Pratite nas

Vijesti

Bandić, Krstičević i Medved najavili gradnju Spomenika domovini, Vojnog muzeja i vojnog groblja

Objavljeno

na

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sastao se s ministrom obrane i potpredsjednikom Vlade Damirom Krstičevićem te ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom u Gradskoj upravi gdje su razgovarali o tri projekta na kojima Grad i resorna ministarstva surađuju – proširenju vojnoga groblja na Mirogoju, gradnji Spomenika domovini te Vojnog muzeja, nakon čega su obišli lokacije za spomenik Domovini i bivšu tvornicu Gredelj kao moguće lokacije za Vojni muzej.

Spomenik domovini, čiji je autor arhitekt Nenad Fabijanić, bit će postavljen na Trgu Stjepana Radića, između zgrade Gradskog poglavarstva i Koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski”. Vojni muzej trebao bi biti uređen do 2020. u dijelu kompleksa bivše tvornice “Janko Gredelj”, s južne strane Glavnoga željezničkog kolodvora, između zgrade Paromlina i Autobusnog kolodvora, a u neposrednoj blizini vojnog muzeja, prema prijašnjem planu, trebao bi biti i muzej željeznice.

Razgovaralo se i o formiranju vojnoga groblja na Mirogoju.

“Proširenje vojnog groblja – ono što imaju Amerikanci za borce Vijetnamskog rata ili groblje Arlington gdje je pokopan svaki američki vojnik bez obzira kad je pao, tako ćemo i mi imati produžetak vojnog groblja na Mirogoju s dovoljnim kapacitetima da se hrvatski branitelji dostojno mogu pokopati, odnosno da im se da počast”, rekao je nakon sastanka zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Dodao je da Zagreb želi zajedno s Vladom RH i resornim ministarstvima napraviti “prekrasan, najljepši Spomenik domovini”, rad arhitekta Fabijanića, a podsjetio je i da je na sastanku prije pet dana s ministrom obrane Damirom Krstičevićem dogovorena lokacija za izgradnju Vojnog muzeja na prostoru Gredelja.

Krstičević: Ta tri projekta značajna su za državu

“I Zagreb i Ministarstvo obrane imaju dobru suradnju, mislim da je ona potrebna, od interesa svih naših ljudi i u gradu i u cijeloj zemlji”, naglasio je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević, ocijenivši da su projekti o kojima su razgovarali značajni za državu.

“Domovinski rat je temelj moderne hrvatske države, a branitelji kamen temeljac i vjerujem da ćemo do 25. godine od završetka Domovinskog rata imati Spomenik domovini u Zagrebu”, kazao je.

Potrebnim je ocijenio i izgradnju Vojnog muzeja, s obzirom da je, ustvrdio je, hrvatska vojska brend prepoznat od strane saveznika i partnera kao profesionalna, dobra vojska.

“Hrvatska ima dugu vojnu povijest. Sada je na nama da li ćemo uspjeti za 25 ili 30 godina od pobjede u Oluji da imamo jedan Vojni muzej koji je opet u funkciji hrvatske povijesti, budućnosti, a koji će biti i u funkciji turističke atrakcije. Svaka metropola u Europi ima vojni muzej i mislim i da naša zemlja zaslužuje to”, istaknuo je Krstičević. Nije želio spekulirati o tome koliko bi to moglo koštati i kaže da će vidjeti postoji li mogućnost da dio sredstava povuku iz fondova EU.

Vezano za vojno groblje, poručio je da je bitno sustavno povezati priču branitelja s vojnim grobljem te će, kaže, izvidjeti na koji način je to najbolje napraviti jer smatra da hrvatski branitelji to zaslužuju.

Medved: Projekti važni za očuvanje povijesnih vrijednosti

Ministar branitelja Tomo Medved ocijenio je da su projekti o kojima su razgovarali od iznimne važnosti i imaju svoju iznimno bitnu povijesnu dimenziju i za očuvanje povijesnih vrijednosti.

Zahvalio je zagrebačkom gradonačelniku i Gradu na suradnji koju su dosad imali, istaknuvši da mu je kao ministru branitelja to iznimno bitno, pogotovo vezano za područje organiziranja i osiguravanja grobnih mjesta.

“Radi se o jednom od pitanja koje uslijed velikog pobola i smrtnosti branitelja sve više pred nas stavlja izazov osiguravanja i kvalitetnog rješavanja ovog pitanja, stoga ćemo i ovo u okviru svih ovih projekata posebnu pozornost posvetiti rješavanju tog pitanja kako bi obitelji hrvatskih branitelja unaprijed znale i imale informaciju o tome gdje je moguće sahraniti svog člana obitelji, branitelja. Sve su to iznimno bitna pitanja i Ministarstvo branitelja u potpunosti podržava sve ove projekte i kao i dosad u uskoj suradnji sa službama Grada Zagreba stavljamo svoje resurse na raspolaganje”, rekao je Medved.

Pročelnik Gradskog ureda za branitelje Miodrag Demo rekao je da za te projekte nije bilo sluha u prijašnjim Vladama.

“Tu smo i prepoznali smo smo što treba raditi, a kad pravi ljudi dođu na pravo mjesto onda se ti projekti realiziraju. Zato Zagreb ima taj križ koji mora uvijek zajedno s Vladom ići naprijed, da napokon završimo i stavimo Domovinski rat u prvi plan. Dosta nam je više Drugog svjetskog rata jer nismo svjedoci toga vremena. Domovinski rat je temelj hrvatske države i ovi projekti koji jesu će to dokazati”, ustvrdio je.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari