Pratite nas

BiH

Bakir izetbegović: Referendum u RS vodi ka ratu

Objavljeno

na

Bakir Izetbegović u intervjuu za Anadolu Agency govorio je o najavljenom referendumu u RS-u, tko je odgovoran što je izostala “adekvatna reakcija na podrivanje ustavnopravnog poretka BiH”, euroatlanskom putu BiH, razlozima neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru, odnosima BiH i Turske i drugim temama.

Zakazivanje referenduma u bh. entitetu Republika Srpska za 25. rujna, o 9. siječnja kao Danu RS-a nije samo predizborna priča, ocijenio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Izetbegović je rekao kako predsjednik RS-a Milorad Dodik vodi dvostruku politiku. To je ona politika, kaže Izetbegović, ”kao japanska maska sa dva lica”.

Zveckanje oružjem

”Imate jedno lice i jednu politiku koja se očitovala tu nedavno, pored Sarajeva, tu u Istočnom Sarajevu kada smo riješili neke bitne stvari, jako bitne za BiH, kada je BiH dobila vjetar u leđa u odnosu na naš europski put. To je jedno. A, drugo je što se, paralelno tome, uporno ta politika vraća natrag, pokušava političkim sredstvima postići ono što nije postigla vojnim sredstvima, pobuđuje strasti stare 25 godina, emocije, ambicije. Ta politika može postati robom toga duha, kojeg će eventulano izvući iz tog mulja starog 25 godina. Onako kako je Slobodan Milošević na kraju morao vratiti ono što mu je taj nacionalistički duh koji je on pustio iz boce naređivao”, rekao je Izetbegović.

On je stoga poručio da se ”svi moramo dići da zaustavimo tu stvar dok nije dobila zamah”. Prije svega, kaže Izetbegović, to trebaju Srbi u RS-u.

”Ne znam hoće li doći do referenduma. U svakom slučaju, on neće moći imati efekte, jer odluka Ustavnog suda BiH je konačna i obvezujuća i ne može se referendumima o takvim stvarima odlučivati. Ne možete vi na referendumu recimo pitati narod – je li on zato da otplaćujete dug koji ste uzeli od MMF-a. Narod bi rekao da, naravno, će radije da ne otplaćuju dug njegova djeca i unuci koji je neko napravio. Ne možete takvu stvar raditi. Ne možete rušiti mirovni sporazum, srušit ćete mir u zemlji ako se to nastavi. Prema tome, očekujem od institucija i međunarodnih organizacija, od svih onih u BiH odgovornih da ovakve stvari zaustavljaju na vrijeme dok nisu dobile zamah, a prije svega očekujem to od Srba, u prvom redu u BiH”, kaže Izetbegović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH poručuje kako očekuje da, i ako se dogodi referendum u rujnu, i sami Srbi ne dopuste neke druge, opasnije.

”Ovo je neki probni balon. Na njemu će se isprobati snage. Kažu da je za rat, za probleme i za svađu potrebno dvoje. Nije točno. Dovoljan je jedan koji će te probleme praviti. Ali, taj jedan treba dobiti sedmoricu koji će ga dalje zaustavljati i uozbiljiti i nedati da u ovoj zemlji nastanu problemi, da se to polagano sunovrati u konflikte koje poslije ne možete zaustaviti, koje poslije samo dalje dobivaju akceleraciju”, ocijenio je Izetbegović.

Na pitanje zašto je reakcija Saveza za promjene, odnosno Srba, koju očekuje blaga, Izetbegović kaže:

”Zato što je Dodik njih majstorski uveo u jedan nacionalistički kanal, obrane dana koji budi emocije, Dana RS-a, a da se pri tome ne udube dovoljno u to što taj dan znači i na koji način on vrijeđa one koji nisu Srbi u tom dijelu BiH. Još jedan bitan detalj: Ako će netko slaviti dan kada je 1992. godine osnovana RS, ne onaj Daytonski, onda on nosi i hipoteku svega onoga što je vojska te, takve republike, Karadžićeve RS, uradila u BiH. Dakle, treba razmisliti o ta dva aspekta. Kakvu hipoteku uzimaju – historijsku, svaku drugu i zakonsku, i na koji način vrijeđaju one koji nisu Srbi u tome. Moraju se udubiti u neke činjenice”, poručio je Izetbegović.

Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Anadolija je pitala, s obzirom na to da je u više navrata ponovio da aktualna situacija može rezultirati sukobima, na šta je konkretno mislio.

”Ja sam izbjegavao takve stvari. Ja sam od onih koji smiruju stvari. Mislim da na takav način svi odgovorni u ovoj zemlji trebaju da postupaju. Zbog toga, imamo za sada mlake reakcije i međunarodne zajednice i Ustavnog suda BiH i Tužiteljstva BiH i u Centralnoj izbornoj komisiji BiH se nešto premišljaju. Ali, došlo je vrijeme kada to nečinjenje i taj blagi odgovor i taj odgovoran pristup može postati problem od mene pa nadalje. U ovome času se mora kazati kako stvari stoje, kuda one mogu odvesti i svi moraju odlučno reagovati. I puno je opasnije sada ne reagirati, nego kazati što se ima kazati. Svima nama treba mir, jedan je dovoljan da napravi nered i nemir. Radi se o tome da oni koji vrlo aktivno i agresivno i hrabro napadaju na vladavinu prava, na institucije BiH, na ustavnopravni poredak ove zemlje, prijete da će 2018. udariti na teritorijalni integritet ove zemlje, dobivaju – nikakav ili mlak odgovor onih koji bi trebali braniti vladavinu prava, institucije, ustavnopravni poredak BiH. Moraju dobiti vrlo jasnu poruku i radi sebe i radi nas, da se zaista ne bi upustili u takve stvari. Jer tada ni oni neće znati kako da iz njih izađu, ako se neki puste đavolu iz boce”, cijeni Izetbegović.

Kaže kako su bošnjački predstavnici u vlasti u BiH pozvali sve da rade svoj posao, da rade ono što im je mandat, na što ih zakon obavezuje i za šta primaju plaću.

”Jedan od prozvanih je i OHR. Ali, i Ustavni sud BiH, Tužiteljstvo BiH, i upozorili smo CIK BiH da ne daje biračke spiskove. Pozvali smo sve one koji su dužni da štite ustavnopravni poredak, mir, stabilnost u ovoj zemlji. Mislim da će nakon ove inercije shvatiti da je došlo vrijeme odlučnosti”, rekao je Izetbegović.

Bez izbora u Mostaru

Poručio je kako ne vjeruje da će građani Mostara imati priliku glasovati na lokalnim izborima u BiH 2. listopada, jer je to preblizu, s obzirom da nije postignuto rješenje za Statut Grada Mostara, ali je izrazio nadu da će se to riješiti u dogledno vrijeme, da se neće čekati dvije godine.

”Riješili bismo mi tu krizu da je taj stav HDZ-a BiH nešto mekši. Trebate naprosto napraviti analizu onoga kakva je bila pozicija Bošnjaka i Hrvata prije deset godina u odnosu na Mostar i vidjeti koliko je ustupaka bošnjačka strana bila u stanju napraviti, koliko su koraka napravili prema nekom srednjem rješenju. I odavno su prošli tu sredinu i idu dalje prema onome što Hrvati traže. Tako da mislim da bi tu Čović mogao uraditi više da se taj stav omekša jer, između ostalog, bilo je nekih prijedloga da se uz definiran Statut Mostara, koji će izaći ususret nekim stavovima Bošnjaka, eventualno pokuša bošnjačka strana uvjeriti od stranaca, prijatelja, da prihvati princip jedan čovjek jedan glas. To je bio prijedlog HDZ-a BiH prije pet godina. HDZ BiH, izgleda, čak i takva stvar u ovome trenutku je neprihvatljiva. Dakle, nedvosmisleno traže jednu dominaciju, zapravo garantiranje dominantne pozicije Hrvata u Mostaru”, navodi Izetbegović.

Poručuje da u Mostaru ima oko 47 posto Hrvata, između 43 i 44 posto Bošnjaka gdje su ta dva naroda skoro izbalansirana, te da se ne smije zaboraviti ni pozicija Srba.

”Vi morate imati neke rotacije, neke balanse, neka dijeljenja vlasti, neke duple potpise ako želite da jedan od ta dva naroda, a to mogu sutra biti i Bošnjaci, ne zavlada nad onim drugim. Tu očekujem elastičniji pristup Dragana Čovića i HDZ-a BiH”, poručio je Izetbegović.

U Bošnjacima teče turska krv

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović bio je jedan od prvih lidera u svijetu koji je osudio pokušaj puča 15. srpnja u Turskoj za koji se optužuju pripadnici, kako to karakterizira Anadolija, “terorističke organizacije FETO pod vodstvom Fethullaha Gulena”.

”Ono što sam tada osjećao nije bila uznemirenost. Vidio sam što se događa i to bi trebalo jako zabrinuti čovjeka. Ja nisam imao takav osjećaj. Ali, sam ga možda trebao imati. No, cijenio sam da jednostavno nije moguće prekinuti jedan pobjednički hod ove garniture vlasti, da nije moguće ponovno povijest vratiti natrag onako kako se to radi vojnim udarima”, prisjetio se Izetbegović.

Bosna i Hercegovina i Turska, stav je Izetbegovića, skoro da ne mogu imati bolje odnose. Ono gdje dalje možemo, poručio je, razvijati te odnose jeste ekonomija. BiH će, naveo je, razvijati ekonomiju, jer ona je zemlja neiskorištenih mogućnosti.

”Nadam se da ćemo imati sve više investicija u BiH. Evo, turizam nam je porastao. Prošle godine 27 posto, ove godine skoro u tom postotku. Prema tome, očekujem da Turci više investiraju u BiH. Za sada smo imali jednosmjernu podršku od Turaka, ali mislim da će biti sve više ovoga gdje imamo obostranu korist i na tome ćemo raditi. Inače, kulturne veze, političke veze, skoro da nemogu biti bolje, jer osim upućenosti jednih na druge, mi imamo raznovrsne povijesne veze, pa i genetske. Puno Bošnjaka, Bosanaca, živi u Turskoj i u nama, Bošnjacima – Bosancima ima turske krvi. Pored toga, mi imamo i prijateljski familijarne odnose na nivou predsjednika. Turski predsjednik Erdogan je bio prijatelj moga oca, rahmetli Alije Izetbegovića, sa mnom ima slično prijateljstvo tako da su te veze zemalja podržane na raznovrsne načine, pa i na ove personalne”, naveo je Izetbegović. (Dnevnik.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Zastupnici u BiH uz ogromne plaće traže od države i plaćanje tretmana u toplicama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zastupnici u parlamentu Bosne i Hercegovine najbolje su plaćeni u regiji i u prosjeku primaju mjesečne plaće i naknade u visini od oko tri tisuće eura, no nekima od njih ni to nije dovoljno pa žele iz državnog proračuna i plaćeni tretman u toplicama u inozemstvu, prenose u četvrtak lokalni mediji.

Zanimanje novinara za zdravstvene probleme državnih parlamenataraca potaknuo je slučaj Milice Marković, zastupnice Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Portal Žurnal objavio je presliku njenog zahtjeva iz siječnja, kojim je ona od komisije za administrativne poslove tražila tri tisuće konvertibilnih maraka (tisuću i pol eura) za plaćanje troškova tretmana u Banji Koviljači u Srbiji.

Pozvala se na pravo na nadoknadu troškova u slučaju bolesti odnosno “degenerativnih progresivnih neuroloških oboljenja”.

Marković se komisiji potužila kako je već tri godine boli kralježnica te kako te tegobe “postaju sve progresivnije”.

Kako je obrazložila, liječnik joj je propisao tretman i to baš u Banji Koviljači.

Marković je najprije tražila da joj toplice u Srbiji plati Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske čiji je osiguranik, no tamo je dobila odbijenicu jer taj fond ne pokriva troškove takvih tretmana u drugoj državi.

Marković je odmah nakon toga odlučila isti zahtjev ispostaviti državi BiH.

“Naravno da hoću iskoristiti mogućnost koju su iskoristili neki drugi zastupnici. Nisam ni prva ni posljednja”, kazala za Marković za banjolučki list EuroBlic.

Žurnal pak prenosi kako problemi s kralježnicom nisu spriječili Marković da u protekle tri i pol godine mandata o državnom trošku učestalo putuje po svijetu, pri čemu europske destinacije preferira posjećivati službenim automobilom.

Iz proračuna je za putovanja zastupnice Makrović tako do sada izdvojeno više od 25 tisuća eura.

Dodikovi zastupnici u državnom parlamentu poznati su po tome da im nije mrsko dobivati novac iz proračuna države čiju opstojnost uporno niječu.

Tako je SNSD-ova zastupnica Dušanka Majkić, koja je drugi put izabrana u Zastupnički dom 2014. godine, gotovo na samom početku aktualnog mandata odlučila otići u mirovinu, i to samo na jedan dan, te na temelju te činjenice dobiti otpremninu od šest dodatnih plaća odnosno 28 tisuća konvertibilnih maraka (oko 15 tisuća eura), a dan kasnije zamrznuti status umirovljenika i ponovo zasnovati radni odnos kao zastupnica i nastaviti primati plaću veću od tri tisuće eura.

“Nema niti jedne zakonske prepreke vezano za moj slučaj. To su pojedini mediji napravili slučaj, a svi državni službenici koji su otišli u mirovinu dobili su istu otpremninu ali se o tome ne govori”, kazala je Majkić 2015. godine dodajući kako se nema čega sramiti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Rektor Tomić: Diplome s mostarskog Sveučilišta jedine iz BiH koje vrijede u EU

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) Ivan Jozić i ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa Petar Galić održali su u utorak sastanak s rektorom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc Zoranom Tomićem i njegovim suradnicima s kojima su razgovarali o novoj Strategiji Sveučilišta u Mostaru.

Kako je priopćeno iz Službe za odnose s javnošću Vlade HBŽ-a, rektor Tomić je naglasio ključne izazove koje je Sveučilište u Mostaru imalo koncem prošle godine. U tom kontekstu istaknuo je kako je Sveučilište dobilo dvije reakreditacije (potvrde) i to Institucionalnu reakreditaciju Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvalitete BiH i Reakreditaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske koju je provelo 17 međunarodnih akreditatora (stručnjaka) iz sedam zemalja.

Dobivanje reakreditacije Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH doprinijelo je tome da su stečene diplome na Sveučilištu u Mostaru jedine diplome iz BiH koje vrijede u Europi.

Rektor Tomić je istaknuo kako nova Strategija Sveučilišta u Mostaru do 2022. godine ima potporu svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj te da bi ona trebala doprinijeti da to sveučilište bude sveučilište budućnosti.

Kao velika novina spomenuta je integracija mostarskog Sveučilišta s ciljem da ono bude što više samoodrživo i da što dublje bude unutar društva. “U mnoštvu predviđenih planova i projekata ovo Sveučilište predviđa za dvije godine i uvođenje interdiscipliniranih studija kao i uvođenje studija na engleskom jeziku.

Novi projekti predviđaju veoma tijesnu suradnju s gospodarstvom jer je od velike važnosti znati koji su kadrovi potrebni tržištu i što gospodarstvenici misle o visokom obrazovanju”, kazao je Tomić. Po njegovim riječima, plan je, kao što je to u zemljama zapadne Europe, povećati praksu, a smanjiti teoriju.

Tijekom sastanka istaknuto je kako je Senat Sveučilištu u Mostaru donio Odluku o razvoju druge faze sveučilišne i studentske infrastrukture u Rodoču u Mostaru koja će zacijelo doprinijeti podizanju kvalitete studiranja i znanosti na ovom Sveučilištu.

Bilo je riječi i o decentralizaciji Sveučilišta, odnosno dislociranju studija ovog Sveučilišta na područja gdje se pokazuje interes za studiranjem određenih studija i disciplina.

Također je naglašeno kako ovo Sveučilište radi na partnerstvu s drugim sveučilištima što će doprinijeti većem broju projekata, otvaranju studija, mobilnosti studenata i na koncu utjecati da će studenti u određenim situacijama stjecati dvije diplome.

Ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa HBŽ-a Petar Galić u svojim opservacijama iznosio je činjenice iz aktualnog stanja obrazovanja na ovim prostorima. Tako je, uz ostalo, kazao kako svi osnivači Sveučilišta u Mostaru moraju donijeti Odluku o zajedničkom sustavnijem rješavanju financiranja ovoga Sveučilišta jedinog u BiH na Hrvatskom jeziku.

Posebice je naglasio kako stručna suradnja osnovnih i srednjih škola, ministarstva i Sveučilišta treba biti stalno u uzlaznoj putanji i da je ministarstvo kojem je on na čelu otvoreno za sve vidove suradnje.

Na sastanku je kazano kako će se odmah početi osmišljavati koncept održavanja stručnih seminara na području gdje se izvodi nastava prema hrvatskom planu i programu.

Osim toga, Galić je dao punu potporu javnim fakultetima u sastavu Sveučilišta u Mostaru. Vlada HBŽ-a će, kako je kazao njen predsjednik Ivan Jozić, maksimalno podržavati projekte mostarskog Sveučilišta.

Hrvatska ne priznaje diplome iz BiH? Samo Sveučilište u Mostaru ispunjava kriterije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati