Pratite nas

BiH

Bakir izetbegović: Referendum u RS vodi ka ratu

Objavljeno

na

Bakir Izetbegović u intervjuu za Anadolu Agency govorio je o najavljenom referendumu u RS-u, tko je odgovoran što je izostala “adekvatna reakcija na podrivanje ustavnopravnog poretka BiH”, euroatlanskom putu BiH, razlozima neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru, odnosima BiH i Turske i drugim temama.

Zakazivanje referenduma u bh. entitetu Republika Srpska za 25. rujna, o 9. siječnja kao Danu RS-a nije samo predizborna priča, ocijenio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Izetbegović je rekao kako predsjednik RS-a Milorad Dodik vodi dvostruku politiku. To je ona politika, kaže Izetbegović, ”kao japanska maska sa dva lica”.

Zveckanje oružjem

”Imate jedno lice i jednu politiku koja se očitovala tu nedavno, pored Sarajeva, tu u Istočnom Sarajevu kada smo riješili neke bitne stvari, jako bitne za BiH, kada je BiH dobila vjetar u leđa u odnosu na naš europski put. To je jedno. A, drugo je što se, paralelno tome, uporno ta politika vraća natrag, pokušava političkim sredstvima postići ono što nije postigla vojnim sredstvima, pobuđuje strasti stare 25 godina, emocije, ambicije. Ta politika može postati robom toga duha, kojeg će eventulano izvući iz tog mulja starog 25 godina. Onako kako je Slobodan Milošević na kraju morao vratiti ono što mu je taj nacionalistički duh koji je on pustio iz boce naređivao”, rekao je Izetbegović.

On je stoga poručio da se ”svi moramo dići da zaustavimo tu stvar dok nije dobila zamah”. Prije svega, kaže Izetbegović, to trebaju Srbi u RS-u.

”Ne znam hoće li doći do referenduma. U svakom slučaju, on neće moći imati efekte, jer odluka Ustavnog suda BiH je konačna i obvezujuća i ne može se referendumima o takvim stvarima odlučivati. Ne možete vi na referendumu recimo pitati narod – je li on zato da otplaćujete dug koji ste uzeli od MMF-a. Narod bi rekao da, naravno, će radije da ne otplaćuju dug njegova djeca i unuci koji je neko napravio. Ne možete takvu stvar raditi. Ne možete rušiti mirovni sporazum, srušit ćete mir u zemlji ako se to nastavi. Prema tome, očekujem od institucija i međunarodnih organizacija, od svih onih u BiH odgovornih da ovakve stvari zaustavljaju na vrijeme dok nisu dobile zamah, a prije svega očekujem to od Srba, u prvom redu u BiH”, kaže Izetbegović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH poručuje kako očekuje da, i ako se dogodi referendum u rujnu, i sami Srbi ne dopuste neke druge, opasnije.

”Ovo je neki probni balon. Na njemu će se isprobati snage. Kažu da je za rat, za probleme i za svađu potrebno dvoje. Nije točno. Dovoljan je jedan koji će te probleme praviti. Ali, taj jedan treba dobiti sedmoricu koji će ga dalje zaustavljati i uozbiljiti i nedati da u ovoj zemlji nastanu problemi, da se to polagano sunovrati u konflikte koje poslije ne možete zaustaviti, koje poslije samo dalje dobivaju akceleraciju”, ocijenio je Izetbegović.

Na pitanje zašto je reakcija Saveza za promjene, odnosno Srba, koju očekuje blaga, Izetbegović kaže:

”Zato što je Dodik njih majstorski uveo u jedan nacionalistički kanal, obrane dana koji budi emocije, Dana RS-a, a da se pri tome ne udube dovoljno u to što taj dan znači i na koji način on vrijeđa one koji nisu Srbi u tom dijelu BiH. Još jedan bitan detalj: Ako će netko slaviti dan kada je 1992. godine osnovana RS, ne onaj Daytonski, onda on nosi i hipoteku svega onoga što je vojska te, takve republike, Karadžićeve RS, uradila u BiH. Dakle, treba razmisliti o ta dva aspekta. Kakvu hipoteku uzimaju – historijsku, svaku drugu i zakonsku, i na koji način vrijeđaju one koji nisu Srbi u tome. Moraju se udubiti u neke činjenice”, poručio je Izetbegović.

Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Anadolija je pitala, s obzirom na to da je u više navrata ponovio da aktualna situacija može rezultirati sukobima, na šta je konkretno mislio.

”Ja sam izbjegavao takve stvari. Ja sam od onih koji smiruju stvari. Mislim da na takav način svi odgovorni u ovoj zemlji trebaju da postupaju. Zbog toga, imamo za sada mlake reakcije i međunarodne zajednice i Ustavnog suda BiH i Tužiteljstva BiH i u Centralnoj izbornoj komisiji BiH se nešto premišljaju. Ali, došlo je vrijeme kada to nečinjenje i taj blagi odgovor i taj odgovoran pristup može postati problem od mene pa nadalje. U ovome času se mora kazati kako stvari stoje, kuda one mogu odvesti i svi moraju odlučno reagovati. I puno je opasnije sada ne reagirati, nego kazati što se ima kazati. Svima nama treba mir, jedan je dovoljan da napravi nered i nemir. Radi se o tome da oni koji vrlo aktivno i agresivno i hrabro napadaju na vladavinu prava, na institucije BiH, na ustavnopravni poredak ove zemlje, prijete da će 2018. udariti na teritorijalni integritet ove zemlje, dobivaju – nikakav ili mlak odgovor onih koji bi trebali braniti vladavinu prava, institucije, ustavnopravni poredak BiH. Moraju dobiti vrlo jasnu poruku i radi sebe i radi nas, da se zaista ne bi upustili u takve stvari. Jer tada ni oni neće znati kako da iz njih izađu, ako se neki puste đavolu iz boce”, cijeni Izetbegović.

Kaže kako su bošnjački predstavnici u vlasti u BiH pozvali sve da rade svoj posao, da rade ono što im je mandat, na što ih zakon obavezuje i za šta primaju plaću.

”Jedan od prozvanih je i OHR. Ali, i Ustavni sud BiH, Tužiteljstvo BiH, i upozorili smo CIK BiH da ne daje biračke spiskove. Pozvali smo sve one koji su dužni da štite ustavnopravni poredak, mir, stabilnost u ovoj zemlji. Mislim da će nakon ove inercije shvatiti da je došlo vrijeme odlučnosti”, rekao je Izetbegović.

Bez izbora u Mostaru

Poručio je kako ne vjeruje da će građani Mostara imati priliku glasovati na lokalnim izborima u BiH 2. listopada, jer je to preblizu, s obzirom da nije postignuto rješenje za Statut Grada Mostara, ali je izrazio nadu da će se to riješiti u dogledno vrijeme, da se neće čekati dvije godine.

”Riješili bismo mi tu krizu da je taj stav HDZ-a BiH nešto mekši. Trebate naprosto napraviti analizu onoga kakva je bila pozicija Bošnjaka i Hrvata prije deset godina u odnosu na Mostar i vidjeti koliko je ustupaka bošnjačka strana bila u stanju napraviti, koliko su koraka napravili prema nekom srednjem rješenju. I odavno su prošli tu sredinu i idu dalje prema onome što Hrvati traže. Tako da mislim da bi tu Čović mogao uraditi više da se taj stav omekša jer, između ostalog, bilo je nekih prijedloga da se uz definiran Statut Mostara, koji će izaći ususret nekim stavovima Bošnjaka, eventualno pokuša bošnjačka strana uvjeriti od stranaca, prijatelja, da prihvati princip jedan čovjek jedan glas. To je bio prijedlog HDZ-a BiH prije pet godina. HDZ BiH, izgleda, čak i takva stvar u ovome trenutku je neprihvatljiva. Dakle, nedvosmisleno traže jednu dominaciju, zapravo garantiranje dominantne pozicije Hrvata u Mostaru”, navodi Izetbegović.

Poručuje da u Mostaru ima oko 47 posto Hrvata, između 43 i 44 posto Bošnjaka gdje su ta dva naroda skoro izbalansirana, te da se ne smije zaboraviti ni pozicija Srba.

”Vi morate imati neke rotacije, neke balanse, neka dijeljenja vlasti, neke duple potpise ako želite da jedan od ta dva naroda, a to mogu sutra biti i Bošnjaci, ne zavlada nad onim drugim. Tu očekujem elastičniji pristup Dragana Čovića i HDZ-a BiH”, poručio je Izetbegović.

U Bošnjacima teče turska krv

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović bio je jedan od prvih lidera u svijetu koji je osudio pokušaj puča 15. srpnja u Turskoj za koji se optužuju pripadnici, kako to karakterizira Anadolija, “terorističke organizacije FETO pod vodstvom Fethullaha Gulena”.

”Ono što sam tada osjećao nije bila uznemirenost. Vidio sam što se događa i to bi trebalo jako zabrinuti čovjeka. Ja nisam imao takav osjećaj. Ali, sam ga možda trebao imati. No, cijenio sam da jednostavno nije moguće prekinuti jedan pobjednički hod ove garniture vlasti, da nije moguće ponovno povijest vratiti natrag onako kako se to radi vojnim udarima”, prisjetio se Izetbegović.

Bosna i Hercegovina i Turska, stav je Izetbegovića, skoro da ne mogu imati bolje odnose. Ono gdje dalje možemo, poručio je, razvijati te odnose jeste ekonomija. BiH će, naveo je, razvijati ekonomiju, jer ona je zemlja neiskorištenih mogućnosti.

”Nadam se da ćemo imati sve više investicija u BiH. Evo, turizam nam je porastao. Prošle godine 27 posto, ove godine skoro u tom postotku. Prema tome, očekujem da Turci više investiraju u BiH. Za sada smo imali jednosmjernu podršku od Turaka, ali mislim da će biti sve više ovoga gdje imamo obostranu korist i na tome ćemo raditi. Inače, kulturne veze, političke veze, skoro da nemogu biti bolje, jer osim upućenosti jednih na druge, mi imamo raznovrsne povijesne veze, pa i genetske. Puno Bošnjaka, Bosanaca, živi u Turskoj i u nama, Bošnjacima – Bosancima ima turske krvi. Pored toga, mi imamo i prijateljski familijarne odnose na nivou predsjednika. Turski predsjednik Erdogan je bio prijatelj moga oca, rahmetli Alije Izetbegovića, sa mnom ima slično prijateljstvo tako da su te veze zemalja podržane na raznovrsne načine, pa i na ove personalne”, naveo je Izetbegović. (Dnevnik.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatske općine u BiH oblijepljene plakatima s prekriženim fotografijama Komšića

Objavljeno

na

Objavio

Foto: bljesak.info

U više gradova s hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini u utorak su postavljeni plakati s prekriženim likom Željka Komšića, kojega se uspoređuje s prijeratnim čelnikom jugoslavenske pokrajine Kosova Sejdom Bajramovićem, koji je izabran po volji Beograda, čime se aludira na činjenicu da su Bošnjaci većinski izabrali Komšića za hrvatskog člana državnog vrha.

“Sejdo Komšić – persona non grata” natpis je koji stoji uz prekrižen lik Željka Komšića, koji je prisegnuo u utorak za člana državnog vrha zajedno s bošnjačkim i srpskim kolegom Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom. Takvi plakati postavljeni su u Mostaru, Širokom Brijegu, Kiseljaku, Žepču, Vitezu, Novom Travniku.

Ova aktivistička akcija, koja je pokrenuta s masovnim prosvjedom zbog Komšićeva imenovanja u središtu Mostara nedugo nakon izbora, nastavila se u općinama i županijama koje su Komšića ranije proglasile nepoželjnom osobom.

U BiH se često uspoređuje izbor Željka Komšića s izborom kosovskog čelnika Sejde Bajramovića koji je bio po volji političkog Beograda krajem 80-ih, a čemu su se protivili tamošnji Albanci.

Ranije je pet većinskih hrvatskih županija te više od 25 načelnika i predsjednika općinskih vijeća javno proglasilo Komšića personom non grata.

Zbog njegova izbora koji je rezultat odredbi izbornoga zakona prijeti politička i ustavna kriza u zemlji. Na izborima je Komšić glasovima Bošnjaka pobijedio Dragana Čovića za kojega je, po tvrdnjama iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, glasovalo 80 posto Hrvata.

Na Komšićev izbor reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković na zasjedanju Europskog vijeća, koji je istaknuo da je to suprotno političkoj volji tamošnjih Hrvata, nije dobro za BiH i njezin europski put.

U ponedjeljak je na razini ministara vanjskih poslova EU održana raspravaposvećena problemu Bosne i Hercegovine.

(Hina)

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lars-Gunnar Wigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Wigemark za bržu uspostavu vlasti u BiH, međunarodna zajednica neće intervenirati

Šef delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark pozvao je u utorak na što bržu uspostavu vlasti u toj zemlji na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu, uključući tu domove naroda Federacije BiH odnosno cijele države, istaknuvši kako je nedvojbeno da Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ima i ovlasti i mandat okončati taj proces te da se međunarodna zajednica neće u to miješati.

“Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice”, kazao je Wigemark u intervjuu za lokalne medije prekinuvši tako nagađanja da bi Ured visokog predstavnika (OHR) mogao intervenirati i svojom odlukom razriješiti prijepore o tome treba li zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH birati po popisu iz 1991. ili 2013. godine i hoće li iz svake županije unutar entiteta biti biran barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Wigemark je kazao kako je svima postalo jasno da ovo pitanje treba riješiti izborno povjerenstvo, kada već političke stranke nisu uspjele usuglasiti rješenje kojim bi u Parlamentu BiH izmijenile izborni zakon sukladno pravorijeku Ustavnog suda BiH u “slučaju Ljubić”.

Zbog sve izglednije varijante po kojoj bi SIP odluku o broju mandata koji pripadaju svakoj županiji mogao donijeti na temelju popisa iz 2013. godine, to se tijelo našlo na meti oštrih kritika političkih stranaka koje okupljaju pretežito Bošnjake, a neke od njih zatražile su arbitrarnu intervenciju OHR-a.

Pozivaju se pritom na odredbe Ustava Federacije BiH koje govore o obvezi da se tijela vlasti u tom entitetu popunjavaju sukladno kriterijima koji proistječu iz popisa provedenog 1991. godine sve dok se službeno ne proglasi okončanje procesa povratka izbjeglih i prognanih prijeratnim domovima, što pak može učiniti samo OHR ili državni parlament.

Komentirajući te prijepore Wigemark se zadržao na konstataciji kako SIP mora djelovati “unutar postojećeg ustavnog i pravnog okvira”, a sve one koji ne bi bili zadovoljni odlukom tog tijela, koja se očekuje ovog tjedna, uputio je da svoje prigovore upute nadležnim sudovima koji će dati pravorijek, a takve odluke valja bezuvjetno provesti.

Švedski je diplomat ipak potvrdio kako u EU vlada mišljenje da je izborno zakonodavstvo u BiH zrelo za temeljitu rekonstrukciju, što će neizbježno postati neizostavni dio njezinih napora da se približi članstvu u EU.

“Bez snažnog izbornog okvira i povjerenja u ishod izbora narušava se sama bit demokracije i BiH ne može ispuniti uvjete za članstvo u EU”, kazao je Wigemark, istodobno uputivši kritiku političarima u BiH zbog sporosti u rješavanju i najbanalnijih zadaća poput odgovaranja na pitanja iz upitnika Europske komisije.

Na odgovore na paket od oko 300 dodatnih pitanja, poslanih u Sarajevo u lipnju, u Bruxellesu još uvijek čekaju, a pritom ne vide da se u BiH nešto posebno radi na provedbi reformi, podsjetio je švedski diplomat.

“Ovime se šalje i zabrinjavajući signal o stupnju angažiranosti vlasti u BiH u ovom procesu”, upozorio je Wigemark dodajući kako previše političara u BiH misli da proces europskih integracija nije njihov posao, odnosno kako se time treba baviti “netko drugi”.

(Hina)

 

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

 

 

Bošnjaci su odlučili u suštini poniziti Hrvate i u tom poduhvatu nisu prezali ni od čega

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari