenim kružocima u krugu ljudi koji su svoje karijere započeli duž istog hodnika na Zrinjevcu, koji ne osluškuju bilo naroda, već neke još zatvorenije kružoke u svjetskim centrima moći.

Gospodine premijeru, mogao bih čak prihvatiti objašnjenje koji dajete vi i gospodin Juncker, da su se u nekim europskim zemljama predomislili oko Marakeškog kompakta prije svega zato što su pod pritiskom onih koji ga – nisu ni pročitali.

No, nakon što sam ga pročitao, još sam uvjereniji da su oni koji su ga bez potpitanja prihvatili to napravili – prije svega zato što ga ni oni sami nisu pročitali. Jer da jesu, sasvim sigurno bi potpitanja itekako imali! Vaša je dužnost bila na njih proaktivno odgovoriti! Srdačan pozdrav!

Ivan Hrstić / Večernji list

 

Od Istanbula do Marakeša

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari