Pratite nas

Bago ga pita jel’ nam trebao ovaj pičvajz, a Milanović samo ponavlja: Imam loše vijesti za pesimiste…

Objavljeno

na

Kad je srčani Stipe odjavio Dnevnik HTV-a, bio je to kraj nadmudrivanja oko Lexa Perković. Nadmudrivanja u kojem su premijer i ministri kapitulaciju uporno pokušavali pretvoriti u pobjedu, kao Srbi bitku na Kosovu. Prvo je rukavice navukao premijer, a u ringu s Bagom snalazio se tako što je izbjegavao udarce, ponekad je znao izazivača Mislava udariti ispod pojasa ili ga gurnuti na konopce i tako čekati kraj runde.

A ovako je išlo to mudrovanje: Bago ga pita je li nam cijeli ovaj “pičvajz” trebao, a premijer odgovara: “Poručujem HDZ-u da makne prste s Vukovara”. Onda Bago konstatira da se u cijeloj EU najsporije oporavljamo, a Milanović uzvraća: “Imam loše vijesti za pesimiste”. “Kakve loše vijesti?”, pita Bago. “Pa bit će nam bolje!?” Kasnije, kad sam zavirio u svoje bilješke, vidim da sam na svakoj stranici zapisao tu rečenicu, toliko ju je puta premijer ponovio. Kao refren neke pjesme.

Samo je Alen Islamović u hitu Divljih jagoda više puta ponovio neku prostu rečenicu: Motori, motori, motori… Možda je izazivač Mislav za kraj meča mogao podvaliti dosjetku: A sad, premijeru, imate li kakvu dobru vijest za optimiste?

Uglavnom, na trenutke su podsjećali na Statlera i Waldorfa, dvojicu gunđala iz Muppeta Showa. Samo što se muppetovci na kraju uvijek smiju, za razliku od naših tmurnih junaka.

Oko osam prebacih na dnevnik Al Jazeera Balkan. Upravo Mirjana Hrga počinje jednosatni dnevnik. Sjajna prezentacija regionalnih i svjetskih kriza uz hrpu analiza, i sve to uz smiješak – ma uhvatila me retromanija za njom…

PLUS

Morana Kasapović vratila se u Paralele i pokazala da je sretna što je opet tamo. I mi smo sretni zbog toga. I dobro bi je bilo opet vidjeti u tom bijelom kimonu…

MINUS

Trudim se sinoć opet gledat Rockyja na HRT-u. I ponovo si postavih pitanje koje me muči 25 godina: Pa kako je ovaj film mogao dobiti Oscara?

Robert Bubalo/VLM

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Je li ove godine označen početak kraja skupa elite u Davosu?

Objavljeno

na

Objavio

Svjetski ekonomski forum počinje u sjeni političkih kriza i usporavanja globalnog rasta

Tri tisuće političara i poslovnih ljudi u utorak će se okupiti na otvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u švicarskom gradu Davosu kako bi raspravljali o rješenjima unatoč odsutnosti nekih od ključnih političkih vođa svijeta.

Prvi govornik na četverodnevnom godišnjem okupljanju koje počinje poslijepodne bit će brazilski “ultradesni” predsjednik Jair Bolsonaro.

To je njegov prvi međunarodni nastup od polaganja prisege početkom siječnja. Iako je Bolsonaro vođa objavio da planira privatizirati infrastrukturu još je nejasno hoće li se odlučiti za ultraliberalnu ekonomsku politiku.

Brazilac je uskočio na mjesto američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je otkazao dolazak zbog višetjedne blokade rada dijela državne uprave, ministarstava i agencija.

U Davos ove godine neće ni britanska premijerka Theresa May suočena s krizom brexita te francuski predsjednik Emmanuel Macron zbog višetjednih prosvjeda u zemlji potaknutih povećanjima cijena goriva koji su se pretvorili u pobunu protiv njegove politike.

Zahvaljujući njihovoj odsutnosti interes će se usmjeriti na njemačku kancelarku Angelu Merkel, japanskog premijera Shinza Abea ili glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa.

Usporavanje globalnog rasta, populizam, političke napetosti, trgovinski ratovi i nejasni britanski put izlaska iz Europske unije vodeća su pitanja koja brinu svjetske lidere, prema anketi provedenoj uoči okupljanja u Davosu.

Ovogodišnja službena tema je “Globalizacija 4.0” – vizija povezanog svijeta koja se bavi ekonomskim nejednakostima koje prate globaliziranu trgovinu i proizvodnju.

Uoči Davosa čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde upozorila je da svjetsko gospodarstvo nakon dvije godine solidnog rasta, sada raste sporije nego što se očekivalo, a rizici rastu.

Prema procjenama MMF-a, objavljenima u ponedjeljak uoči Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u Švicarskoj, globalno gospodarstvo moglo bi u ovoj godini porasti 3,5 posto, dok je još u listopadu MMF očekivao rast od 3,7 posto.

„Znači li to da je globalna recesija iza ugla? Ne. Ali rizik od oštrijeg usporavanja rasta globalnog gospodarstva zasigurno se povećao”, kazala je Lagarde, pozivajući političare da se pripreme za “ozbiljno usporavanje”.

Osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klaus Schwab uoči ovogodišnjeg okupljanja rekao je da ga je djetinjstvo tijekom Drugog svjetskog rata nadahnulo da izgradi organizaciju koja će svijet učiniti boljim. Njegova zaklada, koja je ugostila mnoge od najmoćnijih, najslavnijih i najbogatijih ljudi svijeta na svom godišnjem okupljanju u Davosu, nesumnjivo je ostavila traga ali veliko je pitanje je li organizacija ostvarila Schwabov proklamirani cilj o tome da će svijet pretvoriti u bolje mjesto.

Negodovanje prokorporativnim karakterom Davosa iz godine u godinu sve je veće, a birači se sve češće zato okreću populističkim liderima.

Jedna od stalnih kritika glasi da su skupovi WEF-a samo stvorili prostor gdje će svijet biznisa među političarima i vladama lobirati za svoje interese, a da to nitko ne vidi.

Stručnjaci ističu da organizacija nudi nešto što nedostaje međunarodnim tijelima: mjesto gdje se šefovi vlada i korporacija mogu sastati i “smisliti dobre ideje” ali ima i problematičnih stvari.

S obzirom na to da deseci šefova država ili vlada svake godine dolaze u Davos, na WEF se može gledati kao na “tijelo bez legalnog mandata za upravljanje svijetom, ali s ambicijom da to čini”, rekla je Adrienne Sorbom, profesorica sa štokholmskog sveučilišta.

(Hina)

 

Donald Trump zbog blokade vlade i zida otkazao put u Davos

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Merkel i Macron će potpisati novi sporazum u obliku proeuropske poruke

Objavljeno

na

Objavio

Angela Merkel i Emmanuel Macron potpisat će u utorak novi sporazum o jačanju francusko-njemačkih odnosa kako bi poslali pozitivnu poruku Europskoj uniji, oslabljenoj porastom “nacionalizama”.

Tekst će biti parafiran sredinom dana u Aachenu, u Njemačkoj, četiri mjeseca prije europskih izbora iako izaziva rasprave u Francuskoj, gdje krajnja ljevica i krajnja desnica u njemu vide gubitak nacionalnog suvereniteta i svrstavanje njihove zemlje s Berlinom.

Sporazum o francusko-njemačkoj suradnji i integraciji treba nadopuniti sporazum iz Elizejske palače koji su 1963. potpisali general de Gaulle i Konrad Adenauer, kojim se konkretiziralo francusko-njemačko pomirenje nakon rata.

Sporazum predviđa zajedništvo, usklađenost gospodarskih, vanjskih i politika obrane dviju zemalja, suradnju na prekograničnim regijama i zajedničku parlamentarnu skupštinu od 100 francuskih i njemačkih zastupnika.

“To je važan trenutak da se pokaže da je francusko-njemački par baza koja se može oživjeti u svrhu jačanja europskog projekta”, istaknuo je ured francuskog predsjednika.

“Nikada nismo otišli tako daleko u pogledu zajedničke obrane”, dodali su iz Elizejske palače.

Dvije zemlje će usvojiti odredbu o međusobnoj zaštiti u slučaju agresije, po obrascu predviđenom u sklopu NATO-a. Oni će moći rasporediti zajednička sredstva u slučaju terorističkog napada ili surađivati u velikih vojnim programima, poput njihovih planova za tenkove i borbene zrakoplove.

“Njemačka i Francuska namjeravaju zajedno nastaviti pokretati događaje u Europi”, ocijenila je Merkel u subotu.

Mekrel i Macron će održati govore i zatim sudjelovati na “građanskoj debati” s francuskim i njemačkim studentima.

Potpisivanje tog sporazuma se zbiva dok su oba čelnika oslabljena, Merkel se priprema prepustiti funkciju u jesen 2021., a Macron je suočen s krizom “žutih prsluka”.

(Hina)

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

 

 

 

Poruka iz Italije za Macrona: Rađa se nova Europa. Europa žutih prsluka

 

 

 

Put od Macrona do microna

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari