Pratite nas

Iz Svijeta

Barack Obama i Raul Castro završili hladni rat

Objavljeno

na

Velik dio antiameričkog raspoloženja u svijetu nastao je zbog odnosa SAD-a prema zemljama Latinske Amerike, od Kube do Čilea, gdje je bilo svega, od potpunog prekida odnosa do brutalnog interveniranja.

Pri kraju svog drugog mandata Barack Obama napravio je velik iskorak kako bi tu sliku svjetske sile poboljšao i poradio je na uspostavi odnosa s Kubom nakon 53 godine, koji je okrunio rukovanjem s predsjednikom Kube Raulom Castrom na Summitu dviju Amerika u Panami u petak navečer na kojem su se okupili lideri 35 zemalja.

Nekažnjeno miješanje

Svjetski su mediji dali primjerenu pozornost povijesnom događaju, konačnom završetku hladnog rata. Pola stoljeća neprijateljstva, potpunog prekida odnosa zbog kojih je Kuba bila praktično odsječena od većeg dijela svijeta, tako je pri kraju, a Obama ističe kako je izvoz iz Latinske Amerike u SAD od 2009. kad je on preuzeo dužnost narastao 50 posto. – Prošlost je vrijeme kad su Sjedinjene Države sebi uzimale pravo da se nekažnjeno miješaju – rekao je Obama, obećavajući kako se SAD više neće miješati u poslove zemalja te regije. Na skupu predstavnika civilnog društva u Panami za tu je izjavu dobio najjači pljesak. Susret dvojice predsjednika dogovaran je još od kraja prošle godine i privukao je veliku pažnju iako su se Obama i Castro susreli i rukovali i na ispraćaju Nelsona Mandele u prosincu 2013. No, sad je već u tijeku ponovna uspostava odnosa, povezivanje dviju zemalja koje su desetljećima bile simbolima dvaju svjetova, kapitalističkog i komunističkog. – Nekad se mislilo imate li potpuno slobodno tržište ili državni ekonomski model i sve se promatralo kroz tu ideološku prizmu. Sad kad smo vidjeli da neke stvari funkcioniraju, a druge ne, svi u ovom dijelu svijeta imaju praktičnu orijentaciju. Ili gotovo svi – rekao je Obama, proglasivši, čini se, pobjedu slobodnog tržišta i ciljajući na iznimke od tržišne orijentacije u Venezueli.

Prosvjednici za i protiv

Nasljednik Huga Chaveza, predsjednik Venezuele Nicolas Maduro sad predvodi antiamerički lobi i prije nego što je došao na skup u gradu Panami, otišao je na narodni summit u El Chorrillo, gdje se nekoliko stotina ljudi okupilo u počast poginulima u američkoj invaziji 1989. Na summitu u Panami bilo je i prosvjednika za i protiv Castra, te onih koji se bune protiv Madura koji uhićuje političke protivnike.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednik katalonske vlade najavio novi referendum o nezavisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra poručio je u utorak kako će zagovornici nezavisnosti opet organizirati referendum o samostalnosti Katalonije, no nije precizirao kako niti kada.

Torra bi u četvrtak u regionalnom parlamentu u Barceloni trebao ponuditi odgovor na presudu kojom je u ponedjeljak devetero dužnosnika osuđeno u Madridu na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije.

„Ponovo ćemo to učiniti“, rekao je Torra u utorak na obilježavanju smrti nekadašnjeg predsjednika katalonske vlade Lluísa Companysa, zagovornika nezavisnosti, kojeg je 1940. godine streljala policija španjolskog diktatora Francisca Franca.

„Nećemo odustati od prava na odlučivanje“, rekao je novinarima pored groba Companysa.

Torra inzistira na svom ranijem stavu kako španjolski kazneni zakon ne predviđa kazne za referendume, premda je Vrhovni sud dan ranije priopćio kako u španjolskom Ustavu nema stavke „pravo na odlučivanje“ prema kojem bi se mogao održati zakonski referendum u nekoj od 17 pokrajina.

Unatar katalonskog pokreta za nezavisnost nema jedinstvenog stajališta kako se postaviti nakon osuđujućih presuda koje je izrekao Vrhovni sud. Tri stranke za nezavisnost, koje imaju većinu mjesta u parlamentu u Barceloni, zasebno su presudu nazvale „nepravednom“ i „osvetom“.

Istovremeno različite skupine prosvjednika po svom nahođenju nastavljaju prosvjede diljem Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.

U utorak je bio prekinut promet na više cesta, no zračni promet na aerodromu El Prat odvija se normalno nakon što je jutros bilo otkazano 45 letova kao posljedica sukoba s policijom u ponedjeljak. Pokret „Demokratski csunami“ u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća osoba nastojao je u ponedjeljak blokirati aerodrom kako bi svijetu poslao poruku o „nepravednoj presudi“.

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines izvijestio je kako nije otkazao niti jedan let prema Barceloni. Let iz Zagreba prema Barceloni održan je u utorak u 15.20 sati kako je bilo i predviđeno. U Barcelonu je u utorak popodne sletio i avion iz Splita španjolske kompanije Vueling.

Tijekom večeri se očekuju pojačani prosvjedi pred institucijama u Barceloni. U ponedjeljak navečer je bila ozlijeđena 131 osoba u sukobu s policijom, od kojih većina na aerodromu. Jedan mladić je teže ozlijeđen i prevezen na operaciju oka. Moguće da je pogođen policijskim gumenim metkom. Katalonska vlada najavila je istragu policijske intervencije.

Prosvjednici su postavljali barikade i gađali policiju tvrdim predmetima. Španjolski ministar unutarnjih poslova rekao je kako je reakcija policije bila odgovarajuća. Među ozlijeđenima je bilo i policajaca.

„Sutra, baš kao i danas, ovo nastavlja biti politički problem koji tek treba biti riješen“, rekao je novinarima španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell. Tvrdi da se zagovornici nezavisnosti „ponašaju totalitarno“ ne poštujući Katalonce poput njega koji podržavaju cjelovitost Španjolske.

Borrell se poziva na jednu anketu provedenu u srpnju prema kojoj se 48,3 posto stanovnika Katalonije protivi punoj nezavisnosti a traži ju njih 44 posto.

Katalonija od 1978. godine, nakon smrti generala Franca i prelaska na demokraciju, ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aerodrom u Barceloni vraća se u normalu, očekuju se novi prosvjedi

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni aerodrom u Barceloni, El Prat, vraća se u utorak u normalu nakon što su ga u ponedjeljak blokirale tisuće zagovornika nezavisnosti Katalonije ogorčene osuđujućim presudama katalonskim dužnosnicima, a tijekom dana očekuju se novi prosvjedi.

Policija je postavila željezne ograde i kontrolu na centralnom željezničkom kolodvoru Sants u Barceloni i obližnjem aerodromu El Prat.

Središte prosvjeda bila je zračna luka koju su prosvjednici htjeli zauzeti kako bi svijetu ukazali na „nepravednu presudu“. Ondje je došlo do okršaja s policijom, koja je nastojala spriječiti prosvjednika da ne uđu u zaštićeni dio aerodroma i kontrolni toranj. Policija je koristila pendreke i ispaljivala projektile za rastjerivanje mase, bačena je i dimna naprava, a prosvjednici su bacali predmete na policiju i postavljali barikade.

Neki uplašeni turisti u ponedjeljak su se zatekli na međunarodnom terminalu T1 usred sukoba.

List El Mundo u utorak je izvijestio, pozivajući se na službene izvore, da je liječničku pomoć zatražila 131 osoba, od čega većina na aerodromu, te 40 policajaca. Zasad nema informacija da je itko teže ozlijeđen. Tisuće prosvjednika bile su okružile zgradu aerodroma onemogućivši cestovni i željeznički pristup zračnoj luci, dok su neki uspjeli ući proći dio za kontrolu putnika.

Putnici i osoblje zrakoplovnih kompanija morali su pješke dolaziti na aerodrom, a policija je puštala samo one s putnim kartama. Otkazano je 110 letova na tamošnjem aerodromu, što je bilo oko 10 posto predviđenih letova za ponedjeljak. Neki letovi predviđeni za utorak ujutro također su otkazani, no tijekom dana bi se promet trebao odvijati prema ustaljenom rasporedu.

„Blokirati jedan aerodrom nije isto što i blokirati cestu“, rekao je u utorak ujutro španjolski ministar javnih radova José Luis Abalos za katalonski javni radio. „Pravo na prosvjedovanje nije pravo bez granica. To okupljanje nije bilo prijavljeno“, dodao je.

Dosad su u Kataloniji prosvjednici znali blokirati prometnice i željezničke pruge, kao jučer kada je bila prekinuta linija između gradova Girone i Figuerasa jer su oštetili prugu.

Na blokiranje aerodroma pozvao je pokret „Demokratski tsunami“, za kojeg se čulo u nedjelju kada je, uoči izricanja presude katalonskim dužnosnicima, nekoliko stotina osoba pokušalo blokirati i željeznički kolodvor Sants u Barceloni, u čemu zbog intervencije policije nisu uspjeli. To su pokušali nanovo u ponedjeljak.

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je u utorak u jutarnjem programu javne televizije TVE kako istražuju tko stoji iza tog pokreta.

Prosvjedi su se tijekom jučerašnjeg dana odvijali i središtu Barcelone, a također i u drugim katalonskim gradovima, a prema posljednjim informacijama bile su privedene tri osobe. Bilo je blokirano više prometnica i željezničkih pruga.

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra pozvao je zagovornike nezavisnosti Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španjolske za 7,5 milijuna, na „odlučan, demokratski i nenasilni“ odgovor na izrečene presude.

Španjolski mediji u utorak ocjenjuju kako posljedice i snaga prosvjeda nisu bili snažni, barem ne na onoj razini kakvu su mnogi očekivali uslijed presuda koje su pobudile emocije kod zagovornika nezavisnosti, a kod nekih izazvale i šok.

Vrhovni sud u Madridu osudio je devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017. i posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Oni su osuđeni za poticanje stanovništva na ustanak u cilju rušenja državnog poretka te za korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio Ustavni sud.

Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Katalonska vlada u Barceloni presudu je nazvala “nepravednom” i “osvetom” dok je središnja španjolska vlada u Madridu poručila kako je sudski postupak “bio pravedan” te da su dužnosnici osuđeni zbog “kršenja zakona”. Suci Ustavnog suda su poručili kako su bili nepristrani u donošenju odluke.

Indeks madridske burze IBEX-35 u ponedjeljak je bio oslabio za 0,29 posto u odnosu na dan ranije, čime nije osjetio posljedice donošenja presude. Ulagači su kupovali i prodavali dionice u istom ritmu kao i na ostalim europskim burzama. U utorak jutro IBEX-35 je porastao 0,5 posto što je signal da ulagači nisu zabrinuti aktualnim događanjima.
Katalonija je jedan od industrijski i turistički najrazvijenih dijelova zemlje, gdje nastaje 19 posto španjolskog BDP-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari