Pratite nas

Iz Svijeta

Barack Obama u povijesnoj posjeti Kubi

Objavljeno

na

Praćen toplim pozdravima prolaznika Barack Obama je obilaskom stare Havane počeo posjet Kubi kamo je stigao kao prvi američki predsjednik nakon Castrove revolucije 1959. i otvorio novo poglavlje u odnosima Sjedinjenih Država i komunističkog otoka.

[ad id=”93788″]

“Que bola Cuba?! (Kako je, Kuba?) napisao je na svom Twitteru koristeći popularni pozdrav odmah pošto je Air force One sletio u nedjelju u zračnu luku Jose Marti, nazvanu po ocu neovisnosti Kub, bivše španjolske kolonije.

“Uzbuđena sam, to je trenutak koji smo čekali, vidite on je sad ovdje”, rekla je oduševljena Amarilis Sosa (46), stanovnica Havane.

Obama je sa suprugom Michelle i njihovim kćerima Malijom (17), i Sashom (11), prošetao ulicama stare Havane. No kiša i golem broj policijskog osiguranja ispraznili su taj dio grada upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine, što je spriječilo mogućnost da prvi dan protekne u susretu Obame s običnim Kubancima kako je planirao.

Obitelj Obama je zatim posjetila katedralu, barokni dragulj izu 18. stoljeća gdje ih je dočekao kardinal Jaime Ortega, jedan od arhitekata američko-kubanskog zbližavanja.

Ovim posjetom Obama, koji će napustiti Bijelu kuću za deset mjeseci, želi učiniti ‘nepovratnim’ spektakularno zbližavanje dviju zemalja početo 17. prosinca 2014. nakon 18 mjeseci tajnih pregovora s kubanskim predsjednikom Raulom Castrom.

“Mislim da će to stvarno promijeniti budućnost. Otkako sam bio dijete slušam o povijesti revolucije, a to je ponajprije ‘biti protiv Sjedinjenih Država”, objašnjava 42-godišnji inženjer Ariel Hernandez.

Obama, koji se u utorak treba susresti s disidentima najavio je da će u ponedjeljak ‘izravno’ progovoriti o poštivanju ljudskih prava na sastanku s Raulom Castrom koji je prije gotovo deset godina naslijedio brata Fidela.

Kubanske vlasti privele su u nedjelju, nekoliko sati prije Obamina dolaska desetke disidenata iz pokreta Dame u bijelom, supruga bivših političkih zatvorenika koje tradicionalnim okupljanjem traže više poštivanja ljudskih prava na otoku. Kao i gotovo svake nedjelje većina prosvjednika privedena je, a nakon nekoliko sati i puštena. Čelnica pokreta Berta Soler, koja je također pozvana na susret s Obamom u utorak najavila je da nije sigurna hoće li doći i podsjetila je na račun Obame “Ustvrdili ste da nećete posjetiti Kubu ne bude li napretka u poštivanju ljudskih prava, a to se nije dogodilo”.

“To je povijesni posjet i povijesna prilika”, naglasio je Obama kada se susreo s osobljem američkog veleposlanstva, devet mjeseci otkako su dvije zemlje ponovno uspostavile diplomatske odnose.

“Godine 1928. predsjednik Calvin Coolidge stigao je vojnim brodom, trebalo mu je tri dana. Meni su trebala samo tri sata”, rekao je o posljednjem američkom predsjedniku koji je posjetio Kubu dok je bio na dužnosti.

Obitelj Obama večerala je u ‘paladaru’, jednom od privatnih restorana koji su se razvili zadnjih godina na komunističkom otoku koji se ubrzano transformira.

Dolazak prvog crnog američkog predsjednika, koji je 30 godina mlađi od Raula Castra, ima simboličnu važnost za brojnu afrokubansku zajednicu, podzastupljenu u političkim elitama.

Vrhunac Obamina posjeta bit će govor u utorak u kazalištu u Havani pred biranom publikom, a koji će snimati kubanska televizija.

“Obamina je ideja potaknuti postupnu tranziciju, ohrabriti Kubu da ide polako i tako izbjegne erupciju nasilja ili veliku migracijsku krziu”, ističe Richard Feinberg iz Brookings Institutiona u Washingtonu i dodaje: “To je dugoročna strategija, on gleda dalje od aktualnih čelnika jer Raul Castro je 84-godišnjak koji se treba povući 2018.”.

Prema Bijeloj kući, nije predviđen nakakav Obamin susret s bivšim predsjednikom, vođom kubanske revolucije Fidelom Castrom koji danas ima 89 godina.

Unatoč dugo i pomno pripremanom posjetu, embargo koji je na snazi protiv Kube od 1962. još nije ukinut i promjene koje Washington očekuje mogle bi se otegnuti. Kubanski šef diplomacije podsjetio je prije posjeta da Havana “neće odstupiti ni od jednog svog načela da napredovao u normalizaciji”.

Bijela kuća je zadnjih mjeseci mnogim mjerama ublažila embargo, ali konačnu odluku treba donijeti američki Kongres. Američki hotelski lanac Starwood je u subotu navečer objavio da je dobio zeleno svjetlo ministarstva financija za otvaranje dvaju hotela u Havani.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Prosvjedi u Parizu: Prosvjednici palili sve pred sobom, policija koristila suzavac

Objavljeno

na

Objavio

Radnici su započeli štrajk kako bi natjerali predsjednika Francuske Emmanuela Macrona da odustane od reforme mirovinskog sustava.

Pripadnici policije ispalili su suzavac na demonstrante u centru Pariza tijekom jednog od najvećih štrajkova u Francuskoj u posljednjih nekoliko desetljeća, usljed kojeg je javni promet skoro potpuno prekinut.

Radnici su započeli štrajk kako bi natjerali predsjednika Francuske Emmanuela Macrona da odustane od reforme mirovinskog sustava.

Macron, koji je na vlast došao 2017. godine, obećao je da će otvorit strogo reguliranu ekonomiju Francuske, ali veći sindikati tvrde da francuski lider želi ukinuti zaštitu radnika.

Ishod štrajka će zavisiti od toga tko će se prvi povući sindikati koji riskiraju podršku ukoliko remećenje predugo potraje ili vlasti koje se boje da bi birači mogli stati na stranu sindikata i za zastoj okriviti dužnosnike.

Vlasnik jednog od kafića u centru Pariza Izabel Jibal izjavila je da se blokiranje može podnijeti danas i sutra, ali da bi narod sljedećeg tjedna mogao postati iziritiran.

Radnici željeznice izglasali su da se štrajka i sutra, a radni sindikati kompanije RATP koja kontrolira rad autobusa i metroa rekli su da će njihov štrajk da se nastavi do ponedjeljka, 9. prosinca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Emmanuel Macron: Europa je napravila pogrešku u politici proširenja na Balkan

Objavljeno

na

Objavio

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je tek nedavno pokazao svoje pravo lice u vezi s procesom proširenja na Zapadni Balkan, ponovno je dao izjave koje su na tragu blokiranja ovog procesa.

Nakon summita NATO-a u Londonu izjavio je kako je EU učinila kolektivnu pogrešku tako što je proglasila da je prijem u članstvo jedini odnos EU sa Zapadnim Balkanom. Smatra kako bi proces trebao biti više politički i praćen fazom strateškog partnerstva.

Odgovarajući na pitanje kakve su šanse da se predomisli i odobri otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom do ožujka, Macron je rekao kako nije samo Francuska bila protiv otvaranja pregovora, ali prihvaća odgovornost i ulogu negativca ako je drugima tako lakše.

“Misliteli da se život građana Srbije promijeni svaki put kada otvorimo neko poglavlje – ne bih rekao. Zato treba ponovno promisliti cijeli proces”, rekao je on, prenosi Klix.ba. Kaže kako priznaje sve reforme provedene u Sjevernoj Makedoniji uključujući i hrabru odluku o promjeni imena.

“Krajnji cilj procesa je da čvrsto vežemo Zapadni Balkan za Europu. Znamo da je to geopolitički izazov, izbjeći intervencije drugih zemalja, destabilizaciju koja je rizik i za te zemlje i za Europu. To povezivanje za neke možda znači pristupanje EU, ali treba biti jasan, to znači i fazu strateškog partnerstva i jačeg investiranja”, poručio je Macron.

Naglasio je kako je bila pogreška zasnovati odnos s Balkanom samo na pristupanju EU, ali da je ono moguće u jednom trenutku.

 

Macron oštro prozvao Tursku: Turska mora pojasniti svoje stajalište o IS-u

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari