Pratite nas

Vijesti

Bakir Izetbegović: Muslimani su prevazišli diktatore i tuđe recepte

Objavljeno

na

Svi su analitičari složni, iza Bajrama će se razbuktati sukobi i u Siriji i u Egiptu, ne očekuje se stabilizacija ni na drugim područjima zahvaćenim arapskim proljećem. Kako Vi gledate na ova zbivanja? 

Islamski svijet je u posljednjih 40 godina prešao historijski put koji je zapad prolazio vijekovima. Broj stanovnika se udvostručio,  ekonomska moć se udesetostručila, broj studenata vjerovatno ustostručio. Ove kvantitatvne promjene su morale donijeti i promjene u kvalitetu, supstanci. Muslimani su prevazišli vladavine diktatora i neupitnih monarha, također i neselektivno preuzimanje tuđih matrica i sistema vrijednosti. Muslimani će se vraćati izvornim vrijednostima, vlastitoj kulturi i vjeri u svim sferama života pa i u politici. Prestat će biti predmetom istorijskih zbivanja, zavladat će vlastitom sudbinom. Ovo je turbulentan proces u kom će biti konflikata, ratova, radikalizacije, grešaka i posrtanja, ali će neumitno voditi demokratizaciji i slobodi, dignitetu i samopoštovanju. Muslimani će morati osvojiti prostor demokratije, ali će i demokratija morati dokazati da u njoj ima prostora za muslimane, pa i za islamističke stranke i pokrete. Poništavanje volje birača u Alžiru od prije dvije decenije sa krvavim epilogom, kao i nedavni vojni udar u Egiptu koji ide u istom kobnom smjeru, bi mogli izazvati ogorčenje kod muslimana po logici – ako demokratska pravila ne važe za nas, ako mi nismo prihvatljivi za demokratiju, ako ćemo biti ubijani jer smo se usudili konkurisati i pobijediti u demokratskoj igri, onda nije ni ona prihvatljiva za nas, tražićemo druge modele vladavine. Razvoj događaja u Egiptu u slijedećim danima i mjesecima, odnos zapadnih zemalja prema tim zbivanjima, je kritičan momenat za razvoj demokratije u islamskom svijetu.

Imate li objašnjenje: otkud Bošnjaci na sirijskom ratištu? 

Radi se o manjem broju mladića koji očigledno vjeruju da čine pravu stvar, da se bore na strani potlačenih. Svako ima pravo na vlastiti izbor, svako može rizikovati i potrošiti svoj život kako hoće. Ali rat znači i uzimanje tuđih života, ko zna čijih. Ja ne bih nikom preporučio da ide u tuđe ratove. Ispravan potez je raditi na prestanku sukoba, u ovom slučaju međumuslimanskog sukoba u Siriji. To je čak i izričita vjerska obaveza muslimana – pokušati pomiriti zaraćene strane. Moji napori su išli u tom smislu, imao sam bilateralne razgovore sa Erdoganom, Mursijem i Ahmedinedžadom i tražio od njih da koordinairano učine sve što je u njihovoj moći da ubijanje prestane.

Ratnici džihada su i u BiH ponovo aktualizirani i to kroz vrlo teške optužbe koje samozvani ekspert Dževad Galijašević i poslanica SNSD-a Dušanka Majkić redovito ponavljaju kroz “slučaj Mehmedović”: možemo li, prije nego se dotaknemo Šemsudina Mehmedovića i Gorana Zubca, čuti Vaš stav o angažmanu mudžahedina u ratu u BiH: kako su došli, ko ih je kontrolirao, kako gledate na njihovu ulogu? 

Jedan od njihovih vođa, mislim  da je to bio upravo Ebu Hamza, je na pitanje ko ih je doveo u BiH, odgovorio da su ih doveli četnici, njihovi zločini nad Bošnjacima a naročito nad Bošnjakinjama, slike bosanskog užasa na CNN.Većina ih je došla sa plemenitom namjerom, ali bilo je među njima i avanturista, kriminalaca, špijuna. Za neke se saznavalo da nisu osunećeni tek kad poginu. Na samitu OIC koji je održan u Dakaru 1993 godine Alija Izetbegović je u svom obraćananju liderima islamskih zemalja kazao da Bosni nedostaje oružje a ne borci, da imamo dovoljno hrabrih momaka – «…pošaljite nam puške, nemojte nam slati borce, imamo ih dovoljno…». Bio je u pravu, mudžahedini nam nisu mogli mnogo pomoći, ali je njihov angažman donio mnoge kontroverze i probleme Bosni i Hercegovini, pa i njima samima.

Recite mi, imate li dileme: kako će se raspetljati sukob SIPA – Tužiteljstvo BiH? 
 
Nadvladat će pravna država, dakle neovisno sudstvo i tužiteljstvo. Sigurnosne agencije su servis države koji se ne smije baviti politikom, političkim manipulacijama i namještaljkama. Ako želimo graditi normalnu državu u njoj neće biti hapšenja parlamentaraca bez sudskog naloga, u njoj neće sa dugim cijevima i fatomkama specijalci upadati u zgradu Predsjedništva, hapsiti predsjednike na osnovu «rekla-kazala» dokaza, podmetati dokaze itd. Gradićemo pravnu a ne policijsku državu.

Znate li da je među osumnjičenima i bošnjački oficir u Haagu Amir Ahmić, koji je u intervjuu Danima ustvrdio da se zapravo radi o znakovito većoj priči odnosno nastojanju zvaničnog Beograda da, parafraziram, preko RS-a optuži Bošnjake za genocid nad Srbima, odnosno da je i to još jedan dio strategije raspada BiH: vjerujete li Vi u ovu tezu? 
 
Raspad BiH je neostvariv cilj, ali pokušaj izjednačavanje strana, relativiziranje istine o agresiji na BiH je realna opasnost, i njime se sigurno sistematski bave različite službe u RS i Srbiji. Bit će i dalje pokušaja da se agresija prikaže kao građanski rat, da se sve strane optuže za zločine, da se preuveliča fenomen prisustva mudžahedina u BiH itd. Ali neće se moći izjednačiti oni koji su sistematski ohrabrivali zločine sa onima koji su ih sistematski sprječavali i sankcionisali. Kad se saberu svi pojedinačni ratni zločini učinjeni od pripadnika Armije BiH oni nisu ravni jednom satu pokolja počinjenog u Srebrenici, Vlasenici ili Kozarcu.
A što se tiče Amira Ahmića, tu se očigledno radi o zlonamjernoj spekulaciji, jer o njemu se ne vodi nikakva istraga. Provjerio sam to, nema istrage, čista insinuacija.

Milorad Dodik i dalje istrajava na priči o neodrživosti BiH i ma šta ko rekao o njegovim izjavama mora mu se priznati da se drži davno najavljene strategije: šta je strategija Bošnjaka za čuvanje BiH? 

Dodik se dosljedno drži svoje strategije, ali šta je rezultat te strategije? Potrošio je novce na raznovrsna lobiranja, prijetio referendumima o otcjepljenju, zaustavio Bosnu na njenom  euroatlantskom putu, smorio i sebe i nas, umorio i državu i entitet u kom je predsjednik – i šta je postigao? Rezultat je gubitak investitora i zatvaranje radnih mjesta, milion gladnih u BiH, od toga je većina u RS. Njegova politička zvijezda blijedi, nema podršku za svoju priču i planove ni kod koga, čak ni u Srbiji i Rusiji. Otići će Dodik, a Bosna i Hercegovina će trajati, doći će lideri iz RS koji će bolje brinuti o svom narodu, koji će sebi zadati ostvarive i realne ciljeve.

Naš odgovor je bio amortizovati efekte plaćenih negativnih lobiranja susretima na vrhu, i mi smo to uradili – sreo sam skoro sve kreatore odluka u EU, SAD, NATO itd. Važan cilj je bio i ostvariti relaksaciju odnosa u regionu, naročito sa Srbijom. I to smo postigli, Beograd ne podržava Dodikovu retoriku, ne stoji iza njega. Ovo postignuće je od kapitalnog značaja. Slijedeći cilj je pronaći partnere među uticajnim političarima  RS koji će interes tog entiteta izjednačiti sa interesom BiH, napredak i jačanje pozicije BiH vidjeti kao jačanje RS. Uvjeren sam da i ovaj proces napreduje, izjave Ognjena Tadića, Mladena Ivanića, Čavića i Krsmanovića pokazuju jasnu promjenu političke percepcije u RS. Izjava Tadića da Srbi i Bošnjaci ne trebaju biti «sapatnici» u budućnosti je otrežnjavajuća.

U trenutku kada je Dodikova politika na političkoj berzi RS-a podobro padala, upravo je predsjednik SDA uz posredstvo Dragana Čovića dao mu neophodnu infuziju dovodeći ga u poziciju da licitira vlastitim željama kako prema vašoj stranci tako i prema SDP-u BiH. Šta je SDA dobila time u ovom času? 
 
SDA je po svom biću poziciona stranka, mi ćemo uvijek težiti da nosimo teret vlasti, da preuzmemo odgovornost. I ovaj put je bilo tako, a onda je Lagumdžija, u svom stilu, dao «bolju ponudu» na štetu BiH. Ne možemo mi snositi odgovornost za tuđe postupke, ustupke, popuštanja. Tad bi se trebali prestati baviti politikom jer uvijek postoji mogućnost da neko da «bolju ponudu»i siđe ispod crvene linije zaštite interesa države i vlastitog  naroda.

Šta uopće dobijate razgovorima o strateškim partnerstvima nakon izbora 2014.? Zar nije prerano, odnosno zar ne bi trebalo makar sačekati izbore? 

Sa HDZ nam je potrebno strateško partnerstvo, i to na dug period. A što se tiče ostalih razgovora, recimo onih sa SBB, tu rezultat može biti saradnja na lokalnom nivou, dogovori o političkim projektima koji će ubrzati put BiH ka EU i NATO, koordinacija oko popisa stanovništva i sl. Kolacije sa Radončićem, dok se ne nauči civiliziranom ponašanju, neće biti.

Stanje u zemlji je očajno i svi se utrkuju da govore o krivcima, zanima me možemo li govoriti o rješenjima? Ima li ih i kako do njih doći? 

A kako ćemo postići rješenja ako ne uklonimo krivce za očajno stanje? Narod je mandat povjerio socijaldemokratima, napravili su vlade, donosili odluke, i imamo vidljive rezultate. Veoma loše rezultate. Ne može se stanje u zemlji promijeniti ako oni koji vladaju ne promjene svoj odnos, ili ako oni ne budu promijenjeni i zamijenjeni boljima. Ne vjerujem da su u stanju promijeniti sebe, svoj politički mentalitet i odnos. Dakle, preostaje da narod izabere drugu vlast, bolju.

Šemsudin Mehmedović je najavio kandidaturu za predsjednika SDA ne krijući da nije oduševljen načinom na koji vaša partija vodi politiku: hoćete li mu izaći na kongresni megdan? 

Važno je u  ovom času pomoći Šemsudinu Mehmedoviću da se izvuče iz stupice koju su mu spremili. A do kongresa SDA će još dosta vode proteći.

BORBA ZA MULTIETNIČKU BiH
“Islam će pobjediti”, zbori Bakir. 

Video:

[vsw id=”l5sSZ1dYttQ” source=”youtube” width=”640″ height=”400″ autoplay=”no”]

dnevnik.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari