Pratite nas

Pregled

Bandić traži uklanjanje biste Ivi Loli Ribaru koju je sam nedavno postavio

Objavljeno

na

foto HINA/ Daniel KASAP

Predsjednik Gradske skupštine i šef zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić nije u utorak želio komentirati amandman koji je gradonačelnik Milan Bandić jučer na sjednici skupštine uputio na inicijativu Neovisnih za Hrvatsku za uklanjanjem biste Ive Lole Ribara, a kojim Bandić pristaje na preispitivanje procedure postavljanja biste koju je sam svečano otkrio u listopadu.

Mikulić ostaje i dalje pri stavu da se HDZ ne želi baviti ideološkim temama i da će se na glasovanju o toj točki vidjeti podržava li ili ne taj prijedlog.

U amandmanu koji je zagrebački gradonačelnik dao na inicijativu Neovisnih za Hrvatsku stoji da se “gradonačelnik zadužuje da nakon proceduralnog preispitivanja prijedloga i odluka te dodatnog postupanja Povjerenstva za ploče za označavanje imena ulica i trgova, spomenike, skulpture, spomen-ploče i sakralna obilježja, podnese prijedlog zaključka o uklanjanju biste iz točke 1. ovog zaključka s pripadajućim postoljem, kojim će se zadužiti Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, da bistu nakon uklanjanja pohrani u Muzej grada Zagreba”.

O prijedlogu Neovisnih za Hrvatsku zajedno s gradonačelnikovim amandmanom jučer nakon višesatne rasprave nije donesena odluka jer nije bilo kvoruma.

Neovisni za Hrvatsku tvrde da je bista postavljena mimo procedure i skupštinskog statuta o komunalnom redu. “Gradska skupština nije donijela odluku o postavljanju spomenika članu Centralnoga komiteta KPJ – Sekcije Kominterne, Ivi Loli Ribaru, a zastupnicima u njoj nikad nije predočen dokaz da su gradonačelnik i mjerodavna tijela gradske uprave proveli bilo koji od propisanih postupaka koji su, prema jasnim i prisilnim normama spomenutih propisa, morali biti provedeni prije otkrivanja spomenika (biste)”, navodi se, između ostalog, u obrazloženju stranke za tu inicijativu.

Zagrebački gradonačelnik je, nakon što je s istog mjesta uklonjena sredinom devedesetih, ponovno postavio bistu Ive Lole Ribara 10. listopada u park na uglu Prilaza baruna Filipovića i Selske ulice u Zagrebu, istaknuvši “ne radi o povijesnom događaju, nego ispravljanju gluposti koja je napravljena”.

“Ponovno vraćamo Ivu Lolu Ribara na mjesto koje jest. Ivo Lola Ribar je jedan od najvećih heroja Drugog svjetskog hrvatskog antifašističkog rata. Da nije bilo Drugog svjetskog antifašističkog rata, mi Hrvatsku ne bi mogli imati danas”, rekao je tada Bandić.

Upitan kakav je stav HDZ-a po pitanju uklanjanje biste Ive Lole Ribara, predsjednik Gradske skupštine odgovorio je da su zastupnici prvenstveno tamo da se bave komunalnim temama i problematikom.

“Ne želimo se baviti ideološkim temama. Nema potrebe. To su koalicijski partneri (Neovisni i Bandić), neka sjednu za stol, neka se dogovore i neka nas ne uvlače u tu priču jer nema za to potrebe. Želimo grad s prometnicama, odličnim gospodarenjem otpada, što većim postotkom zapošljavanja mladih ljudi, što kvalitetnijim uvjetima života”, poručio je u ponedjeljak predsjednik Skupštine.

Upitan hoće li podržati prijedlog poručio je da će se to vidjeti na glasovanju.

Neki mediji špekuliraju da je to naznaka da će prilikom glasanja o ponovnom uklanjanju biste HDZ biti suzdržan, čime prijedlog Neovisnih za Hrvatsku vjerojatno ne bi prošao.

O uklanjanju biste zastupnici će odlučivati u trećem nastavku 6. sjednice, 11. prosinca. (Hina)

I Milan Bandić traži uklanjanje biste Ive Lole Ribara

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Prava bivše predsjednice RH: Mogu otići u penziju, ali ne želim…

Objavljeno

na

Objavio

Iako će Grabar Kitarović sljedeće godine puniti 52 godine, može u mirovinu jer je zakon napravljen za Mesića. Ona kaže da će ipak raditi i nabiti državi minimalne troškove

Kad se zakoni kroje prema samo jednom čovjeku, u ovom slučaju Stjepanu Mesiću, onda ispadnu puni rupa i apsurda. A upravo to se događa sa Zakonom o pravima bivšeg predsjednika.

Zakon je i mijenjala vlast HDZ-a i Mosta upravo kako bi Stjepanu Mesiću ukinula mogućnost da doživotno koristi državni ured. Ali je i dalje ostalo da ga bivši mogu koristiti pet godina. A upravo to pravo je iskoristila bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Ona će uz ured imati šest mjeseci punu plaću koja iznosi 24.376 kuna mjesečno neto premda baš nikome u državi nije jasno što bi to bivša predsjednica točno trebala raditi, piše 24sata.hr

Nigdje nije ništa propisano. Nakon toga će imati pravo još šest mjeseci primati pola plaće, dakle 12.188 kuna neto svaki mjesec. A na sve te plaće se obračunavaju uplate i za doprinose. Ali što kad istekne godinu dana i pravo na plaću? Zakon kaže da bivša predsjednica ima samo pravo na mirovinu. I to odmah, a ne mora čekati da napuni 65 godina.

Predsjednica koja će tad imati tek 52 godine tako bi trebala ići u mirovinu ako ne nađe neki drugi posao. Jer nikakva naknada koja bi mogla zamijeniti plaću nije propisana. Bilo kakve isplate njoj ne ulaze u trošak ureda. Kad je predsjednica odlazila s Pantovčaka, čak je i ona mislila da mora ispuniti starosne uvjete za mirovinu, ali odgovor Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne ostavlja dvojbu – može u mirovinu odmah.

– Predsjednik nakon prestanka obnašanja dužnosti predsjednika ima pravo na mirovinu bez drugih uvjeta, neovisno o starosnoj dobi. Iznos se određuje kao starosna mirovina, prema ostvarenom mirovinskom stažu i plaćama tijekom radnog vijeka – stoji u odgovoru HZMO-a.

Portal Faktograf, koji je prvi analizirao situaciju i dobio odgovor HZMO-a, ističe da bi u tom slučaju njezina mirovina bila pristojna jer je od 1992., kad je započela karijeru, već skupila radnog staža. Ali dosad je vladalo sasvim drugačije mišljenje – da u mirovinu može ići tek kad skupi starosne uvjete. Minimalno 15 godina staža i 65 godina (sad je uvjet za žene 62,5 godina, ali će u roku od osam godina dostići granicu 65 godina). Mesić je mandat završio sa 75 i otišao u mirovinu pa to nije nitko ni problematizirao.

Što bi se dogodilo da je predsjednik bio netko još mlađi? I čovjek od 30 godina može u mirovinu nakon što bude jedan mandat predsjednik. Ako pak ne želi u mirovinu, a želi koristiti pravo pet godina Ureda bivšeg predsjednika, Kolindi ostaje raditi ili volontirati kao bivša predsjednica.

Nikakvo pravo na naknadu nema. Iz Ministarstva uprave su nam potvrdili da Grabar Kitarović ne može u trošak Ureda staviti neku naknadu koja bi joj zamijenila plaću. Kolinda Grabar Kitarović nam je rekla da ona neće koristiti pravo ranijeg umirovljenja, nego da planira raditi. Već ranije je najavila da će prestati i koristiti punu plaću i povlasticu “6+6” čim dobije prve honorare.

– Naravno da znam da nemam pravo na plaću. Ja ću raditi drugi posao, a Ured mi treba kako bih mogla primati službenu poštu i obavljati potrebnu korespondenciju – rekla je bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Kaže i da u zahtjevu za troškove Ureda nije stavila ni da traži mobitel, kao ni automobil i vozača.

Imat će, saznajemo, samo jednu osobu koja će se baviti službenom korespondencijom. Inače, Ured će biti u Visokoj ulici u državnoj rezidenciji, ali neće koristiti cijelu zgradu, nego tek jedan poslovni prostor.

Vlada još nije odredila koju će točno površinu imati na raspolaganju. Iz kruga predsjednice već tvrde i da je bivša predsjednica dobila ponude za predavanje na američkim sveučilištima ili da vodi ugledni američki think-tank, ali je zasad te ponude odbila jer želi ostati u zemlji.

Bit će zanimljivo vidjeti gdje će se to predsjednica zaposliti i kakve će obveze na tom radnome mjestu imati pa da paralelno stigne i voditi Ured bivše predsjednice. Obećala je da će raditi za Hrvatsku, zalagati se za prava slabijih, baviti se zaštitom žena i djece od nasilja, ali i zaštitom životinja.

Kolinda je na kraju njezina mandata prijavila ušteđevinu na dva računa. Na prvom 115.000 eura sa suprugom Jakovom, a na drugom 108.000 eura koje joj je dao NATO kao jednokratnu isplatu nakon mandata. Suprug ima još dodatnih 25.000 eura ušteđevine i plaću od gotovo 15.000 kuna.

Neki u HDZ-u čak smatraju da će zbog svega njihova bivša predsjednica iskoristiti pravo na godinu dana plaće i Ureda, a onda ga vjerojatno zatvoriti i pronaći neki drugi posao u međunarodnim institucijama. Jer ne vjeruju da će moći raditi negdje na puno radno vrijeme i paralelno volonterski voditi Ured.

Dodatno, u Ministarstvu uprave su svjesni problema sa zakonom i njegovih odredbi o mirovini, nepostojanja nikakvih obveza i zaduženja niti definicije funkcije bivšeg predsjednika/ce. Nakon odlaska s funkcije ona više nije ni dužnosnik ni službenik. – Morat će se mijenjati taj zakon i sve preciznije odrediti, ali to sigurno neće biti u ovome mandatu Vlade – kaže nam sugovornik iz Ministarstva uprave, piše 24sata.hr

Ako Grabar Kitarović ostane štedljiva, kao što najavljuje, rekorder po potrošnji nakon mandata ostat će Stjepan Mesić. Njemu je tadašnja vlada dala cijelu vilu u Grškovićevoj ulici. Vilu je vlada nakon odlaska Mesića prodala za 5,5 milijuna kuna. Mesić je inače kroz pet godina u Grškovićevoj potrošio 3,9 milijuna kuna.

Na njegova putovanja potrošeno je 330.000 kuna, a na reprezentaciju 216.000 kuna. Pola milijuna je otišlo na razne intelektualne usluge i savjetovanja. Na plaće dva službenika i vozača otišlo je 1,1 milijun kuna. Mesić je platio i promidžbu 127.000 kuna. Ivo Josipović nije koristio ta prava. On se vratio raditi na Pravni fakultet. Uzeo je dvije plaće nakon kraja mandata, ali su njegovi ljudi iskoristili pravo “6+6”.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković podnio dvije tužbe protiv Povjerenstva za sukob interesa

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković ne miri se s odlukama Povjerenstva za sukob interesa u kojima se konstatira da je prekršio načela savjesnog i transparentnog obnašanja dužnosti pa je pred Upravnim sudom u Zagrebu podigao dvije tužbe protiv odluke toga tijela, piše u petak Jutarnji list.

Jednom tužbom pokušava osporiti odluku Povjerenstva vezanu uz imenovanje njegova kuma Igora Pokaza za veleposlanika u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Irske, navodi dnevnik.

Povjerenstvo je, podsjećaju, u listopadu prošle godine utvrdilo da je Plenković povrijedio načela savjesnog i transparentnog obnašanja dužnosti definirana člankom 5 Zakona o sprječavanju sukoba interesa, jer ni državna tijela koja su sudjelovala u postupku Pokazova imenovanja niti javnost nije upoznao s činjenicom da ga s Pokazom veže kumstvo.

Drugom tužbom Plenković pokušava osporiti odluku Povjerenstva koja se odnosi na famozni put visoke Vladine delegacije na godišnju skupštinu Europske pučke stranke u Helsinki.

Povjerenstvo je u studenome prošle godine utvrdilo da su Plenković i još četvero sadašnjih i bivših ministara u njegovoj Vladi povrijedili načela savjesnog obnašanja dužnosti jer su tom tijelu odbili dostaviti traženu dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo koji je dio troškova toga puta pokriven iz državnog proračuna, a koji iz HDZ-ove blagajne.

Na Upravnom sudu u Zagrebu potvrdili su Jutarnjem da je Plenković podnio dvije tužbe. Za jučer, 27. veljače, bile su zakazane rasprave u obje premijerove tužbe koje rješavaju dva različita suca. Međutim, “na prijedlog stranaka”, kako stoji u pisanom odgovoru suda, donesena su rješenja da se već zakazana ročišta neće održati već će daljnje odluke Upravnog suda uslijediti pisanim putem.

Iz odgovora koji je dnevnik dobio od Povjerenstva doznaje se da su se ročišta trebala održati na isključivi Plenkovićev zahtjev. Potvrđuju da su oba ročišta bila zakazana za 27. veljače, ali je sud o tome obavijestio Povjerenstvo samo tri odnosno sedam dana prije održavanja ročišta iako je zakonski rok najmanje 14 dana pa je Povjerenstvo zatražilo odgodu kako bi se moglo pripremiti za njih.

No, 24. i 25. veljače Plenković obavještava sud da je u obje tužbe odustao od zahtjeva za održavanjem ročišta i da traži da ih sud riješi bez ročišta pisanim putem, donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari