Pratite nas

Iz Svijeta

Barack Obama u povijesnoj posjeti Kubi

Objavljeno

na

Praćen toplim pozdravima prolaznika Barack Obama je obilaskom stare Havane počeo posjet Kubi kamo je stigao kao prvi američki predsjednik nakon Castrove revolucije 1959. i otvorio novo poglavlje u odnosima Sjedinjenih Država i komunističkog otoka.

[ad id=”93788″]

“Que bola Cuba?! (Kako je, Kuba?) napisao je na svom Twitteru koristeći popularni pozdrav odmah pošto je Air force One sletio u nedjelju u zračnu luku Jose Marti, nazvanu po ocu neovisnosti Kub, bivše španjolske kolonije.

“Uzbuđena sam, to je trenutak koji smo čekali, vidite on je sad ovdje”, rekla je oduševljena Amarilis Sosa (46), stanovnica Havane.

Obama je sa suprugom Michelle i njihovim kćerima Malijom (17), i Sashom (11), prošetao ulicama stare Havane. No kiša i golem broj policijskog osiguranja ispraznili su taj dio grada upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine, što je spriječilo mogućnost da prvi dan protekne u susretu Obame s običnim Kubancima kako je planirao.

Obitelj Obama je zatim posjetila katedralu, barokni dragulj izu 18. stoljeća gdje ih je dočekao kardinal Jaime Ortega, jedan od arhitekata američko-kubanskog zbližavanja.

Ovim posjetom Obama, koji će napustiti Bijelu kuću za deset mjeseci, želi učiniti ‘nepovratnim’ spektakularno zbližavanje dviju zemalja početo 17. prosinca 2014. nakon 18 mjeseci tajnih pregovora s kubanskim predsjednikom Raulom Castrom.

“Mislim da će to stvarno promijeniti budućnost. Otkako sam bio dijete slušam o povijesti revolucije, a to je ponajprije ‘biti protiv Sjedinjenih Država”, objašnjava 42-godišnji inženjer Ariel Hernandez.

Obama, koji se u utorak treba susresti s disidentima najavio je da će u ponedjeljak ‘izravno’ progovoriti o poštivanju ljudskih prava na sastanku s Raulom Castrom koji je prije gotovo deset godina naslijedio brata Fidela.

Kubanske vlasti privele su u nedjelju, nekoliko sati prije Obamina dolaska desetke disidenata iz pokreta Dame u bijelom, supruga bivših političkih zatvorenika koje tradicionalnim okupljanjem traže više poštivanja ljudskih prava na otoku. Kao i gotovo svake nedjelje većina prosvjednika privedena je, a nakon nekoliko sati i puštena. Čelnica pokreta Berta Soler, koja je također pozvana na susret s Obamom u utorak najavila je da nije sigurna hoće li doći i podsjetila je na račun Obame “Ustvrdili ste da nećete posjetiti Kubu ne bude li napretka u poštivanju ljudskih prava, a to se nije dogodilo”.

“To je povijesni posjet i povijesna prilika”, naglasio je Obama kada se susreo s osobljem američkog veleposlanstva, devet mjeseci otkako su dvije zemlje ponovno uspostavile diplomatske odnose.

“Godine 1928. predsjednik Calvin Coolidge stigao je vojnim brodom, trebalo mu je tri dana. Meni su trebala samo tri sata”, rekao je o posljednjem američkom predsjedniku koji je posjetio Kubu dok je bio na dužnosti.

Obitelj Obama večerala je u ‘paladaru’, jednom od privatnih restorana koji su se razvili zadnjih godina na komunističkom otoku koji se ubrzano transformira.

Dolazak prvog crnog američkog predsjednika, koji je 30 godina mlađi od Raula Castra, ima simboličnu važnost za brojnu afrokubansku zajednicu, podzastupljenu u političkim elitama.

Vrhunac Obamina posjeta bit će govor u utorak u kazalištu u Havani pred biranom publikom, a koji će snimati kubanska televizija.

“Obamina je ideja potaknuti postupnu tranziciju, ohrabriti Kubu da ide polako i tako izbjegne erupciju nasilja ili veliku migracijsku krziu”, ističe Richard Feinberg iz Brookings Institutiona u Washingtonu i dodaje: “To je dugoročna strategija, on gleda dalje od aktualnih čelnika jer Raul Castro je 84-godišnjak koji se treba povući 2018.”.

Prema Bijeloj kući, nije predviđen nakakav Obamin susret s bivšim predsjednikom, vođom kubanske revolucije Fidelom Castrom koji danas ima 89 godina.

Unatoč dugo i pomno pripremanom posjetu, embargo koji je na snazi protiv Kube od 1962. još nije ukinut i promjene koje Washington očekuje mogle bi se otegnuti. Kubanski šef diplomacije podsjetio je prije posjeta da Havana “neće odstupiti ni od jednog svog načela da napredovao u normalizaciji”.

Bijela kuća je zadnjih mjeseci mnogim mjerama ublažila embargo, ali konačnu odluku treba donijeti američki Kongres. Američki hotelski lanac Starwood je u subotu navečer objavio da je dobio zeleno svjetlo ministarstva financija za otvaranje dvaju hotela u Havani.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump: Nadmoćni smo, ako se rat s Iranom dogodi neće dugo trajati

Objavljeno

na

Objavio

Sjedinjene Države će biti nadmoćne u slučaju rata s Iranom i eventualni sukob, koji ne bi uključivao američke kopnene snage, “neće dugo trajati”, izjavio je u srijedu Donald Trump za mrežu Fox Business.

Američki predsjednik je rekao da se nada da rata neće biti.

“No mi smo, ako se što dogodi, nadmoćni. Mi smo u nadmoćnom položaju i mogu vam reći da to neće dugo trajati”, rekao je.

“To neće jako dugo trajati i ne govorim o kopnenim snagama”, dodao je.

Teheran je u srijedu, čini se, nastojao smiriti loptu u prilikama naglog porasta napetosti u Perzijskom zaljevu, nakon prve veoma oštre reakcije na vijest o uvođenju američkih sankcija izrazito političke naravi.

Donald Trump koji optužuje Teheran da želi proizvesti atomsko oružje i da je odgovoran za sva zla na Bliskom istoku, uvukao je zemlju u kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran.

Pošto je povukao SAD iz Bečkog ugovora potpisanog 2015. sa šesterim velesilama, uveo je sankcije Teheranu, a najnoviji paket sankcija koji je uveo u ponedjeljak, izravno je uperen protiv iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneja.

Iranski predsjednik Hasan Rohani je u telefonskom razgovoru s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom u srijedu rekao da njegova zemlja ne želi “ni s kim ratovati”, pa ni s SAD-om, objavila je službena novinska agencija Irna.

Usto je upozorio Macrona da bi Teheran mogao prestati ispunjavati još neke obveze preuzete u Beču.

Iran je u utorak optužio SAD da je “zauvijek zatvorio vrata diplomaciji”.

(Hina/AFP)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

U Freiburgu počelo suđenje migrantima iz Sirije i Iraka optuženima za grupno silovanje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

U Freiburgu počelo je u srijedu suđenje jedanaestorici mladića, mahom “izbjeglica” iz Sirije i Iraka, optuženih da su u listopadu 2018. u tom njemačkom gradu brutalno silovali osamnaestgodišnju djevojku.

Mladići u starosnoj dobi između 18 i 30 godina terete se da su 18-godišnjoj njemačkoj državljanki u listopadu prošle godine u jednoj diskoteci u Freiburgu u piće stavili nepoznatu tvar.

Nakon toga je skupina 11 osumnjičenih, od kojih su osmorica sirijski državljani te po jedan državljanin Iraka, Alžira i Njemačke, oštećenu grupno silovala u grmlju blizu diskoteke.

Prvooptuženi je 22-godišnji sirijski državljanin Majid H. koji je prvi silovao žrtvu i zatim ostale poticao na silovanje.

Njegov odvjetnik je prije suđenja pročitao izjavu po kojoj se njegov branjenik ne osjeća krivim u smislu optužbe i javnost je optužio da izrianje „presude bez suđenja“.

Majid H. Je otprije poznat vlastima i za njim je u trenutku silovanja bio izdan nalog za uhićenjem.

Vlasti sumnjaju da je u djelu sudjelovao i 12. počinitelj za kojim se još uvijek traga.

Slučaj grupnog silovanja u listopadu prošle godine izazvao je velik šok u javnosti zbog činjenice da su za djelo osumnjičeni izbjeglice koje su “zaštitu od rata” u Siriji potražili u Freiburgu.

U Freiburgu je 2016. silovana i ubijena jedna studentica, a počinitelj je izbjeglica iz Afganistana koji je zbog toga osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari