Pratite nas

Gospodarstvo

Bahatost iza koje stoji novac i imovina nema granica

Objavljeno

na

bujica ivan lovrinovićGosti sinošnje Bujice na Osječkoj TV i pridruženim televizijama bili su profesori zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević i Ivan Lovrinović koje je Hrvatska udruga banaka žestoko napala zbog komentara.  

Podsjetimo, HUB je od dekana Ekonomskog fakulteta tražio da se ogradi od “neutemeljnih i štetnih” izjava ove dvojice profesora. Profesor Jakovčević tvrdi da se time šalje poruka da bankarski lobi svugdje ima svoje ljude. “U policiji, imaju svoje analitičare, glasila, plaćenike. Što smo mi za njih, oni će nas obrisati s lica zemlje. Nisam zabilježio da je u mladoj Hrvatskoj zabilježen ovakav staljinistički pokušaj začepljivanja usta”.

“Bahatost iza koje stoji novac i imovina nema granica. U ovom trenutku presudno je pokazati silu novca i silu imovinske snage”, dodao je Jakovčević.

Drugi gost Bujice, profesor Lovrinović, komentirao je tvrdnje da je u slučaju valutnih klauzula sve provedeno po zakonu.

“Treba postaviti pitanje tko je pisao prijedloge tih zakona. Ljudima je poznato da onaj tko ima kapital utječe na sve razine vlasti, zašto onda ne bi tako nešto i radio? Tako je i pretvorba i privatizacija bila po zakonu, a danas smo u situaciji da se raspada hrvatsko društvo. HNB je rekao da je sve po zakonu. To govori tko je najbolje upoznat sa zakonom i tko je utjecao na takve zakone”, oštar je profesor Lovrinović.

Nastavlja kako su svi krediti koji su vezani za švicarski franak isplaćivani u kunama. “To su kunski krediti. Nastoji se rasprava prebaciti na drugi kolosijek pa se njih nastoji predstaviti kao kredite u CHF. To su kunski krediti vezani za CHF. Ako netko nakon deset godina napola ne smanji glavnicu s kamatama, nego ima duplo veći dug, to ne možemo nazvati drugačije nego lihvom”.

Jakovčević se pozvao na analizu koju su napravili na temelju izvješća Hrvatske narodne banke i koju su predstavili na današnjoj konferenciji za medije koju su organizirali s Udrugom Franak.

“Iz tog izvješća, koje je bez potpisa i bez memoranduma, pogledali smo što se događa od 2001. pa do 2013. Vršna godina u kojoj je bila najveća vrijednost odobrenih kredita je bila 2008. To je bilo 39 milijardi kuna uz valutnu klauzulu. Njihova pokrivenost stvarnim švicarskim francima bila je svega 11,7 milijardi. Dakle, pokrivenost je samo 30 posto, a ostalih 27 milijardi pokriveno je ugovorima na terminskim tržištima. To su financijske izvedenice na koje se vi kladite na kretanje tečaja. Rizik je bio aprecijacija CHF. Ako se dogodi, naša banka je zaštićena jer je sa svojom majkom u inozemstvu osigurala da ta obveza bude podmirena istodobno s rastom kredita, odnosno primjenom valutne klauzule… Građani su tako uvučeni u igru valutnih ratova”, objasnio je profesor Jakovčević.

Banke su u dobitku

Banke su tako radile  “šalterski” kako bi prodale proizvode masovno i serijski, a da nisu pitali klijente žele li osiguranje kojim bi se mogli zaštititi i na temelju čega bi mogli odustati od kredita. Uz sve to, postojale su indikacije da će doći do skoka tečaja švicarskog franka.

“Ono što smo danas prezentirali, iz tih agregiranih izvješća, stoji da su na kraju 2010. banke iskazale gubitak u derivatima od 3,3 milijarde kuna, međutim, ima valjati na umu dobit. Gubitak hrvatskih banaka od 3,3 milijarde kuna je dobitak njihovih majki, a taj gubitak su hrvatske banke nadoknadile iskazanom dobiti od tečajnih razlika u vrijednosti od 3,5 milijardi kuna. Prema tome, hrvatske banke su u istoj godini zaradile 200 milijuna kuna, a na razini grupe ili konsolidiranog izvješća grupa je zaradila ekstra dobit u iznosu od 3,5 milijardi kuna, sve na teret hrvatskih dužnika”, pojasnio je Jakovčević.

Lovrinović ne zna što su radili članovi Savjeta HNB-a. “Tamo je bilo podosta uglednih ljudi koji se pojavljuju često u medijima i daju mudre prijedloge za tešku situaciju, ali nikada se nisu oglasili i dali primjedbu na monetarnu politiku HNB-a, daje se dojam da im je najbitnije bilo sudjelovati i biti tamo. Neka njima ide na savjest što se događa u životu svakog od nas. To je iritanto gledati, nekih se sramimo, koji su zaista bili tamo, a danas dociraju. Oni su bili zaduženi da stvaraju zajedno s proteklim guvernerima fikciju stabilnosti. Danas je glavni slogan u HNB-u stabilnost cijena, a raspala se ekonomija, mladi ljudi moraju bježati vani. Ovdje je riječ o velikoj obmani, ništa drugo”.

Lovrinović dodaje da ne ruše bankarski sustav, nego ukazuju na njegovu neetičnost. Ipak, istaknuo je da je samo osam od 30 banaka imalo opciju valutne klauzule, većinom u starnom vlasništvu.

“Od trenutka kad smo sagradili monetarni suverenitet, netko je ubacio kukavičje jaje u gnijezdo našeg monetarnog suvereniteta, od 1994. kada smo uveli kunu stvara se sumnja i razgrađuje taj monetarni sustav baziran na kuni. Mi nemamo monetarne suverenosti, HNB nije središnja banka, ona je najveća mjenjačnica u Hrvatskoj, njenom guverneru je dosadno. Stalno su nas strašili – nemojte imati povjerenja u kunu. 20 godina imamo stabilnu stopu inflacije, u takvom ambijentu ne koristiti domaću valutu je grijeh”, tvrdi Lovrinović.

Jakovčević tvrdi da je Vladina mjera o fiksiranju tečaja švicarskog franka za stambene kredite mjera koja je morala biti hitno donesena, i koja je obavila svoju temeljnu zadaću – da smiri ljude koji su ugroženi i očajni. No, to je prijelazno rješenje dok se ne nađe bolji model, a prema gostima Bujice, taj prijelazni period ne bi trebao trajati dulje od tri mjeseca.

Voditelja emisije zanimalo je što će biti  s ljudima koji kredite imaju u eurima.

Lovrinović se pozvao na 2001. godinu i godine nakon kada se tvrdilo da je franak stabilan zbog stabilne Švicarske, a onda je 2011. opalio grom iz vedra neba. “Naš prijedlog je da se svi krediti konvertiraju u kunske, jer će se u suprotnom osnovati Udruga Euro”.

Marić: Bolje da se HUB ne poziva na struku i pamet

U Bujicu se telefonski javio saborski zastupnik HDZ-a Goran Marić, koji je podržao profesore i osudio pismo HUB-a. Smatram da je to izravan udar na slobodu mišljenja. To je primjer nedemokratskog akta kojim se zahtijeva zabrana ljudskog prava na drugačije mišljenje o jednom teškom ljudskom problemu. Umjesto činjenica i argumenata, HNB i banke preko HUB-a i nekih mladih pojedinaca necivilizirano i grubo se obračunavaju sa slobodom znanstvenog mišljenja. Takvima bih poručio – molim da se ne pozivaju na struku i pamet, i dalje im ostaju na raspolaganju alati kojima su se do sada koristili, a to su krivotvorine”, rekao je Marić.

Saborski zastupnik ne podupire Vladino rješenje problema “švicarca”.

“To je trebala učiniti Hrvatska narodna banka, ranije je trebala fiksirati tečaj i šteta bi bila manja. Sada imamo jedan tečaj na glavnicu, drugi na kamate. Rješenje je samo privremeno dobro, međutim, nije ga trebala utvrđivati Vlada nego HNB. Zabrinjava me šutnja akademske zajednice. Društvo ekonomista je reagiralo, ali najviše šute oni koji se financiraju iz proračuna. Oni su naučili šutjeti. Većinu njih samo interesira koliko se godišnje uplaćuje iz proračuna i njihov status, a kad je u pitanju patnja hrvatskog naroda, to ih ne zanima. I sam sam na udaru jer sam među prvima upozorio na protunarodno djelovanje HNB-a”, tvrdi Goran Marić.

Ukazao je na bivšeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji je “bio toliko popularan da su ga zamalo kandidirali za predsjednika republike”, a za njegovo vrijeme je omogućena situacija kakva vlada danas.

“U Hrvatskoj postoji nekoliko smjerova, to su mjehovi, baloni. Mjehovi lažnog ugleda. Sklonost špekulacijama i adrenalinskom poslovanju. Pojava kontaminiranog financijskog proizvoda koji se ne smije pustiti na tržište, a ne da regulatorno savjetuje, pa nije HNB konzultant za tvrtke, ona je regulator koja mora sprječavati. Jedan od elemenata je i razina financijske pismenosti, ali i pohlepa vlasnika iz financijskog sektora. Vlada i Sabor skoro su bezuvjetno prihvaćali izvješća HNB-a”.

Dodao je da ovo ne sliči na rješenje problema, nego na odgodu problema. “Financijsko tržište zatrpano je problemima koji će tek doći na red. Imamo i vezanu štednju na euro koja će tek postati problem”, zaključio je svoje javljanje Goran Marić.

Lovrinović smatra da je nepovjerenje prema kuni nasljeđe iz socijalizma, kada je vladalo nepovjerenje prema dinaru.

Pretvaranje kredita u eure nije nikakvo rješenje, smatra profesor Jakovčević. “Mi trebamo vratiti suverenitet”.

Gosti Bujice komentirali su i uspjeh Ivana Vilibora Sinčića na predsjedničkim izborima.

“Sinčić je jedan novi vjetar. Toga će biti sve više, tih propuha, odnosno provjetravanja ovih starih vjetrova. Čuo sam da rade ozbiljan gospodarski program s monetarnom reformom”, rekao je Drago Jakovčević.

“Čim je rekao riječi monetarni suverenitet, njega su počeli proglašavati luđakom, to je samo znak da je taj čovjek imao prava pitanja. Sada im samo treba jedna stručna podrška”, dodao je Ivan Lovrinović.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Plenković: Ulaganjima i digitalizacijom do pomoraca novog doba

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu proslave Dana pomoraca, koji se svake godine tradicionalno obilježava na dan Svetog Nikole, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u Opatiji organizira konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi.

Na skupu će biti predstavljeni planovi razvoja i važnosti hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe.

Na konferenciji će biti predstavljena vizija razvoja i značenja hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe. Na konferenciji će biti predsjednik Vlade Andrej Plenković, te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar turizma Gari Cap-pelli.

Razgovarat će o politikama u području pomorstva i unutarnje plovidbe, primjerice o statusu pomoraca i njihovim pravima, konkurentnosti naših luka, izazovima s kojima se suočavaju brodari, zaštiti mora te otvoriti mnoge druge teme, javlja HRT

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako je akcent stavljen na Ministarstvo mora i Ministarstvo turizma i na turističku zajednicu Primorsko-goranske županije. Ministarstvo priprema jedan važan paket zakona – o lučkim kapetanijama, pomorskom dobru i lukama, a i izmjene pomorskog zakona.

Lociramo financijska sredstva i stvaramo novi, bolji financijski okrvir – 850 milijuna kuna osigurano je u proračunu 2018. Za pomorski sektor i sigurnost plovidbe, naglasio je Plenković. Imamo višestoljetnu tradiciju plovidbe i moramo predano radiiti na tome da potencijal pomorskog rasta bude jedan od zamašnjaka ukupnog gospodarskog rasta, poručio je.

Premijer je podsjetio kako se preko 80 posto svjetske robne razmjene odvija morem, plovi preko 90.000 brodova. A gdje je u tome Hrvatska? Mi smo srednjevelika pomorska flota, po broju pomoraca druga smo europska nacija.

Jačanje konkurentnosti pomorskog sketora uključuje aktivnu politiku prema pomorstvu i velike iskorake prema digitalizaciji. Važno je omogućiti dostupnost kvalitetnih financijskih sektora koji bi omogućili novi investicijski zamah. U tome veliku ulogu može odigrati HBOR, a strateški je cilj povećanje flote, privući hrvatske i strane brodare.

Zakonske promjene koje će se odnositi na pomorce iznimno su važne za njihov status. Na dugoročnu konkurentnost utječe naš obrazovni sustav. Ključno je stvoriti infrastrukturne i sve druge pretpostavke za razvoj digitalnog društva, posebno u ovom segmentu, gdje brodovi novog doba trebamo i pomorce novog doba, zaključio je Plenković.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Plenković najavio povećanje minimalca i odvojeno plaćanje prekovremenih

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HINA/ Damir SENČAR

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je ocijenio da je 2017. bila zasigurno jedna od najizazovnijih godina od hrvatske neovisnosti, s najviše nepredviđenih događaja, te je najavio nastavak provođenja strukturnih reformi jer je smanjenje makroekonomskih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Na gospodarskom skupu u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, premijer Plenković je ocijenio da je 2017. zasigurno jedna od najizazovnijih godina nakon hrvatske neovisnosti, koja je imala najviše nepredviđenih događaja na dnevnom redu, bilo da je riječ o političkom, društvenom, gospodarskom ili međunarodnom planu.

“Vlada je u tom kontekstu imala jedan kontinuirani, stalni cilj, a to je provoditi program, načela za koja smo se zalagali u izbornoj kampanji, pretočen i u program rada Vlade i u nacionalni program reformi i poduzetnici su u tome kontekstu bili visoko na rangu naših aktivnosti i na rangu naših prioriteta”, izjavio je Plenković.

Podsjetio je da je provedena porezna reforma, koja je rasteretila poduzetnike i dovela do njihovih boljih prihoda, a rasterećenjem građana povećana je njihova potrošnja, a sve to u konačnici vidi se u hrvatskom gospodarskom rastu.

“Jasno je da su procjene ne samo naše, nego DZS-a, međunarodnih institucija takve da će gospodarski rast sigurno biti preko tri posto u ovoj godini, što nas ohrabruje u pogledu rezultata”, ocijenio je Plenković.

Podsjetio je i na rezultate fiskalne konsolidacije, pri čemu je istaknuo da proračun već drugu godinu zaredom bilježi primarni suficit, i to na najvišoj razini među članicama EU-a.

Pojasnio je da to znači da se država ne zadužuje za plaćanje kamata nego ih podmiruje iz vlastitog prihoda, zbog čega se smanjuje udio javnog duga u BDP-u već drugu godinu zaredom i to dvostruko brže nego u brojnim drugim članicama EU.

Kazao je da Vlada želi i dalje jačati fiskalnu situaciju, smanjivati javni dug, pa bi tako već u idućoj godini javni dug trebao pasti ispod 80 posto BDP-a, a 2020. i u idućim godinama Hrvatska polako ide prema postotku koji je ključan za kriterije iz Maastrichta, te bi tako ispunila uvjete u postupku pripreme za uvođenje eura.

Kazao je i da su u proračunu za iduću godinu sadržane i mjere usmjerene oporavku demografske situacije u društvu.

“Ključno za uspjeh našega zajedničkog šireg društvenog djelovanja je nastavak strukturnih reformi”, istaknuo je Plenković, kazavši da su one sadržane u Nacionalnom programu reformi.

“Vlada je imala prošlog tjedna jednu internu sjednicu, na kojoj smo vrlo temeljito prošli sve aktivnosti ne samo usmjerene na bolju apsorpciju EU fondova, nego i na provođenje strukturnih reformi i u zdravstvu, i u mirovinskom sustavu, pravosuđu, javnoj upravi, u obrazovanju. Mislim da s angažiranom provedbom Nacionalnog programa reformi, koji se prati u okviru Europskog semestra, gdje postoje posebne preporuke EK za svaku zemlju, moramo ići ka smanjenju makroekonomskih neravnoteža”, rekao je Plenković.

Naveo je da je smanjenje tih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Osvrnuvši se, između ostaloga, na donošenje zakona o izvanrednoj upravi u Agrokoru, Plenković je kazao kako smatra da se na taj način spriječile sve moguće negativne posljedice za hrvatskog gospodarstvo, brojne dobavljače, poduzetnike, mala poljoprivredna gospodarstva, jedan potres koji bi ekonomiju učinio fragilnijom i slabijom nego što je to ona danas kada su spriječeni svi ti procesi, sačuvana radna mjesta i osigurana uspješna turistička sezona.

“Time smo spriječili ono što većina promatrača u biti niti ne percipira. Kad se nešto ni ne dogodi, onda je naša optika na takve procese bitno drukčija, gotovo u nekim segmentima i lakonska. I stoga želim podsjetiti da je to bio jedan od važnih događaja, koji, po meni, treba imati pravi učinak preobrazbe oko načina poslovanja u Hrvatskoj, oko plaćanja, smanjivanja ovnisnosti i na određeni način ozdravljenje načina funkcioniranja hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Plenković.

Najavljene izmjene zakona o minimalnoj plaći

Što se tiče daljnjeg rada Vlade, rekao je kako je dogovoren paket mjera koji bi povećao minimalnu plaću, uz kompenzacijske mjere prema poslodavcima.

“Na taj način pokazujemo da smo senzibilizirani za određene industrije, osobito tekstilnu, drvu i metaluršku”, rekao je Plenković.

Dodao je i kako će biti promijenjen Zakon o minimalnoj plaći tako da se prekovremeni rad ne računa u tu plaću, nego povrh, što bi bio zakonski mehanizam koji bi spriječio zloporabu toga instituta.

U pogledu, kako je rekao, vrlo jasnog trenda nedostatka radne snage u pojedinim sektorima, najavio je povećanje kvota za uvoz radnika u 2018. godini.

Uz postojećih 9.000 dozvola najavio je dodatne 22.000, pa bi na godinu ukupno bila 31.000. Time bi se po njegovim riječima posebno pomoglo građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu i brodogradnji.

Najavio je i dodatne mjere za one koji zapošljavaju jako puno zaposlenika u sezoni, pa tako, kako je rekao, neće biti poreza na troškove smještaja i prehrane. To bi, po njegovim riječima, poduzetnicima trebalo smanjiti troškove i omogućiti zapošljavaju više ljudi, a radnicima povećati prihode.

“Vlada će nastaviti s reformama i čvrsto se držati smjera koji je zacrtala prošle godine – voditi računa o pametnoj fiskalnoj konsolidaciji, ispunjavanju kriterija u srednjem roku za preuzimanje eura i ići za tim da hrvatsko gospodarstvo nastavi rasti ovim tempom, a po mogućnosti, s ovakvim mjerama koje će olakšati poslovanje, da poslovni rezultati budu vidljiviji, a uzlet što rašireniji”, rekao je Plenković.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari