Pratite nas

Iz Svijeta

Barack Obama i Raul Castro završili hladni rat

Objavljeno

na

Velik dio antiameričkog raspoloženja u svijetu nastao je zbog odnosa SAD-a prema zemljama Latinske Amerike, od Kube do Čilea, gdje je bilo svega, od potpunog prekida odnosa do brutalnog interveniranja.

Pri kraju svog drugog mandata Barack Obama napravio je velik iskorak kako bi tu sliku svjetske sile poboljšao i poradio je na uspostavi odnosa s Kubom nakon 53 godine, koji je okrunio rukovanjem s predsjednikom Kube Raulom Castrom na Summitu dviju Amerika u Panami u petak navečer na kojem su se okupili lideri 35 zemalja.

Nekažnjeno miješanje

Svjetski su mediji dali primjerenu pozornost povijesnom događaju, konačnom završetku hladnog rata. Pola stoljeća neprijateljstva, potpunog prekida odnosa zbog kojih je Kuba bila praktično odsječena od većeg dijela svijeta, tako je pri kraju, a Obama ističe kako je izvoz iz Latinske Amerike u SAD od 2009. kad je on preuzeo dužnost narastao 50 posto. – Prošlost je vrijeme kad su Sjedinjene Države sebi uzimale pravo da se nekažnjeno miješaju – rekao je Obama, obećavajući kako se SAD više neće miješati u poslove zemalja te regije. Na skupu predstavnika civilnog društva u Panami za tu je izjavu dobio najjači pljesak. Susret dvojice predsjednika dogovaran je još od kraja prošle godine i privukao je veliku pažnju iako su se Obama i Castro susreli i rukovali i na ispraćaju Nelsona Mandele u prosincu 2013. No, sad je već u tijeku ponovna uspostava odnosa, povezivanje dviju zemalja koje su desetljećima bile simbolima dvaju svjetova, kapitalističkog i komunističkog. – Nekad se mislilo imate li potpuno slobodno tržište ili državni ekonomski model i sve se promatralo kroz tu ideološku prizmu. Sad kad smo vidjeli da neke stvari funkcioniraju, a druge ne, svi u ovom dijelu svijeta imaju praktičnu orijentaciju. Ili gotovo svi – rekao je Obama, proglasivši, čini se, pobjedu slobodnog tržišta i ciljajući na iznimke od tržišne orijentacije u Venezueli.

Prosvjednici za i protiv

Nasljednik Huga Chaveza, predsjednik Venezuele Nicolas Maduro sad predvodi antiamerički lobi i prije nego što je došao na skup u gradu Panami, otišao je na narodni summit u El Chorrillo, gdje se nekoliko stotina ljudi okupilo u počast poginulima u američkoj invaziji 1989. Na summitu u Panami bilo je i prosvjednika za i protiv Castra, te onih koji se bune protiv Madura koji uhićuje političke protivnike.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Iz Svijeta

Porast broja tražitelja ‘azila’ u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Krajem prošle godine u Njemačkoj je boravilo 1,8 milijuna osoba koje su u ovoj zemlji zatražile zaštitu od progona, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu u četvrtak.

„U Njemačkoj je 31. prosinca 2018. boravilo 1,8 milijuna osoba koje su ovdje zatražile zaštitu što je 101.000 ili oko 6 posto više nego 2017.“, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu.

Godišnji porast broja tražitelja azila se tako nakon 2015. i 2016., godina najsnažnijeg priljeva izbjeglica, stabilizirao „na niskoj razini“, kako se kaže u priopćenju.

Najveći dio od 1,8 milijuna osoba je u Njemačku stigao nakon 2014.

Od ovog broja najveći broj osoba uživa status priznatog izbjeglice ali na ograničeno vrijeme (888 tisuća) što znači da njihov status ističe kada prestanu i razlozi zbog kojih je izbjeglički status priznat (npr. završetak rata).

Azil na neograničeno vrijeme je priznat kod 266 tisuća a u 177 tisuća slučajeva je zahtjev odbijen. Najviše osoba s priznatim izbjegličkim statusom dolazi iz Sirije iza koje slijedi Irak i Afganistan.

Najviše osoba s odbijenim statusom dolazi iz Iraka, Afganistana i Srbije pri čemu je broj tražitelja azila sa zapadnog Balkana u stalnom padu u posljednje tri godine otkako je Bundestag ove zemlje proglasio zemljama sigurnog porijekla čime je mogućnost stjecanja azila svedena na minimum.

U isto vrijeme je porastao broj podnositelja zahtjeva za azilom iz Turske i Irana.

(Hina)

 

Željko Glasnović: Migrantski val se zahuktava (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Rusija Turskoj nudi svoje nadzvučne lovce Su-35

Objavljeno

na

Objavio

Borbeni zrakoplov Su-35S generacije 4++ je nadzvučni borbeni zrakoplov, koji se pojavio 19. veljače 2008. godine.

Sergej Čemezov, direktor državne tvrtke Rostec, izjavio je u četvrtak kako je Rusija spremna prodati Turskoj borbeni zrakoplov Su-35.

On je na konferenciji za medije govorio o vojno-tehničkoj suradnji dvije euroazijske države, prenose agencije.

Službenoj Ankari je predložio kupovinu borbenog zrakoplova ruske proizvodnje.

“Ako naše turske kolege izraze interes, mi smo spremni razgovarati o isporuci Su-35”, rekao je Čemezov.

Zrakoplov Su-35 je višenamjenski borbeni lovac ruske kompanije Suhoj.

Osam tona bombi i raketa

U srijedu je glasnogovornik američkog State Departmenta u pismenom priopćenju objavio kako Turska ne može ostati u programu američkog borbenog zrakoplova F-35, zbog kupovine ruskog sustava raketne obrane S-400.

Tursko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Sjedinjene Američke Države da ponovo razmotri odluku o isključivanju Turske iz ovog programa.

Borbeni zrakoplov Su-35S generacije 4++ je nadzvučni borbeni zrakoplov, koji se pojavio 19. veljače 2008. godine, navodi ruska agencija Tass.

On je varijanta zrakoplova Su-27, težak je 19 tona, razvija maksimalnu brzinu od 2.500 kilometara na sat i ima posadu od jednog pilota.

Naoružan je, između ostalog, 30-milimetarskim avionskom strojnicom te do osam tona raketa i bombi raznih tipova (po potrebi), raspoređenih na 12 nosača ispod krila.

 

Bugarska kupuje američke borbene zrakoplove F-16 Block 70

 

 

 

Bijela kuća: Turska kupnjom ruskog sustava otpala iz programa F-35

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari