Pratite nas

Iz Svijeta

Barack Obama i Raul Castro završili hladni rat

Objavljeno

na

Velik dio antiameričkog raspoloženja u svijetu nastao je zbog odnosa SAD-a prema zemljama Latinske Amerike, od Kube do Čilea, gdje je bilo svega, od potpunog prekida odnosa do brutalnog interveniranja.

Pri kraju svog drugog mandata Barack Obama napravio je velik iskorak kako bi tu sliku svjetske sile poboljšao i poradio je na uspostavi odnosa s Kubom nakon 53 godine, koji je okrunio rukovanjem s predsjednikom Kube Raulom Castrom na Summitu dviju Amerika u Panami u petak navečer na kojem su se okupili lideri 35 zemalja.

Nekažnjeno miješanje

Svjetski su mediji dali primjerenu pozornost povijesnom događaju, konačnom završetku hladnog rata. Pola stoljeća neprijateljstva, potpunog prekida odnosa zbog kojih je Kuba bila praktično odsječena od većeg dijela svijeta, tako je pri kraju, a Obama ističe kako je izvoz iz Latinske Amerike u SAD od 2009. kad je on preuzeo dužnost narastao 50 posto. – Prošlost je vrijeme kad su Sjedinjene Države sebi uzimale pravo da se nekažnjeno miješaju – rekao je Obama, obećavajući kako se SAD više neće miješati u poslove zemalja te regije. Na skupu predstavnika civilnog društva u Panami za tu je izjavu dobio najjači pljesak. Susret dvojice predsjednika dogovaran je još od kraja prošle godine i privukao je veliku pažnju iako su se Obama i Castro susreli i rukovali i na ispraćaju Nelsona Mandele u prosincu 2013. No, sad je već u tijeku ponovna uspostava odnosa, povezivanje dviju zemalja koje su desetljećima bile simbolima dvaju svjetova, kapitalističkog i komunističkog. – Nekad se mislilo imate li potpuno slobodno tržište ili državni ekonomski model i sve se promatralo kroz tu ideološku prizmu. Sad kad smo vidjeli da neke stvari funkcioniraju, a druge ne, svi u ovom dijelu svijeta imaju praktičnu orijentaciju. Ili gotovo svi – rekao je Obama, proglasivši, čini se, pobjedu slobodnog tržišta i ciljajući na iznimke od tržišne orijentacije u Venezueli.

Prosvjednici za i protiv

Nasljednik Huga Chaveza, predsjednik Venezuele Nicolas Maduro sad predvodi antiamerički lobi i prije nego što je došao na skup u gradu Panami, otišao je na narodni summit u El Chorrillo, gdje se nekoliko stotina ljudi okupilo u počast poginulima u američkoj invaziji 1989. Na summitu u Panami bilo je i prosvjednika za i protiv Castra, te onih koji se bune protiv Madura koji uhićuje političke protivnike.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Szijjarto: Europska komisija promiče migracije u Europu, središnja Europa ih ne želi

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija promiče migracije u Europu, dok zemlje središnje Europe smatraju migracije lošim i odbijaju ih, rekao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto za MTI u Istanbulu u srijedu, nakon ministarskog sastanka na forumu Budapest Process.

Na konferenciji predstavnici Europske komisije “dali su sve od sebe da naglase kako je migracija dobra za Europu” te ustraju na tome da je potreban trend daljnje migracije, rekao je ministar.

Szijjarto je kazao da se “ponovno pokazalo jedinstvo središnje Europe” te dodao da su se Austrija i Italija priključile višegradskim zemljama i odbile potpisati zaključni dokument sastanka i njihov akcijski plan.

“Te zemlje uopće ne prihvaćaju poziciju da je migracija dobra i da je treba promicati”, rekao je Szijjarto. Migracija predstavlja “Daljnje i ekstremne rizike za Europu”, inzistirao je ministar.

On je rekao da su nedavno u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji uhićeni bivši pripadnici terorističke organizacije Islamske države i te je događaje nazvao “alarmantnim”.

On je istaknuo da se teroristi IS-a vraćaju u Europu “na stotine” te da se time povećava teroristička prijetnja. “To se mora zaustaviti”, ustvrdio je. on jer je situacija na zapadnom Balkanu “sve dramatičnija”.

(Hina)

Orban: Ponovno se javljaju snage koje žele otvorena društva i svijet bez nacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin: Rusija će ciljati SAD ako Washington razmjesti rakete u Europi

Objavljeno

na

Objavio

Rusija će odgovoriti na svako razmještanje raketa srednjeg dometa u Europi, ciljajući ne samo zemlje u kojima se nalaze rakete već i same Sjedinjene Države, zaprijetio je u srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Reći ću to jasno i otvoreno: Rusija će biti primorana razmjestiti oružje koje će moći biti korišteno ne samo protiv teritorija s kojih može dolaziti izravna prijetnja, nego i protiv teritorija na kojima se nalaze centri za odlučivanje”, kazao je Putin u godišnjem govoru pred parlamentom o stanju nacije.

Iako je, kako ocjenjuje Reuters, dao dosad najoštriju izjavu o potencijalnoj novoj utrci u naoružanju, Putin je kazao da Rusija ne traži sukob i da neće poduzeti prvi korak u smislu razmještanja raketa kao odgovor na američko povlačenje iz sporazuma INF.

Ali ruska reakcija na razmještanje raketa bit će odlučna i američki političari, od kojih su neki opsjednuti s američkom posebnošću, moraju uračunati rizik prije nego poduzmu prve korake, poručio je.

Putin je također istaknuo da je odluka Washingtona o povlačenju iz INF sporazuma donesena na neutemeljnim optužbama da Moskva krši taj sporazum, dodajući da ga zapravo krše Sjedinjene Države.

Ta je američka odluka navela i Rusiju da suspendira svoje sudjelovanje u Sporazumu o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF) koji datira iz Hladnog rata i da počne razvijati nova oružja, rekao je Putin.

“Naši američki partneri mogli su biti pošteni umjesto da koriste imaginarne optužbe na račun Rusije kako bi opravdali svoj jednostrani izlazak iz sporazuma”, rekao je Putin.

(Hina)

 

Jan Ivanjek: Propašću INF-a još samo jedan ugovor regulira nuklearno oružje između Rusije i SAD-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari