Pratite nas

Pregled

Bandić traži uklanjanje biste Ivi Loli Ribaru koju je sam nedavno postavio

Objavljeno

na

foto HINA/ Daniel KASAP

Predsjednik Gradske skupštine i šef zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić nije u utorak želio komentirati amandman koji je gradonačelnik Milan Bandić jučer na sjednici skupštine uputio na inicijativu Neovisnih za Hrvatsku za uklanjanjem biste Ive Lole Ribara, a kojim Bandić pristaje na preispitivanje procedure postavljanja biste koju je sam svečano otkrio u listopadu.

Mikulić ostaje i dalje pri stavu da se HDZ ne želi baviti ideološkim temama i da će se na glasovanju o toj točki vidjeti podržava li ili ne taj prijedlog.

U amandmanu koji je zagrebački gradonačelnik dao na inicijativu Neovisnih za Hrvatsku stoji da se “gradonačelnik zadužuje da nakon proceduralnog preispitivanja prijedloga i odluka te dodatnog postupanja Povjerenstva za ploče za označavanje imena ulica i trgova, spomenike, skulpture, spomen-ploče i sakralna obilježja, podnese prijedlog zaključka o uklanjanju biste iz točke 1. ovog zaključka s pripadajućim postoljem, kojim će se zadužiti Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, da bistu nakon uklanjanja pohrani u Muzej grada Zagreba”.

O prijedlogu Neovisnih za Hrvatsku zajedno s gradonačelnikovim amandmanom jučer nakon višesatne rasprave nije donesena odluka jer nije bilo kvoruma.

Neovisni za Hrvatsku tvrde da je bista postavljena mimo procedure i skupštinskog statuta o komunalnom redu. “Gradska skupština nije donijela odluku o postavljanju spomenika članu Centralnoga komiteta KPJ – Sekcije Kominterne, Ivi Loli Ribaru, a zastupnicima u njoj nikad nije predočen dokaz da su gradonačelnik i mjerodavna tijela gradske uprave proveli bilo koji od propisanih postupaka koji su, prema jasnim i prisilnim normama spomenutih propisa, morali biti provedeni prije otkrivanja spomenika (biste)”, navodi se, između ostalog, u obrazloženju stranke za tu inicijativu.

Zagrebački gradonačelnik je, nakon što je s istog mjesta uklonjena sredinom devedesetih, ponovno postavio bistu Ive Lole Ribara 10. listopada u park na uglu Prilaza baruna Filipovića i Selske ulice u Zagrebu, istaknuvši “ne radi o povijesnom događaju, nego ispravljanju gluposti koja je napravljena”.

“Ponovno vraćamo Ivu Lolu Ribara na mjesto koje jest. Ivo Lola Ribar je jedan od najvećih heroja Drugog svjetskog hrvatskog antifašističkog rata. Da nije bilo Drugog svjetskog antifašističkog rata, mi Hrvatsku ne bi mogli imati danas”, rekao je tada Bandić.

Upitan kakav je stav HDZ-a po pitanju uklanjanje biste Ive Lole Ribara, predsjednik Gradske skupštine odgovorio je da su zastupnici prvenstveno tamo da se bave komunalnim temama i problematikom.

“Ne želimo se baviti ideološkim temama. Nema potrebe. To su koalicijski partneri (Neovisni i Bandić), neka sjednu za stol, neka se dogovore i neka nas ne uvlače u tu priču jer nema za to potrebe. Želimo grad s prometnicama, odličnim gospodarenjem otpada, što većim postotkom zapošljavanja mladih ljudi, što kvalitetnijim uvjetima života”, poručio je u ponedjeljak predsjednik Skupštine.

Upitan hoće li podržati prijedlog poručio je da će se to vidjeti na glasovanju.

Neki mediji špekuliraju da je to naznaka da će prilikom glasanja o ponovnom uklanjanju biste HDZ biti suzdržan, čime prijedlog Neovisnih za Hrvatsku vjerojatno ne bi prošao.

O uklanjanju biste zastupnici će odlučivati u trećem nastavku 6. sjednice, 11. prosinca. (Hina)

I Milan Bandić traži uklanjanje biste Ive Lole Ribara

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Objavljeno

na

Objavio

Šefica klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, profesorica Alemka Markotić kaže da nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije.

“Nula nije jedini kriterij. Većina zemalja nije proglasila kraj, tu je niz faktora. Mi smo poželjni za dolaske turista i bit ćemo oprezniji jer još se mogu očekivati određena žarišta. Kad budemo siguni da neće biti većih problema, onda ćemo predložiti da se završi s epidemijom”, rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV.

Ravnateljica klinike ističe kako trenutno nema mogućnosti ustvrditi je li virus oslabio jer je za to potreban niz pokusa, no bitno je da smo zaustavili širenje.

“Svaka epidemija ima uzlaznu i silaznu fazu, na početku i kraju bude blažih slučajeva”, kaže Markotić.

Također još nije poznato koliko će trajati cjepivo i u kojim dozama će biti potrebno.

“Dva cjepiva su najperspektivnija, američko i britansko, sad gledaju hoće li ljude cijepiti i s kojim dozama i koliko će trajati ta zaštita. To će biti predmet istraživanja u idućih godinu, dvije, tri”, kaže Markotić te dodaje kako se ne može ustvrditi ni hoće li se virus vratiti na jesen, hoće li ostati u populaciji, povremeno se javljati ili potpuno iščeznuti.

“Teško da će netko od stručnjaka reći tako nešto sa sigurnošću”, rekla je Markotić te dodaje kako je iz švedskog primjera vidljivo da se kolektivni imunitet neće samo tako steći te kako se jedino cijepljenjem može postići zaštitni imunitet kod većeg broja ljudi.

Što se tiče seroloških testiranja Markotić kaže da su rezultati u tijeku, a ima određenih neobičnih situacija pa će biti potrebne dodatne provjere.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ministar Horvat: Vladajući predlažu 14 radnih nedjelja kroz godinu

Objavljeno

na

Objavio

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je u subotu u Čakovcu da u javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovini po kojemu će 14 nedjelja biti radnih, a poslodavci će moći odabrati kojih će to 14 nedjelja biti.

Za takvo rješenje se, naglasio je, odlučilo nakon više od dvije godine analiziranja situacije u trgovinu na području Hrvatske i uz veliku dozu konsenzusa koji je postignut, ne samo sa socijalnim partnerima,  nego i sa zainteresiranom javnošću. Mijenja se članak 57. unutar kojeg se regulira rad trgovina nedjeljom, a 14 je odabrano zbog stava Obrtničke i Gospodarske komore te  velikog dijela HUP-a da je 14 nedjelja profitabilnih, a ostale stvaraju poslodavcima gubitke.

„Konsenzusom je dogovoreno da se blagdanima i praznicima ne radi, a mi ćemo u tom članku zakona još definirati rad subotom, hoće li to biti do 21 ili 22 sata“, izjavio je Horvat kazavši kako će Zakon pustiti u javnu raspravu nakon što to epidemiolozi dozvole i iz uredbe maknu epidemiološku neradnu nedjelju.

Na pitanje novinara što sa turističkom sezonom, odgovorio je kako trgovački sektor u onim dijelovima zemlje gdje je turizam prioritetan također smatra kako u 14 nedjelja trgovine rade profitabilno.

„Svjesni činjenice da su nam petak, subota i ponedjeljak negdje na 16 posto ukupnog volumena trgovine i ako nam ta ista analiza pokazuje da je ta nedjelja na 8 posto, postoji jasna ekonomska konotacija unutar čega te nedjelja ne treba biti radna“, poručio je dodavši kako su posljednja tri mjeseca pokazala da trgovačku nedjelju vrlo efikasno možemo kompenzirati s petkom, subotom i ponedjeljkom.

„Nema nikakvoga prijepora da se ovakav zakon pusti u javnu raspravu i konstrukcijom nove Vlade u rujnu i usvoji“, istaknuo je. Kazao je kako su vrlo dobro proučili sve europske zemlje, a tri modela su se iskristalizirala kao prioritetna unutar kojih se regulira rad nedjeljom. Naglasio je da je jedan od njih slovenski, ali su se odlučili za malo drugačiju varijantu.

„Poslodavci će dobiti priliku da između sebe odrede ili dogovore koje će to trgovine raditi kojih 14 nedjelja“, rekao je Horvat.

Ni jedan konstruktivan prijedlog od Bernardića

Demantirao je da je riječ o predizbornom triku jer se Zakon pripremao više od dvije godine, a konstrukcijom novih uvjeta u granskom kolektivnom ugovoru, dođemo u situaciju da ta nedjelja bude plaćena minimalno 50 posto više, dometnuo je.

Na izjavu predsjednika SDP-a Davora Bernardića da je Andrej Plenković neodlučan oko svega, pa tako i neradne nedjelje, poručio je kako bi volio da Bernardić malo češće obilazi Hrvatsku kao što to radi predsjednik Vlade RH.

„Ni jedan konstruktivan prijedlog nisam čuo od Bernardića. Europske investicije mijenjaju Čakovec i sjeverozapadnu Hrvatsku, a to što gospodin Bernardić ne želi o tome ništa znati ili još manje obići ta gradilišta, je sušta suprotnost onome što radi Andrej Plenković“, odgovorio je.

Predizbornu retoriku SDP koji Vladu proziva za korupciju i da nije napravila ni jednu reformu, Horvat je komentirao kako je puno više članova i dužnosnika iz SDP osuđivano zbog korupcije.

„Gospodin Bernardić neka prvo reda napravi u ‘svom kokošinjcu, a nakon što jedna takva lisica kao što je on uđe u kokošinjac, sve korisne kokice će se razletjeti’. To će se dogoditi na ovim izborima jer HDZ na izbore ne izlazi s kočijaškom retorikom gospodina Bernardića“, kazao je Horvat.

Ministar gospodarstva podsjetio je kako su se u protekle tri godine stabilizirale javne financije, povećala sposobnost hrvatskog gospodarstva za proizvodnjom dodane vrijednosti, povećao izvoz, tri godine za redom proračunski suficit, a sve to, istaknuo je, znači da ova Vlada vrlo dobro kontrolira proračunski novac i investira ga tamo gdje je najpotrebnije.

O izjavi čelnog čovjeka SDP-a da je glas za HDZ glas za korupciju, nakon što je Andrej Plenković izjavio kako je glas za SDP glas za Miroslava Škoru, rekao je kako danas rijetko tko sluša jednog Bernardića pogotovo retoriku kakvom se služi. „Mislim da je Bernardić preskočio koji razred osnovne škole i možda bi se u nju trebao vratiti“, dometnuo je Horvat.

Smatra da je Plenkovićeva i HDZ-ova retorika suprotna, ona “ide prema viziji moderne europske države s kontinuiranim gospodarskim rastom, bez nepotrebnog trošenja proračunskog novca, kao i eliminacijom svih onih problema iz prošlosti koji su nam se srušili iz ormara, a sada su iza nas”.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari