Pratite nas

Politika

Bandićev Klub: Svaki peti stanovnik stariji je od 65 godina, treba nam povjerenik za starije osobe

Objavljeno

na

Arhiva

Starije osobe, a u Hrvatskoj je svaki peti stanovnik stariji od 65 godina, iduće bi godine mogle dobiti svoga pravobranitelja ako Hrvatski sabor prihvati zakon koji mu je predložio Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika.

Starenje stanovništva, rast broja umirovljenika, siromaštvo i diskriminacija neki su od razloga koji su taj Klub potaknuli da formalizira ideju koja nije nova – instituciju pravobranitelja za starije osobe pokušalo se osnovati još prije 15-ak godina.

Osiromašene osobe lako postaju žrtve

Stopa rizika od siromaštva najviša je upravo za osobe starije od 65 godina, u 2017. iznosila je 28,7 posto, čak dva posto više u odnosu na godinu prije, a najteže žive samačka kućanstva kod kojih rizik od siromaštva iznosi čak 47, 8 posto, navodi Klub i upozorava kako osiromašene osobe lako postaju žrtve prevara, otimanja nekretnina i imovine, posebice kroz institut ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

“Sve više starijih osoba zbog prijevara ostaje bez stanova, na cesti”, kaže Milanka Opačić iz Kluba SRS.

“Sadržaj ugovora o dosmrtnom uzdržavanju nigdje nije propisan, imali smo niz slučajeva da rodbina proda nekretninu svoje starije osobe, pa starca ili staricu ostavi na ulici, na teret države. Starije osobe, mahom ne poznaju pravo, niti imaju sredstva za odvjetnike, a kako nam pravosuđe radi, prije će umrijeti, nego ostati u stanu. To su razlozi zbog kojih smatramo da ovaj pravobranitelj apsolutno treba“, ističe predsjednik Kluba Kažimir Varda te najavljuje ponovno pokretanje izmjena Zakona o obveznim odnosnima u dijelu koji se tiče ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

Kao dodatan motiv za osnivanje institucije pravobranitelja, Klub navodi i nezadovoljavajuću situaciju s domovima umirovljenika, koju je potvrdio i nedavni požar u staračkom domu u Andraševcu u kojem je izgorjelo šest osoba. Ta se situacija, smatraju, možda mogla izbjeći da postoji pravobranitelj.

“Svi su otklonili odgovornost od sebe, da smo imali pravobranitelja stvari bi možda bile drugačije”, razmišlja Varda.

Tumači kako sadašnja praksa da centri za socijalni rad idu u nadzor po prijavi ne postiže svrhu.

“Kad je netko smješten u domu, pa da mu je ne znam kako, zahvalan je da je tako kako je, zahvalna je i obitelj koja je riješila pitanje smještaja svog starijeg člana, a vidjeli smo da domovi nemaju fizioterapeuta, socijalnih radnika, medicinskih sestara..Smatramo da je to područje na kojem bi pravobranitelj za starije osobe mogao bitno utjecati, kako na zakonodavnom, tako i na konkretnom planu u životu“, uvjeren je Varda.

Hrvatska ima 800 tisuća osoba starijih od 65 godina

“Uz sve to, mislim da sada u državnom proračunu ima dovoljno novca za osnivanje ureda”, kaže Opačić, s kojom se slaže i Varda koji navodi da bi za ured pravobranitelja za starije osobe država godišnje trebala izdvojiti oko 3, 5 milijuna kuna.

Vodili smo računa o troškovima, imajući u vidu da Hrvatska ima oko 800 tisuća osoba starijih od 65 godina, 1, 2 milijuna umirovljenika čija je prosječna mirovina u siječnju ove godine iznosila 2.507 kuna, odnosno niti 40 posto prosječne plaće (6. 503 kune), kaže Varda.

U Klubu drže da je pravobranitelj za starije osobe nužan, iako Hrvatska već ima četiri pravobranitelja: za djecu, za osobe s invaliditetom, za ravnopravnost spolova, te pučku pravobraniteljicu.

“„Po ovome kako vidimo, pučka pravobraniteljica, očito, nema dovoljno kapaciteta da se bavi time, jer je njen spektar dosta širok, sve više starimo i imamo sve više problema, pa držim da je pravobranitelj za starije osobe potreban“, kaže Opačić.

Starije su osobe jedina ranjiva skupina u društvu koja nema uređen institut pravobranitelja za svoja ljudska prava, dodaje Varda.

U izradi svog prijedloga, Klub Stranke solidarnosti i rada i nezavisnih zastupnika vodio se iskustvima država, poput Velike Britanije, Kanade, Irske i Belgije u kojima postoji parlamentarni povjerenik za umirovljenike i/ili za starije osobe.

U mnogim američkim saveznim državama postoji povjerenik za starije osobe koji ima svog povjerenika u svakom umirovljeničkom domu, odredi ga između korisnika i u stanju je vrlo brzo reagirati, dodaje Varda.

Nismo razgovarali sa HDZ-om

U Klubu kažu da o svom prijedlogu ovaj put nisu razgovarali sa koalicijskim partnerom HDZ-om.

“Idemo potpuno samostalno i očekujemo da se Vlada očituje o našem prijedlogu, grčevito ćemo ga braniti, bez obzira kakav će Vladin stav biti, idemo do kraja. Nije to zbog populizma ili izbora, to nema veze s  tim. Idemo s tim jer smo uvjereni da za to postoji nasušna potreba”, poručuje Varda i navodi kako iza prijedloga o osnivanju povjerenika za starije osobe stoje Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika.

Piše: Marija Udiljak (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Na Vladi odluka o preraspodjeli sredstava u proračunu

Objavljeno

na

Objavio

Danas u 10 sati u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice počinje Sjednica Vlade Republike Hrvatske.

Na sjednici Vlade RH očekuje se da će biti riječi o aktivnostima u vezi s epidemijom koronavirusa. Najavljeno je da će se govoriti o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu.

Jedna od točaka jest i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Donijet će se i odluke vezano uz sport, a koji je vrlo pogođen zbog koronavirusa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Trebaju li državnu pomoć dobiti i tvrtke koje su godinama ostvarivale milijunske dobiti

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Vladine mjere pomoći tvrtkama čije je poslovanje pogođeno ili ugroženo pandemijom koronavirusa, kojima će najmanje tri mjeseca podmirivati troškove plaće svih radnika u iznosu od četiri tisuće kuna s pripadajućim porezima i doprinosima, već u prvom valu iskoristit će nekoliko desetaka tisuća tvrtki s preko 400 tisuća zaposlenih, a procjenjuje se da će konačna brojka narasti i do 600 tisuća radnika – što predstavlja znatno više od polovice kompletnog privatnog sektora u Hrvatskoj, piše Nacional

U tom kontingentu naći će se i dvije tvrtke u izravnom i neizravnom vlasništvu poduzetnika Hrvoja Krstulovića, vlasnika najvećeg lanca kinodvorana CineStar i niza drugih poslovnih pothvata u audiovizualnoj sferi i u Hrvatskoj i u regiji, gdje ima gotovo pa status monopolista. Nacional je od najbližih Krstulovićevih suradnika dobio službenu potvrdu da su potpore zatražene i da će država u idućem razdoblju snositi troškove plaća za najmanje 250 zaposlenih u njegovoj tvrtki Blitz-Cinestar d.o.o., kao i nekoliko njih u marketinškoj agenciji Vox komunikacije d.o.o., i to usprkos činjenici da su tvrtke u Krstulovićevu poslovnom carstvu samo u proteklih nekoliko godina akumulirale i zadržale dobit od preko 100 milijuna eura, odnosno 750 milijuna kuna.

Ovaj podatak neugodno je iznenadio neke od članova Vlade koji su za Nacional neslužbeno kazali da su od vodećih hrvatskih poduzetnika ipak očekivali malo više razumijevanja za situaciju. „Istina jest da se potpore za održavanje zaposlenosti dijele gotovo svakome tko ih zatraži jer je iznimno bitno sačuvati radna mjesta i likvidnost gospodarstva u što kraćem roku, a time i spriječiti paniku u ovom osjetljivom razdoblju“, kazao je za Nacional jedan od kreatora tog Vladina poteza. On otvoreno priznaje da su se upravo zato tijekom proteklog tjedna potpore isplaćivale čak i tvrtkama s kojima još uvijek nije bio potpisan ugovor, odnosno za koje nisu bile donesene formalne odluke, jer se željelo spriječiti socijalne probleme i istodobno potaknuti potrošnju kao jedan od ključnih segmenata dosadašnjeg rasta BDP-a. „Stoga se manje pazilo na formu, a i pravila dodjele sredstava nisu osobito kruta i decidirana. No zdrav razum očekivao bi da tvrtke koje imaju goleme unutarnje rezerve ipak ne koriste ovu vatrogasnu mjeru, barem ne u ovoj fazi. A zadržana dobit od stotinu milijuna eura zaista je respektabilna i ostavlja prostor za znatno ležernije ponašanje“, dodao je ovaj Nacionalov sugovornik.

Kao dobar primjer on navodi brojne poduzetnike iz Njemačke koji usprkos činjenici da tamošnja vlada pokriva i do 80 posto troškova radničkih plaća, u pravilu ne koriste više od simboličnih desetak posto sve dok imaju unutarnje rezerve i mogućnost da te troškove plaćaju sami. To je, objašnjava se, primjer odgovornog poslovanja uz istovremeno vođenje računa o stabilnosti države – za koju onda znaju da će priskočiti u pomoć ako zaista zatreba.

Sam Hrvoje Krstulović o ovoj temi nije želio govoriti za Nacional, no njegov bliski suradnik kojega je za to ovlastio kazao je da je „CineStar izgubio sve prihode i logično očekuje pomoć“. Na primjedbu da je Nacional samo u pet tvrtki povezanih s Krstulovićem zbrojio ogromnih stotinjak milijuna eura zadržane dobiti, on odgovara tvrdnjom da se u ovom slučaju ionako radi o problemu koji će biti dugoročan. „Na primjeru Kine vidimo da se normalan život u ovom segmentu neće uspostaviti još mjesecima, a po svemu sudeći i nakon krize s virusom ljudima će biti jako teško vratiti naviku odlaska u kino“, kaže ovaj sugovornik.

Tvrtka Blitz-Cinestar, za koju su zatraženi državni poticaji, po godišnjem izvještaju za 2018. godinu imala je 200 milijuna kuna prihoda i dobit od 40 milijuna kuna, a zadržana dobit s temeljnim kapitalom iznosila je 190 milijuna kuna. Tvrtka Blitz d.o.o. ostvarila je 159 milijuna kuna i dobit od 64 milijuna kuna te zadržanu dobit od čak 427 milijuna kuna. Tu su i tvrtke poput Duplicato Media d.o.o. sa zadržanom dobiti od 126 milijuna kuna, zatim spomenuta Vox komunikacije s godišnjom dobiti od nekoliko milijuna kuna i tako dalje.

Sam Krstulović je još sredinom 2016. godine poslovanje svih svojih tvrtki u Hrvatskoj i regiji objedinio u holdingu sa sjedištem na Malti, što se u to doba tumačilo namjerom izbjegavanja plaćanja poreza u Hrvatskoj, no on je u razgovoru za Nacional kazao da se radilo tek o „internoj reorganizaciji grupe“ te da nije izbjegnuto plaćanje ijednog poreza ili doprinosa. „Svi porezi koji su plaćani dosad, bit će plaćani i u budućnosti“, izjavio je istom prilikom. No potvrdio je i da su njegove tvrtke u duljem razdoblju na temelju Zakona o poticanju ulaganja, dobile porezne olakšice za porez na dobit, koje su zapravo istekle upravo u periodu kada je svoj biznis objedinio u holdingu na Malti. Također, Krstulović – koji je po podacima otprije dvije godine držao preko 80 posto udjela u prodaji kino-ulaznica i oko 75 posto tvrtki za distribuciju – sasvim sigurno je imao koristi i od svojedobnog smanjenja PDV-a na kino-ulaznice na samo pet posto, što se, između ostalog, može dokazati upravo stotinama milijuna kuna zadržane dobiti. Koju će, čini se, zadržati još neko vrijeme, dok će država plaćati njegove radnike, piše Nacional.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari