Pratite nas

Gospodarstvo

Bahatost iza koje stoji novac i imovina nema granica

Objavljeno

na

bujica ivan lovrinovićGosti sinošnje Bujice na Osječkoj TV i pridruženim televizijama bili su profesori zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević i Ivan Lovrinović koje je Hrvatska udruga banaka žestoko napala zbog komentara.  

Podsjetimo, HUB je od dekana Ekonomskog fakulteta tražio da se ogradi od “neutemeljnih i štetnih” izjava ove dvojice profesora. Profesor Jakovčević tvrdi da se time šalje poruka da bankarski lobi svugdje ima svoje ljude. “U policiji, imaju svoje analitičare, glasila, plaćenike. Što smo mi za njih, oni će nas obrisati s lica zemlje. Nisam zabilježio da je u mladoj Hrvatskoj zabilježen ovakav staljinistički pokušaj začepljivanja usta”.

“Bahatost iza koje stoji novac i imovina nema granica. U ovom trenutku presudno je pokazati silu novca i silu imovinske snage”, dodao je Jakovčević.

Drugi gost Bujice, profesor Lovrinović, komentirao je tvrdnje da je u slučaju valutnih klauzula sve provedeno po zakonu.

“Treba postaviti pitanje tko je pisao prijedloge tih zakona. Ljudima je poznato da onaj tko ima kapital utječe na sve razine vlasti, zašto onda ne bi tako nešto i radio? Tako je i pretvorba i privatizacija bila po zakonu, a danas smo u situaciji da se raspada hrvatsko društvo. HNB je rekao da je sve po zakonu. To govori tko je najbolje upoznat sa zakonom i tko je utjecao na takve zakone”, oštar je profesor Lovrinović.

Nastavlja kako su svi krediti koji su vezani za švicarski franak isplaćivani u kunama. “To su kunski krediti. Nastoji se rasprava prebaciti na drugi kolosijek pa se njih nastoji predstaviti kao kredite u CHF. To su kunski krediti vezani za CHF. Ako netko nakon deset godina napola ne smanji glavnicu s kamatama, nego ima duplo veći dug, to ne možemo nazvati drugačije nego lihvom”.

Jakovčević se pozvao na analizu koju su napravili na temelju izvješća Hrvatske narodne banke i koju su predstavili na današnjoj konferenciji za medije koju su organizirali s Udrugom Franak.

“Iz tog izvješća, koje je bez potpisa i bez memoranduma, pogledali smo što se događa od 2001. pa do 2013. Vršna godina u kojoj je bila najveća vrijednost odobrenih kredita je bila 2008. To je bilo 39 milijardi kuna uz valutnu klauzulu. Njihova pokrivenost stvarnim švicarskim francima bila je svega 11,7 milijardi. Dakle, pokrivenost je samo 30 posto, a ostalih 27 milijardi pokriveno je ugovorima na terminskim tržištima. To su financijske izvedenice na koje se vi kladite na kretanje tečaja. Rizik je bio aprecijacija CHF. Ako se dogodi, naša banka je zaštićena jer je sa svojom majkom u inozemstvu osigurala da ta obveza bude podmirena istodobno s rastom kredita, odnosno primjenom valutne klauzule… Građani su tako uvučeni u igru valutnih ratova”, objasnio je profesor Jakovčević.

Banke su u dobitku

Banke su tako radile  “šalterski” kako bi prodale proizvode masovno i serijski, a da nisu pitali klijente žele li osiguranje kojim bi se mogli zaštititi i na temelju čega bi mogli odustati od kredita. Uz sve to, postojale su indikacije da će doći do skoka tečaja švicarskog franka.

“Ono što smo danas prezentirali, iz tih agregiranih izvješća, stoji da su na kraju 2010. banke iskazale gubitak u derivatima od 3,3 milijarde kuna, međutim, ima valjati na umu dobit. Gubitak hrvatskih banaka od 3,3 milijarde kuna je dobitak njihovih majki, a taj gubitak su hrvatske banke nadoknadile iskazanom dobiti od tečajnih razlika u vrijednosti od 3,5 milijardi kuna. Prema tome, hrvatske banke su u istoj godini zaradile 200 milijuna kuna, a na razini grupe ili konsolidiranog izvješća grupa je zaradila ekstra dobit u iznosu od 3,5 milijardi kuna, sve na teret hrvatskih dužnika”, pojasnio je Jakovčević.

Lovrinović ne zna što su radili članovi Savjeta HNB-a. “Tamo je bilo podosta uglednih ljudi koji se pojavljuju često u medijima i daju mudre prijedloge za tešku situaciju, ali nikada se nisu oglasili i dali primjedbu na monetarnu politiku HNB-a, daje se dojam da im je najbitnije bilo sudjelovati i biti tamo. Neka njima ide na savjest što se događa u životu svakog od nas. To je iritanto gledati, nekih se sramimo, koji su zaista bili tamo, a danas dociraju. Oni su bili zaduženi da stvaraju zajedno s proteklim guvernerima fikciju stabilnosti. Danas je glavni slogan u HNB-u stabilnost cijena, a raspala se ekonomija, mladi ljudi moraju bježati vani. Ovdje je riječ o velikoj obmani, ništa drugo”.

Lovrinović dodaje da ne ruše bankarski sustav, nego ukazuju na njegovu neetičnost. Ipak, istaknuo je da je samo osam od 30 banaka imalo opciju valutne klauzule, većinom u starnom vlasništvu.

“Od trenutka kad smo sagradili monetarni suverenitet, netko je ubacio kukavičje jaje u gnijezdo našeg monetarnog suvereniteta, od 1994. kada smo uveli kunu stvara se sumnja i razgrađuje taj monetarni sustav baziran na kuni. Mi nemamo monetarne suverenosti, HNB nije središnja banka, ona je najveća mjenjačnica u Hrvatskoj, njenom guverneru je dosadno. Stalno su nas strašili – nemojte imati povjerenja u kunu. 20 godina imamo stabilnu stopu inflacije, u takvom ambijentu ne koristiti domaću valutu je grijeh”, tvrdi Lovrinović.

Jakovčević tvrdi da je Vladina mjera o fiksiranju tečaja švicarskog franka za stambene kredite mjera koja je morala biti hitno donesena, i koja je obavila svoju temeljnu zadaću – da smiri ljude koji su ugroženi i očajni. No, to je prijelazno rješenje dok se ne nađe bolji model, a prema gostima Bujice, taj prijelazni period ne bi trebao trajati dulje od tri mjeseca.

Voditelja emisije zanimalo je što će biti  s ljudima koji kredite imaju u eurima.

Lovrinović se pozvao na 2001. godinu i godine nakon kada se tvrdilo da je franak stabilan zbog stabilne Švicarske, a onda je 2011. opalio grom iz vedra neba. “Naš prijedlog je da se svi krediti konvertiraju u kunske, jer će se u suprotnom osnovati Udruga Euro”.

Marić: Bolje da se HUB ne poziva na struku i pamet

U Bujicu se telefonski javio saborski zastupnik HDZ-a Goran Marić, koji je podržao profesore i osudio pismo HUB-a. Smatram da je to izravan udar na slobodu mišljenja. To je primjer nedemokratskog akta kojim se zahtijeva zabrana ljudskog prava na drugačije mišljenje o jednom teškom ljudskom problemu. Umjesto činjenica i argumenata, HNB i banke preko HUB-a i nekih mladih pojedinaca necivilizirano i grubo se obračunavaju sa slobodom znanstvenog mišljenja. Takvima bih poručio – molim da se ne pozivaju na struku i pamet, i dalje im ostaju na raspolaganju alati kojima su se do sada koristili, a to su krivotvorine”, rekao je Marić.

Saborski zastupnik ne podupire Vladino rješenje problema “švicarca”.

“To je trebala učiniti Hrvatska narodna banka, ranije je trebala fiksirati tečaj i šteta bi bila manja. Sada imamo jedan tečaj na glavnicu, drugi na kamate. Rješenje je samo privremeno dobro, međutim, nije ga trebala utvrđivati Vlada nego HNB. Zabrinjava me šutnja akademske zajednice. Društvo ekonomista je reagiralo, ali najviše šute oni koji se financiraju iz proračuna. Oni su naučili šutjeti. Većinu njih samo interesira koliko se godišnje uplaćuje iz proračuna i njihov status, a kad je u pitanju patnja hrvatskog naroda, to ih ne zanima. I sam sam na udaru jer sam među prvima upozorio na protunarodno djelovanje HNB-a”, tvrdi Goran Marić.

Ukazao je na bivšeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji je “bio toliko popularan da su ga zamalo kandidirali za predsjednika republike”, a za njegovo vrijeme je omogućena situacija kakva vlada danas.

“U Hrvatskoj postoji nekoliko smjerova, to su mjehovi, baloni. Mjehovi lažnog ugleda. Sklonost špekulacijama i adrenalinskom poslovanju. Pojava kontaminiranog financijskog proizvoda koji se ne smije pustiti na tržište, a ne da regulatorno savjetuje, pa nije HNB konzultant za tvrtke, ona je regulator koja mora sprječavati. Jedan od elemenata je i razina financijske pismenosti, ali i pohlepa vlasnika iz financijskog sektora. Vlada i Sabor skoro su bezuvjetno prihvaćali izvješća HNB-a”.

Dodao je da ovo ne sliči na rješenje problema, nego na odgodu problema. “Financijsko tržište zatrpano je problemima koji će tek doći na red. Imamo i vezanu štednju na euro koja će tek postati problem”, zaključio je svoje javljanje Goran Marić.

Lovrinović smatra da je nepovjerenje prema kuni nasljeđe iz socijalizma, kada je vladalo nepovjerenje prema dinaru.

Pretvaranje kredita u eure nije nikakvo rješenje, smatra profesor Jakovčević. “Mi trebamo vratiti suverenitet”.

Gosti Bujice komentirali su i uspjeh Ivana Vilibora Sinčića na predsjedničkim izborima.

“Sinčić je jedan novi vjetar. Toga će biti sve više, tih propuha, odnosno provjetravanja ovih starih vjetrova. Čuo sam da rade ozbiljan gospodarski program s monetarnom reformom”, rekao je Drago Jakovčević.

“Čim je rekao riječi monetarni suverenitet, njega su počeli proglašavati luđakom, to je samo znak da je taj čovjek imao prava pitanja. Sada im samo treba jedna stručna podrška”, dodao je Ivan Lovrinović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda.

Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto.

Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto.

Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj
Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto.

U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola, odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0, a iduće 1,2 posto.

Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova.

U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica

Objavljeno

na

Objavio

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica, no s druge strane neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemalja.

Trenutno se u Federaciji BiH priprema nova Uredba o naknadama za plastične vrećice debljine stijenke do 50 mikrona i odnosit će se na sve vrećice bez obzira na veličinu i oblik ručki. Tako da će biti obuhvaćene vrećice koje se daju potrošačima u apotekama, prodavaonicama cipela, vrećice u koje se vaga i pakuje povrće, vrećice u pekarama, trgovinama, itd. Također ćemo previdjeti godinu u kojoj će se provesti potpuna zabrana upotrebe plastičnih vrećica, a sve u skladu s najboljim svjetskim trendovima i praksama, rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, javlja Fena.

Podsjećaju kako će se prema odluci Europske komisije od 2021. zabraniti proizvodnja i upotreba sve jednokratne plastike kao što su: tanjuri, čaše, slamke, bio razgradiva plastika i sl. i da će Federacija po tom pitanju slijediti najbolju europsku i svjetsku praksu.

–  Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu i okrenemo se prema manjoj potrošnji, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu – kazali su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, naglasivši pritom kako je sljedeći korak odmicanje od kulture stvaranja otpada.

Na pitanje koliko je naplata plastičnih vrećica u nekim prodavaonicama utjecala na smanjenje njihovog korištenja i postoji li neka zakonska obveza da se plastične vrećice moraju naplaćivati, iz spomenutog ministarstva ističu kako su 2014. godine donijeli Uredbu o naknadama za plastične vrećice ‘tregerice’ kojom je uvedena naknada na one čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koje odbačene onečišćuju okoliš.

No, unatoč svim provedenim mjerama, zakonskim odredbama i upozorenjima o štetnom utjecaju plastike na okoliš i zdravlje ljudi, iz ministarstva napominju kako je u Federaciji BiH raširena upotreba plastičnih vrećica.

–  Masovno i jednokratno korištenje plastičnih vrećica te spor proces razgradnje, prijetnja su za okoliš u idućim godinama. Ove vrećice se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih vrećica, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi, što ujedno predstavlja i zloupotrebu plaćanja ove obaveze od strane trgovaca – naglašavaju iz federalnog ministarstva.

Također dodaju kako je ukupno uplaćena naknada u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH po osnovu Uredbe o plaćanju naknade za plastične vrećice, za obračunsko razdoblje od 2014. do 2016. godine iznosila ukupno 780.153 maraka.

Po njihovom mišljenju, dodatan problem za Federaciju BiH predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u Republici Srpskoj što dodatno usložnjava kontroliranje proizvodnje plastičnih vrećica.

Inače, kako je to navedenom Uredbom definirano „Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice.“

Iz ministarstva pojašnjavaju kako se trgovinski lanci nisu samoinicijativno odlučili da naplaćuju vrećice, već to zavisi od debljine njihove stijenke.

U skladu s Uredbom, obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice. Visina naknade za stavljanje u promet plastične vrećice iznosi 0,05 maraka po komadu, odnosno 50,00 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih vrećica.

Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne radi stavljanja u promet plastičnih vrećica, i to dva puta godišnje na osnovu Izvještaja, dok kontrolu odnosno nadzor nad provođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove – inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na razini Federacije Bosne i Hercegovine, županija, grada i općine.

Plaćanje povratničke naknade za plastične boce

Na pitanje planira li se uvođenje povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemlja, iz spomenutog ministarstva ističu kako Federacija BiH neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce jer je segment reciklaže plastičnog otpada reguliran kroz Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.

Naime, odredbe ovog Pravilnika odnose se na svu ambalažu koja se proizvodi, odnosno stavlja na tržište, uvezenu ambalažu i sav ambalažni otpad koji je nastao u industriji, zanatstvu, maloprodaji, uslužnim i drugim djelatnostima, u domaćinstvima bez obzira na njegovo porijeklo, upotrebu i korišteni ambalažni materijal, kazali su iz ministarstva i dodali da su obveznici plaćanja naknada za upravljanje ambalažnim otpadom svi oni koji vrše uvoz, proizvodnju, pakovanje i prvi plasman robe pakovane u ambalažu.

Veoma niska svijest ljudi o razvrstavanja otpada

Što se tiče razvrstavanja otpada i njegovog odlaganja u posebne kontejnere, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako je svijest ljudi u BiH po pitanju razvrstavanja otpada veoma niska.

Napominju kako broj raspoređenih kontejnera po Federaciji BiH svakodnevno raste, ali da smo svi svjedoci odbačenog otpada oko njih te da se postavljaju kontejneri za posebne vrste otpada (papir, plastika, staklo, metal, komunalni otpad).

Ovo ministarstvo će nastaviti raditi na projektima podizanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša od nepravilnog odlaganja otpada. Lokalne razine vlasti zajedno s komunalnim poduzećima trebaju se aktivnije uključivati u rješavanju ovih problema i direktno raditi s građanima na važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada i njegovog selektivnog razdvajanja, kazali su iz ministarstva okoliša.

U tom smislu, dodaju, potrebno je tražiti brza i efikasna rješenja, a utjecaj  na svijest građana i ekološki odgovorno ponašajne je kontinuiran proces koji može uroditi plodom tek za desetljeće ili dva. Utjecaj na svijest je dugotrajan i mukotrpan proces, i rezultate daje na duže staze.

Također, smatraju, kako je potrebno kroz Zakone o komunalnoj čistoći povećati kazne i sankcionirati neodgovorno ponašanje pojedinaca.

Količina plastičnog otpada proizvedenog u Federaciji BiH

Upitani imaju li evidenciju o tome koliko se plastičnog otpada proizvede u FBiH i kako on utječe na okoliš, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako prema podacima iz Federalne strategije zaštite okoliša Federacije BiH 2008.-2018. procijenjene količine nastalog ambalažnog otpada-plastične ambalaže iznose 72.820 tona godišnje. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari