Pratite nas

Iz Svijeta

Bakir Izetbegović govorio u UN-u: ‘Stari konflikti su pogoršani, kreirani su novi’

Objavljeno

na

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović obratio se na generalnoj debati 73. zasjedanja Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Obraćanje Izetbegovića prenosimo u cijelosti:

Čast mi je obratiti vam se četvrti i zadnji put kao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Čestitam gospodinu Miroslavu Lajčaku na uspješnom predsjedavanju 72. zasjedanjem Glavne skupštine UN-a. Zajedno s glavnim tajnikom UN-a Guterresom, on je neumorno radio kako bi ovu Organizaciju učinio efikasnijom. Drago mi je da će agenda ovogodišnjeg zasjedanja zadržati fokus na tim naporima.

Čestitam i gospođi Mariji Fernandi Espinoza Garces na izboru. Činjenica da je ona tek četvrta žena na ovoj poziciji od 1946. godine podsjetnik je da ravnopravnost spolova i osnaživanje uloge žena moraju i dalje biti jedan od naših glavnih prioriteta. Ona može računati na punu podršku Bosne i Hercegovine u osiguranju produktivnog rada Generalne skupštine UN-a, koji će imati puni utjecaj na terenu.

Gospođo predsjednice,

Prije dvije godine na ovom mjestu sam govorio o načinima kako da naš svijet učinimo pravednijim i prosperitetnijim za sve. Nažalost, malo je toga čemu se možemo radovati u smislu napretka koji smo napravili.

Izazovi se nastavljaju nekontrolirano multiplicirati. Stari konflikti su pogoršani, kreirani su novi. U usporedbi sa situacijom u protekla tri desetljeća, danas se više država nalazi u krizama koje su sve nasilnije, sve pogubnije za razvoj, i koje rezultiraju sve većim podjelama. Moderne krize i sukobi rijetko su ograničeni na mjesta na kojima su prvobitno iskrsli. One potresaju cijele regije i sve češće se šire i na transnacionalnu arenu.

Rekordan broj civila su žrtve neselektivnih, pa čak i namjernih oružanih napada. Mnogo više njih je izloženo progonu, diskriminaciji, marginalizaciji i teškim kršenjima osnovnih ljudskih prava. Mnogi drugi su žrtve prirodnih katastrofa. Broj izbjeglica, raseljenih osoba i onih kojima je humanitarna pomoć prijeko potrebna u stalnom je porastu. Mir, sigurnost i prosperitet ostaju samo daleka nada za mnoga ljudska bića širom svijeta.

Upravo iz te perspektive želim govoriti o tri pitanja koja su ključna za rješavanje globalnih problema: multilateralizam, međunarodno pravo i međunarodni poredak zasnovan na prihvaćenim pravilima. Jer, vjerujem da su posvećenost multilateralizmu, poštivanje međunarodnog prava i zajednička privrženost globalnom poretku zasnovanom na pravilima, naša jedina nada i jedini način za rješavanje kompleksnih izazova s kojima se suočavamo.

Bez obzira da li su u pitanju prevencija i zaustavljanje sukoba, sigurnost, razvoj, klimatske promjene, širenje nuklearnog naoružanja, terorizam, migracije ili ljudska prava – nijedno od tih pitanja ne može riješiti jedna, tri ili pet država samostalno. Svako od tih pitanja ima transnacionalnu dimenziju. Stoga i njihovo rješavanje zahtijeva transnacionalni, multilateralni odgovor, zasnovan na dijalogu i suradnji svih država. Efikasni odgovori zahtijevaju poštivanje usuglašenih međunarodnih normi i standarda, zajedničke strategije, snažne koalicije zasnovane na uzajamnom povjerenju, i progresivnu, inkluzivnu i demokratsku viziju i liderstvo koji prihvaćaju novo razumijevanje državnog suvereniteta.

Danas, međutim, svjedočimo ozbiljnim napadima na međunarodni poredak, napadima na svrhu, principe i norme međunarodnog prava. Ti napadi predstavljaju ozbiljnu prijetnju narušavanja međunarodnog mira i sigurnosti. Veliki je broj primjera u našoj bliskoj prošlosti koji pokazuju što nepoštivanje međunarodnog prava i međunarodnog poretka može donijeti. Ova mračna poglavlja naše historije direktan su rezultat neuspjeha međunarodne zajednice da obrani principe i norme na kojima je utemeljen svjetski poredak, onda kada su ta pravila i norme bile ugrožene.

Naši građani žele živjeti u svijetu u kojem vlada mir, u kojem se poštuje njihovo dostojanstvo i u kojem su njihova fundamentalna prava i slobode zaštićeni. To je glavni razlog postojanja ove Organizacije. I njena svrha. A ta svrha daleko premašuje državne granice ili interese. Nijedna vlada se ne može fokusirati isključivo na osiguranje stabilnosti i prosperiteta samo za svoje građane, ignorirajući pri tome ono što se dešava izvan njenih državnih granica, u neposrednom susjedstvu i širom svijeta. Parafrazirat ću Franklina Roosvelta: Struktura rješavanja bilo kojeg od brojnih izazova s kojim se suočavamo, uključujući izgradnju i održanje svjetskog mira, ne može biti djelo jednog čovjeka, jedne nacije, velike ili male, već zajednički napor cijelog svijeta. Ove Ruzveltove riječi danas imaju istu težinu kao i prije više od sedam decenija.

Zajednički napori država su bili ključni u eliminaciji malih boginja, preventivnom cijepljenju rekordnog broja novorođenčadi protiv bolesti koje se mogu spriječiti, i svladavanju rizika od HIV/AIDS-a. Odlučni napori i suradnja svih država potrebni su i danas da bi se umanjio rizik od nuklearnog sukoba i uspješno riješila globalna pitanja poput, ravnopravnosti spolova, klimatskih promjena ili procesuiranja ratnih zločinaca na međunarodnom nivou. Duh i principi multilateralizma ključni su za osiguranje i održanje mira, sigurnosti i razvoja u svijetu.

Bivši glavni tajnik UN-a Kofi Annan, koji se u svom dugogodišnjem radu na međunarodnoj sceni uvijek snažno zalagao za multilateralizam, jednom prilikom je rekao: “Više nego ikad u ljudskoj povijesti, dijelimo zajedničku sudbinu. Možemo biti njeni gospodari samo ako se zajednički suočimo s njom. I zato imamo Ujedinjene narode.”

Moramo iznova potvrditi da je Organizacija Ujedinjenih naroda istinsko utjelovljenje multilateralizma. Ona je jedini forum koji na jednom mjestu okuplja 193 države u pronalaženju rješenja za globalne probleme koji pogađaju sve nas. Ona je jedini forum koji ima kapacitet i posvećenost da rješava te probleme. I jedini je forum u kojem se glasovi i velikih i malih država mogu jednako čuti – čak i ako ti glasovi nisu uvijek jednako uvaženi i prihvaćeni.

Bosna i Hercegovina ostaje snažno posvećena očuvanju i jačanju ove Organizacije, njenih vrijednosti i principa, njenog mandata i misije, njenog jedinstva, kredibiliteta i relevantnosti. U tu svrhu i u tom cilju, pozdravljamo i podržavamo reformu ove Organizacije, kako bi glasovi svih njenih država članica postali podjednako zastupljeni i uvaženi u njenom radu i djelovanju.

Uvijek i iznova se moramo podsjećati fundamentalnih vrijednosti i principa sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda, koji utjelovljuju srž međunarodnog poretka. Ovi principi i vrijednosti jednako su relevantni danas kao i 1945. godine. Primarna odgovornost ove Organizacije i svih njenih država članica jeste podrška i zaštita ovih vrijednosti i principa od modernih izazova koji ih duboko dovode u pitanje.

Zaštita međunarodnog poretka i vladavina prava ključni su za prevenciju i rješavanje kriza i sukoba, i za održanje mira. Snažno liderstvo i angažman Ujedinjenih nacija, a posebno Vijeća sigurnosti, u skladu s normama međunarodnog prava, nezamjenjivi su u situacijama poput onih u Ukrajini, Siriji, Iraku ili Libiji, kao i u drugim kriznim područjima.

Nažalost, naš odgovor na moderne krize i sukobe obilježen je zanemarivanjem međunarodnog prava, odstupanjem od multilateralizma, nepoštivanjem međunarodnog poretka, i odsustvom adekvatne reakcije i indiferentnošću spram ljudske patnje i kršenja ljudskih prava.

Uzmimo Bliski istok kao primjer. Sukob u Siriji ušao je u osmu godinu, a njegovo rješenje nije ni na pomolu. Neka od najtežih i kontinuiranih kršenja međunarodnog humanitarnog prava u modernom dobu, uključujući neselektivnu upotrebu kemijskog oružja, ne jenjavaju. Civilne žrtve su u stalnom porastu. Humanitarna situacija stalno se pogoršava.

Isto je i s izraelsko-palestinskim sukobom, koji traje već više od pola stoljeća, i koji je proizveo neizmjernu ljudsku patnju. Neprihvatljivo je držati cijeli region taocem individualnih državnih interesa koji ugrožavaju interese civila zahvaćenih beskrajnim ciklusima nasilja. Nacionalni interesi bilo koje države ne smiju se ostvarivati nauštrb osnovnih uvjeta i sredstva za život velikog dijela populacije.

Bosna i Hercegovina će nastaviti podržavati multilateralne napore u iznalaženju rješenja koje će osigurati održiv mir za sirijski narod; rješenja koje će ispuniti legitimna očekivanja i izraelskog i palestinskog naroda da imaju dvije demokratske države koje će egzistirati jedna pored druge unutar sigurnih i priznatih granica u skladu s međunarodnim pravom. Koliko god da je iznalaženje ovih rješenja političko pitanje, u isto vrijeme je to i pitanje naše zajedničke humanosti.

Naša zajednička ambicija da nikoga ne zapostavimo, ozbiljno je ugrožena porastom rizika od radikalizacije, nasilnog ekstremizma i terorizma. Ova moderna pošast crpi snagu za svoje održanje ne samo iz oružanih sukoba, već i iz društvene i političke nepravde, diskriminacije, marginalizacije i isključivanja, siromaštva i ekonomskih zapreka. Nasilni ekstremizam i terorizam ne poznaju ni fizičke ni virtualne granice. Ekstremisti i teroristi su odlučni u svojim namjerama da prave raskole unutar i između društava, ometajući naše napore u održanju mira i sigurnosti, zaštiti ljudskih prava i poticaju održivog razvoja. Oni kontinuirano mijenjaju taktike i pronalaze nova sredstva i načine za dalje širenje svog pogubnog utjecaja. Naš odgovor stoga mora biti odlučan, koherentan, sveobuhvatan, i zasnovan na međunarodnom okviru koji smo kreirali za borbu protiv terorizma.

Bosna i Hercegovina ostaje snažno posvećena globalnim naporima za borbu protiv terorizma i iskorjenjivanje ove moderne prijetnje u svim njenim oblicima i manifestacijama. Ovo je istinski izazov našeg vremena s kojim se moramo suočiti na svakom koraku i svim raspoloživim sredstvima.

Nuklearno naoružanje i njegovo širenje predstavljaju ozbiljnu prijetnju našoj civilizaciji. Obim ove prijetnje zasjenjuje sve druge zajedno. Ulozi nikada nisu bili veći. Prevencija širenja nuklearnog naoružanja i eliminacija oružja za masovno uništenje pitanje je opstanka čovječanstva.

Arhitektura za izgradnju mira Ujedinjenih naroda važnija je više nego ikada za rješavanje svih izazova s kojima se suočavamo na putu ka održivom miru širom svijeta. Bosna i Hercegovina prepoznaje vrijednost aktiviranja UN napora za izgradnju mira u ranoj fazi, usporedo s mirovnim operacijama. Podržavamo viziju i napore generalnog sekretara Guterresa za uvrštavanje prevencije sukoba i izgradnju mira u prioritete djelovanja Ujedinjenih naroda.

Kao dio sveobuhvatnog odgovora, mirovne misije UN-a su se pokazale kao efikasan instrument za pružanje pomoći državama na njihovom putu od sukoba ka miru. Bosna i Hercegovina je ponosna na svoj doprinos ovim ciljevima, kroz naše učešće u mirovnim misijama UN-a u Južnom Sudanu, Cipru, Afganistanu, Kongu i Maliju. Ujedno smo se pridružili i drugim državama i organizacijama, njih preko 130, u podršci Deklaraciji zajedničkih opredjeljenja za mirovne operacije UN-a, koju je predstavio generalni sekretar UN-a. Podržavamo njegove napore na reformi mirovnih misija UN-a, koja bi ih učinila efikasnijim.

Agenda 2030 jedna je od najsnažnijih poveznica različitih pravaca djelovanja Ujedinjenih nacija. Njena implementacija je put ka globalnom miru, sigurnosti i prosperitetu. Ona će omogućiti državama i društvima da uspostave otporne institucije koje su sposobne da apsorbiraju napetosti, da eliminiraju uzročnike sukoba i spriječe njihovo ponavljanje, te da stvore uvjete za inkluzivan i održiv razvoj, smanjenjem siromaštva, nejednakosti i diskriminacije, osiguranjem poštivanja ljudskih prava i suzbijanjem degradacije okoliša. Agenda 2030 je katalizator održivog i inkluzivnog razvoja zasnovanog na poštivanju ekonomskih, društvenih, kulturnih, civilnih i političkih prava. Ona je najbolji način za prevenciju sukoba i sprječavanje nestabilnosti.

Snažna globalna i regionalna suradnja u prevenciji i rješavanju sukoba, borbi protiv terorizma i implementaciji Agende 2030, ključna je za uspjeh svih tih napora. Bosna i Hercegovina snažno vrednuje suradnju koju smo uspostavili unutar našeg regiona, Zapadnog Balkana. Ostajemo posvećeni unapređenju te suradnje, uključujući i suradnju na našem zajedničkom putu ka članstvu u Europskoj Uniji.

Bosna i Hercegovina teži zaštiti i promociji vrijednosti i principa koji su zajednički svim državama. Vjerujemo da ideali, vrijednosti i principi sadržani u Povelji UN-a kao i norme i standardi međunarodnog prava nikada ne smiju biti prekršeni ili zanemareni. Vjerujemo da je obaveza svih država, velikih i malih, manje i više moćnih, da zaštite plemenite vrijednosti i principe na kojima je ova Organizacija zasnovana. Ako bilo tko od nas ne posjeduje volju da zaštiti te vrijednosti i principe, onda će sva naša nastojanja biti manje vrijedna i manje uspješna.

Slijedom toga, završavam riječima velikog čovjeka, Nelsona Mandele, na stotu godišnjicu od njegovog rođenja: “Ono što se računa nije prosta činjenica da smo živjeli. Razlika koju napravimo u životima drugih ljudi će odlučiti koliko je uistinu bio značajan život koji smo vodili.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Najsmrtonosniji požar u povijesti Kalifornije i dalje se širi i guta sve pred sobom

Objavljeno

na

Objavio

Grad Paradise je doslovce zbrisan sa zemljovida i pruža sliku sudnjeg dana

Tisuće vatrogasaca i dalje se u ponedjeljak bore s najgorim požarom u povijesti Kalifornije koji je već odnio 29 života i daleko je od toga da je obuzdan, a više od 200 osoba smatra se nestalima.

U nedjelju je na putanji “Camp Firea” pronađeno šest tijela, čime je taj požar koji se širi od četvrtka sjeverno od Sacramanta, najsmrtonosniji u povijesti te države, nakon “Griffith Park Firea” 1933. godine.

Šerif okruga Butte Kory Honea je objasnio da traje jako teška potraga za tijelima te da vlasti i dalje nemaju vijesti o 228 osoba.

“Ima toliko zgarišta u nekim područjima da je jako teško odrediti mogu li tamo biti tijela”, rekao je o vatri koja je već razorila više od 45.000 hektara i oko 6453 kuća.

Jaki vjetrovi sa sjeveroistoka puhali su ponedjeljak ujutro u regiji, gdje je 4500 vatrogasaca radilo na temperaturi do 20 stupnjeva predviđenih tijekom dana i bez kapi kiše do kraja mjeseca.

Vatrogasce sa svih strana Sjedinjenih Država prate antropolozi i laboratorij DNK analize za identifikaciju tijela, od kojih ponekad ostaju samo dijelići kostiju.

U ponedjeljak ujutro Camp Fire je bio tek 25 posto pod kontrolom, ali njegova površina je smanjena na 4500 hektara. Vjetar komplicira zadatak vatrogasaca koji se bore s drugim požarom, “Woolsey Fire” u zapadnom predgrađu Los Angelesa, blizu Malibua.

U ponedjeljak ujutro opasni vjetrovi Santa Ana, vrući i suhi koji dolaze s kontinenta puhali su brže od 50 km/h po žeravici koja je već progutala 37.000 hektara.

Prema posljednjim podacima kalifornijske vatrogasne agencije CalFire “Woolsey Fire” koji je odnio dva života, u ponedjeljak je bio tek 20 posto pod kontrolom.

Više od 250.000 ljudi je dobilo nalog za evakuaciju iz domova u regiji blizu Sacramenta, Malibua i okolice.

U ta dva slučaja, točni uzroci izbijanja požara još nisu utvrđeni.

Treći požar “Hill Fire” u okrugu Ventura, sjeverozapadno od Los Angelesa i Malibua je u ponedjeljak bio 75 posto pod kontrolom.

Zbog tog požara su evakuirani stanovnici Thousand Oaksa gdje je jedan marinac u petak navečer otvorio vatru u jednom bar i ubio 12 osoba nakon čega je počinio samoubojstvo.

U Malibuu će škole ostati zatvorene najmanje do 19. studenoga.

U subotu je Donald Trump u tweetu kritizirao loše upravljanje šumama, a tu je optužbu šef sindikata kalifornijskih vatrogasaca Brian Rice ocijenio “opasno lošom”. U ponedjeljak ujutro on je zahvalio vatrogascima i hitnim službama.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Juncker: Zemlje koje su se povukle iz Globalnog kompatka o migracijama ne bi to učinile da su ga pročitale

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Europska komisija je u ponedjeljak ustvrdila da one zemlje koje ne prihvaćaju Globalni kompakt o migracijama ne znaju njegov sadržaj jer “to ne bi učinile da su ga pročitale”.

Glasnogovornik Europske komisije Margaritis Schinas je odgovarajući na upit novinara da komentira rastući broj zemalja članica koje ne prihvaćaju Globalni kompakt, tzv. Marakešku deklaraciju, citirao je predsjednika Komisije Jeana-Claudea Junckera koji je u Berlinu izjavio da “one zemlje koje su napustile kompakt ne bi to učinile da su ga pročitale”.

Globalni kompakt odobrile su u srpnju sve članice UN-a osim Sjedinjenih Država, koja su se povukle prošle godine. Sastavljen je nakon najvećeg priljeva migranata u Europu od Drugog svjetskog rata.

Međutim, desničarske vlade u Mađarskoj i Austriji priopćile su da neće potvrditi konačni dokument na svečanosti u marokanskome gradu Marakešu u prosincu zbog zabrinutosti da će on izbrisati razliku između legalne i ilegalne migracije.

Nakon toga Mađarskoj i Austriji pridružile su se Poljska, Češka i Bugarska.
I u Hrvatskoj je taj dokument izazvao prijepore na relaciji između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i vlade.

(Hina)

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari