Pratite nas

Vijesti

BANKOMAT: Znam što si bankarila prošlog ljeta

Objavljeno

na

[pullquote_left]KLAUSTROFOBIČNI HOROR-TRILER[/pullquote_left]

 

 

Film: ATM; horor-triler; SAD; 2012.
Režija: David Brooks
Uloge: Alice Eve, Brian Geraghty
Distribucija: Blitz
Ocjena: ***

Razmazio nas je sad već američki scenarist Chris Sparling s inventivnim minimalističkim zapletima na izdvojenim, beizlaznim odrednicama stvorenima za panične napadaje klaustrofobije na samome rubu horora zbog poistovjećivanja s njegovim ugroženim protagonistima. Podsjetnik za one kojima je Chrisovo ime na vrh jezika: to je čovjek koji je, s redateljem Rodrigom Cortesom, ubacio američkog kamiondžiju (Ryan Reynolds) u mrtvački sanduk dva metra ispod iračke zemlje u vrhunskoj napetici “Živ zakopan“ (2010.), rastegnuvši “coffin“ scenu s “Nevjestom“ Umom Thurman iz kulta “Kill Bill 2“ (2004.) na minutažu dugometražnog filma.

Šteta što domaćim redateljima ne rade “klikeri“ za žanrovski film. I “ATM“ se, kao i “Buried“, mogao snimiti bilo gdje u Lijepoj našoj, recimo i u Splitu, na Voćnom trgu, u gluho doba večeri, kad se isprazni grad. U novom, jednako dosjetljivom scenariju, podignutom na temeljima intrigantnog podteksta, Sparling je navukao troje mladih ljudi, Davida (Brian Geraghty; “Narednik James), njegova prijatelja Coreyja (Josh Peck; “Crvena zora“) i njihovu kolegicu Emily (Alice Eve), u kiosk s bankomatima na opustjelom parkingu usred mrkle noći, satima udaljeni od svitanja. Kako su tu završili? Pa, David se ponudio prebaciti kući Emily nakon božićne proslave njihove firme.

Među njima je napokon bljesnula iskra, no gnjavator Corey kao da je pokušava ugasiti. Najprije zatraži od Davida da i njega poveze, makar je u suprotnom smjeru, a onda usput, kako bi podignuo novac i pojeo nešto, poželi stati na zabačeni bankomat na opustjelom parkingu, ne znajući da će u njemu ubrzo biti zatočeni kao kamiondžija u onome lijesu. Sparling potvrđuje koliko je ideja, tzv. pitch, jako važna da proda film. Važna je i realizacija. A redatelj David Brooks solidno manevrira događanjima, rabeći elemente (krepali mobiteli, vrišteći alarmi, “špijunske“ kamere, policijska patrola…) kakve je koristio i njegov kolega Franck Khalfoun u slično žanriranom “P2“ (2007.), u kojem se mlada direktorica (Rachel Nichols) našla zatočena u praznoj parkirnoj garaži tvrtke na nišanu čuvara (Wes Bentley).

Redatelj ostaje razmjerno priseban čak i kad zbivanjima ponestane logike, karakteristično za “slashere“, najpopularniju vrstu strave i užasa. “Bankomat“, naime, ima antagonista opipljive nazočnosti, nepoznatog muškarca okomljena na trojku zatočenu u ostakljenoj kocketini, za razliku od negativca u “Buried“ (njemu smo samo čuli glas preko mobitela). Navedimo da je negativac krupan poput Myersa (“Noć vještica“) ili Jasona (“Petak 13.“) i isprve samo gleda zatočenike. Hororskom pojavnošću, lica skrivena ispod kapuljače debele zimske jakne, relativno podsjeća na osvetom gonjena ribara u kabanici iz “Znam što si radila prošlog ljeta“ (1997.), samo što nije opasan kukom.

Njegovo je oružje metalni ključ za skidanja kotača od automobila, što nije posve originalno sjetimo li se da ga je, dorađenijeg, u ubojite svrhe rabio luđak u “Sestrinstvu“ (2009.). Zamaskirani manijak popunit će “slasherski“ kontigent gomilanja beživotnih tjelesa umorstvom slučajnog prolaznika s psom i nesretnog čuvara na putu ka radnom mjestu. Da film besramno očijuka s formulom vidi se upravo po tome, “modusu operandiju“ misterioznog psihopate koji odbija razbiti stakla kabine s bankomatom i odmah zaskočiti trojku, kao i likovima kojima velike greške u koracima nisu strane.

Dovoljno je reći da je David parkirao auto nekih 30 metara od vrata kućice i da su svo troje s vremenom ušli unutra, premda je samo Corey trebao novac. Posredstvom nepromišljenih postupaka, zlobnici bi rekli da su i zaslužili tipa prekrivena kapuljačom koji se s njima igra crne mačke i miševa, što podrazumijeva onesposobljavanje sustava grijanja da hladnoća od -5 stupnjeva uđe u njihove kosti, odnosno spajanja vatrogasnog crijeva i ulijevanja galona vode kako bi se smrzavali. U sličnim filmovima ovo potonje bi bila isprika da se heroina natječe za “miss wet T-shirt“ s prethodnim “kraljicama vriska“ bujnih grudi i pokrene hormone muške publike.

Alice Eve odgovara opisu, ali ona nije promiskuitetna adolescentica iz tipičnog horora željna seksa i pića koje će za kaznu završiti krvoprolićem. U “Bankomatu“ su na meti ubojice mladi poslovni ljudi zaposleni u visokim financijama. David spominje tržište koje varira i ekonomsku situaciju s kojom se svi nosimo, a ljudi poput bezličnog “stalkera“ najteže, temeljem po kratkom prikazu njegova brloga, gdje crta tlocrte nekih novih kućica s bankomatom, spreman nastaviti krojiti “pravdu“.

On je prije neki čovjek kojemu je frajer poput Davida izgubio ušteđevinu, nego beskućnik. Financijska, ekonomska kriza bila mu je nadahnjujuća, njegov glavni motiv za teroriziranje naizgled nasumičnih stranaca, zapravo Amerikanaca koje smatra indirektno odgovornima za nju – investicijskih bankara. “Zašto nam ovo radi“, pita Emily. Zna što si bankarila prošlog ljeta.

Alice u drvenom lijesu

Nakon “Buried“ motivi pokapanja živih likova postali su “in“, pa je tako, recimo, Reynoldsovo (za)grobno iskustvo proživjela nakratko i Alice Eve, zatočena u drvenom lijesu u povijesnom trileru “Gavran: Smrt iz priče“ (2012.). Sparling se, međutim, nije htio ponavljati, na način da proda istu priču i samo promijeni spol protagonista. No, zanimljivo je da u filmu snimljenom prema njegovom novom scenariju glavnu žensku ulogu tumači upravo Alice Eve. Lijepu plavušu ovih dana, uzgred, možete potražiti i izvan videoteka, u kinima, u blockbusteru “Star Trek Into Darkness“.
MARKO NJEGIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Grabar Kitarović: Kazne za zlodjela poput silovanja još uvijek niske

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović ocijenila je u četvrtak da su kazne za zlodjela poput grupnog silovanja maloljetnice u Zadru još uvijek prilično niske.

“Nažalost, kazne za takva zlodjela još uvijek su prilično niske, i moramo se zamisliti nad kažnjavanjem, upravo kad je riječ o krvnom deliktu, da to bude u malo većem srazmjeru sa divljaštvom koje je počinjeno u takvom krivičnom djelu”, poručila je predsjednica koja je sudjelovala na otvaranju nautičkog sajma u Biogradu.

Dodala je kako ne može ulaziti u detalje slučaja jer nema više informacija. “Međutim, jesam zgrožena takvim jednim činom, i u takvoj poziciji svatko se postavlja u poziciju majke, kako bismo reagirali da se to dogodi našem djetetu”, naglasila je Grabar Kitarović.

Rekla je da kao predsjednica ne može izravno utjecati na pravosuđe, ali to mogu učiniti građani.

“Uvijek mogu razviti priču, i da društvo izvrši pritisak, ne samo na pravosudni sustav, već i na Ministarstvo pravosuđa, da se kazne pooštre. Kao predsjednica se ne smijem miješati u konkretne slučajeve, ali mislim da imam moralnu i etičku obvezu izraziti ne samo svoje mišljenje, već i mišljenje većine hrvatskih državljana da doista te kazne treba povećati kako bi bile i prevencija da se takvi slučajevi ne događaju”, kaže Grabar Kitarović.

Predsjednica je prethodno u Vukovaru izjavila, kritizirajući sporost u procesuiranja ratnih zločina da bi pravosuđe prije svega trebalo slušati narod. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković nije se složio s tom njenom izjavom te je poručio da pravosuđe mora suditi u okviru Ustava, zakona i drugih propisa.

Predsjednica je u Biogradu objasnila da je pritom mislila na Ustav.

“Mislim pod time da članak jedan Ustava kaže da u Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, a drugo da je zakonski regulirano da bilo tko iz naroda može podnijeti prijavu, i da je Državno odvjetništvo dužno postupati i voditi postupak sukladno prijavi”, rekla je Grabar Kitarović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Plenković: Kujundžić ostaje ministar zdravstva

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković odbacio je u srijedu u Hrvatskom saboru oporbeni prijedlog o pokretanju pitanja povjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću poručivši kako Kujundžić, koji je “predano radio na osiguranju kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite”, ostaje ministar u njegovoj Vladi.

Plenković je ustvrdio kako ministar odgovorno obavlja poslove iz svoje nadležnosti u zdravstvu i predano radi na mjerama da osigura održiv zdravstveni sustav koji će građanima omogućit zdravstvenu sigurnost te dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Podsjetio je kako je njegova vlada poduzela niz koraka s ciljem modernizacije i unaprijeđenja hrvatskog zdravstva te je ostvarila značajan iskorak i  stabilizirala zdravstveni sustav.

Napomenuo je i kako su naslijedili dug te je ustvrdio da se, dok se ne dosegne puni gospodarski zamah i poveća priljev sredstava u HZZO, neće moći osigurati potpuna financijska stabilnost sustava. Očekuje da će se ostvariti dugoročna racionalizaciju troškova te ističe kako su 2017. usmjerili dodatnih 1,3  milijarde kuna u zdravstveni sustav, smanjili obveze sa 8,2 na 7,8 milijardi.

“U 2019. osigurana su značajna sredstva za skupe lijekove odnosno 1,5 milijardi kuna. Veledrogerijama je nedavno isplaćeno 300 milijuna kuna dug za isporučene lijekove, od ukupno 500 milijuna koliko će vam biti isplaćeno do kraja godine”, najavio je premijer Andrej Plenković.

Promjene u organizaciji zdravstvene zaštite, kvalitetnija primarna zdravstvena zaštita, jačanje preventivnih aktivnosti, razvoj učinkovitog sustava hitne medicine i stvaranje pretpostavki za učinkovitim upravljanjem ljudskim i drugim resursima te bolja zdravstvena zaštita pacijenata glavne su odrednice djelovanja ministra Kujundžića i cijele Vlade u toj domeni, poručio je.

Najavio je nastavak racionalizacije zdravstvenog sustava te iznalaženjem boljih rješenja za financiranje zdravstvenog sustava nastavak unaprijeđenja zdravstvene zaštite. “Ministar Kujundžić će u tome imati značajnu ulogu”, poručio je Plenković.

Kujundžić: Ne dramatizirati stanje u zdravstvu

Ministar Kujundžić rekao je kako je Vlada od početka 2017. do danas povećala plaće za 18 posto,a u SDP-ovo vrijeme su smanjivane.

“Iz EU fondova izvučeno je maksimalno, 100 posto, odnosno 2,2  milijarde kuna i uloženo u hrvatske bolnice”, naglasio je Kujundžić.

Napomenuo je kako trenutno u Hrvatskoj radi 15.300 liječnika i 31.000 medicinska sestra, što je nešto više nego 2015.

Prosjek liječnika u Europskoj uniji na 100.000 stanovnika je 350, a u Hrvatskoj je 340, poručio je Kujundžić pozvavši da se stanje u zdravstvu ne dramatizira.

Strenja: U bolnicama velikih gradova ravnatelji zbog nedostatka kadra zatvaraju odjele

Ines Strenja (Most) upozorila je da država i dalje ne plaća u potpunosti HZZO-u iznos predviđen člancima 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te redovito svake godine od izlaska HZZO-a iz riznice ostaje dužna nacionalnom osiguravatelju između milijardu i milijardu i pol kuna neisplaćenih sredstava za zdravstvenu zaštitu. Ustvrdila je i da 30 posto građana plaćaju zdravstvenu zaštitu za 100 posto građana koji je koriste. “Jesmo za solidarno javno zdravstvo za koje se borimo, ali i da računica države prema zdravstvenom sustavu bude sukladna tome”, poručila je.

Zdravstveni kadar, istaknula je, najvrijedniji je i nezamjenjivi resurs u zdravstvu, a njegov odljev neće se zaustaviti penalizacijom već poticajnim mjerama i stimulacijama za ostanak i u Hrvatskoj i u manje atraktivnim sredinama. “Sustavnim višegodišnjim zanemarivanjem rješavanja, nejednake regionalne raspodjele zdravstvenog kadra liječnika i medicinskih sestara, ne poduzimanjem mjera za njihov ostanak u Hrvatskoj te neuključivanjem svih dionika društva unatoč upozorenjima, doveo je sustav u situaciju da su i sada u bolnicama velikih gradova ravnatelji prisiljeni zatvarati odjele zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara što je prijašnjih godina bio slučaj samo za bolnice u malim sredinama”, upozorila je Strenja.

HDZ-ov Željko Reiner istaknuo je kako Hrvatska izdvaja 7,4 posto BDP-a za zdravstvo u odnosu na prosjek EU koji je 9,9 posto. “U Hrvatskoj se za zdravstvo izdvaja 750 eura, a u Sloveniji oko 1.500 eura po glavi stanovnika, Češkoj 1.100 eura, Slovačkoj 970 eura. U Austriji se pak izdvaja 4.000 eura, ali hrvatsko zdravstvo nije 5 do 6 puta lošije”, ustvrdio je Reiner. Uvjeren je i kako imamo odlično zdravstvo, iako za njega izdvajamo  manje od većine zemalja EU. “To je stoga što imamo kvalitetne liječničke i medicinske sestre. Zdravstvo nam je puno bolje nego gospodarska snaga zemlje”, ocijenio je Reiner.

Bivši ministar zdravlja Mirando Mrsić optužio je Kujundžića da je “politička kukavica”, a on mu je odgovorio da nije bio u gimnaziji u partiji niti je bio šef partije na fakultetu i partijski kadrovnik na Rebru. “U tome smislu jesam kukavica, a što se tiče medicine, vi znate gdje smo ja i vi”, uzvratio mu je Kujundžić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari