Pratite nas

Hrvatska

U Baranji otvoren najveći sustav za navodnjavanje u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Najveći izgrađeni sustav za navodnjavanje u Hrvatskoj, “Baranja”, iz lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac, pušten je u rad te će opskrbljivati pet tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta.

U sustav za navodnjavanje uloženo je 129 milijuna kuna i to iz državnog proračuna, “Hrvatskih voda” i Osječko-baranjske županije.

Ministar Tolušić: U Hrvatskoj zanemarivih dva posto navodnjavanih površina; slijede novi projekti

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić istaknuo je kako se postotak navodnjavanih površina u Hrvatskoj s 0,8 povećao na dva posto što je još uvijek zanemarivo u odnosu na druge europske zemlje. Najavio je kako “Hrvatske vode” pripremaju brojne projekte u tome segmentu, a iz Programa ruralnog razvoja osigurano je 100 milijuna eura za izgradnju novih sustava navodnjavanja od čega je oko 30 milijuna već podijeljeno za novih osam sustava, većinom u Slavoniji.

“Novi natječaji idu krajem godine, i očekujem da će se na njih javiti Osječko-baranjska županija, koja će do tada imati spremna barem četiri projekta, koje ćemo financirati u 100-postotnom iznosu, pa Županiju to neće ništa koštati. Iz ovoga programa, sa 70 posto iznosa, sufinanciramo razvoj mreže i opremu za krajnje korisnike, pa bi naše poljoprivrednike ovaj sustav trebao stajati jako malo”, poručio je Tolušić.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić upozorio je kako se sredstva programa ruralnog razvoja trebaju čim prije iskoristiti za povećanje navodnjavanih površina, kako bi hrvatska poljoprivreda bila učinkovitija, s većim prinosima i prihodima, a što će u konačnici rezultirati većim zapošljavanjem u slavonskim županijama.

Generalni direktor “Hrvatskih voda” Zoran Đuroković rekao je kako je puštanjem u rad sustava “Baranja” stvorena mogućnost navodnjavanja pet tisuća hektara zemljišta vodom iz Dunava, tijekom cijele vegetacijske godine, a na tom je području riješen i sustav odvodnje, pa je tako zaštićeno 10 tisuća hektara zemljišta.

Župan Anušić: Uskoro i sustav navodnjavanja “Gat”

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić najavio je kako će Županija aplicirati još četiri sustava navodnjavanja te aktivirati sustav navodnjavanja “Gat”, koji je izgrađen još 2007. godine, ali se još nije počeo koristiti. Usporedno s izgradnjom sustava navodnjavanja radimo na projektu izgradnje ulo-hladnjače, gdje će proizvođači moći uskladištiti svoje proizvode, te pričekati pravi trenutak za plasman na domaće i inozemno tržište, kazao je župan.

Na novinarski upit čini li se otvaranjem takvih sustava usluga potencijalnim inozemnim ulagačima, koji će, zbog krize u “Agrokoru”, možda kupovati tvrtke iz njegovog sustava, poput “Belja”, koje ima veći dio navodnjavanih površina, ministar Tolušić je odgovorio kako se “usluga ne čini nikome, jer je ovo hrvatska zemlja, i to će ostati i dalje, jer nije prodana, već je dana u koncesiju”.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ante Gugo: Pod svjetlom slobode zaliven ponosom proklijao je na obali Dunava novi život

Objavljeno

na

Objavio

Dva događaja ponukala su me da napišem ovaj tekst. Prvi je Facebook status jedne prijateljice u kojem je zamolila da u dvije tri riječi kažemo prve asocijacije na spomen Vukovara.

Bez puno razmišljanja napisao sam – smrt i bol. Možda mi je to bila prva asocijacija i zato što sam pisao samo dan prije obljetnice okupacije grada heroja, možda i stoga što sam prije dva dana bio u Rijeci na 11. danima Vukovara u Rijeci i slušao priče vukovarskih branitelja dok su gimnazijalcima na Sušaku pričali što su sve prošli i doživjeli, a možda i zato što je vukovarska tragedija postala dio kolektivnog sjećanja hrvatskog naroda.

Razmišljao sam o tome i kad sam napisao svoj komentar ispod prijateljičine objave, kad mi je kao poruka mobitelom stigla fotografija letka ispisanog ćiriličnim pismom kojim se poziva na „Koncert narodnih igara i pesama“ u Bršadinu i to 19. studenog, dan nakon obljetnice pada Vukovara, na dan kad su zarobljenici i ranjenici odvezeni na masovna stratišta i likvidirani, na dan kad još tugujemo, sjećamo se i suosjećamo s onima koji su izgubili svoje bližnje. Za trenutak sam se zapitao kakav čovjek može to napraviti, a onda sam shvatio da ne može. Čovjek to ne može napraviti isto kao što ljudi nisu mogli onako razarati Vukovar i ubijati njegove stanovnike.

Razarali su grad dugo i brutalno. Na kraju su zauzeli prostor bez kuća i ulica. Ubijali su ljude bez milosti. One koje nisu ubili nisu poštedjeli zato da bi im udijelili milost. Poštedjeli su ih zato da bi ih odveli u logore u kojima su ih mučili i iživljavali se nad njima na najgore moguće načine. Nisu to bili ljudi. Te zvijeri čak nisu bili ni plemeniti predatori. Bila su to bića s dna evolucijskog lanca, lešinari i hijene, bez imalo časti. Razarali su grad i ubijali su ljude, ali ga nisu razorili i nisu pobili Vukovarce.

Odvozili su ih kamionima na stratišta, pucali su u bespomoćne i zarobljene i kosti im zatrpali hladom i vlažnom slavonskom zemljom nad kojom se tih dana vukla gusta magla. Oluja je rastjerala i tu maglu iznad grobova hrabrih Vukovaraca. Pod svjetlom slobode zaliven ponosom proklijao je na obali Dunava novi život, prkosan i postojan.

Svojim „Koncertom narodnih igara i pesama“ pokušavaju pljunuti na grobove naših junaka, ali ne mogu. Oni nas mogu ugristi, kao što zvijer potajice ugrize podvijena repa, ali svi naši ožiljci od njihovih ranijih ugriza toliko su tvrdi na našoj koži da će baš na njima slomiti zube. Njihova je kazna baš to što jesu, jadnici bez časti i ponosa. Njihova je kazna što svakog jutra, kad pogledaju je li se pojavilo sunce na obzoru moraju pogledati vukovarski vodotoranj na kojem naše se barjak vije. Njihova je bol to što svaki put kad pogledaju prema Srbiji, zemlji koju su sanjali onako velikom kakva nikad neće biti, što im pogled do tamo zaklanja taj naš barjak rođen na stratištima naših junaka. Zato nek im bude. Neka uživaju u vlastitoj patnji ako ih to veseli, piše Ante Gugo/vecernji.hr

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica odala počast žrtvama Škabrnje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović odala je počast stradalim braniteljima i civilima Škabrnje polaganjem vijenaca kod Spomenika masovne grobnice poginulim hrvatskim braniteljima i civilima te ispred Križa poginulim hrvatskim braniteljima na Groblju sv. Luke u Škabrnji.

‘Ovo su teški dani, ali i dani ponosa. Ovih dana 1991. godine zaustavljena je agresija, unatoč padu Škabrnje i Vukovara Hrvatska se uspjela obraniti’, kazala je predsjednica u Škabrnji. ‘Koliko god je tužno kad odajete pijetet žrtvama, ne možete ne biti ponosni kad vidite da ovdje danas život cvjeta’, dodala je.

Podsjetimo, nakon topničkog napada 17. studenog 1991. JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u Škabrnju te uništile kuće, gospodarske objekte, crkvu. Žene, djeca i starci ubijani su dok su izlazili iz skloništa. Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije pa do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari