Pratite nas

Barbara Buljan APK Zrinjski: Zahvaljujem svojoj obitelji na potpori

Objavljeno

na

APK Zrinjski pravi je rasadnik uspješnih mladih plivača koji postižu odlične rezultate gdje god se natječu. Jedna od njih je svakako i Barbara Buljan, i evo što je mlada plivačica APK Zrinjski rekla za naš portal:

Za početak nam se predstavi.

barbara 1Zovem se Barbara Buljan. Imam 13 godina. Idem u osmi razred Osnovne škole Petra Bakule i odlična sam učenica.

Kao prvo od kada se baviš plivanjem?

Nakon što sam završila školu plivanja, plivanjem se aktivno bavim u zadnjih 5 godina u Akademskom plivačkom klubu „Zrinjski”. Treniramo u 25 metarskom bazenu u Kampusu 2 u Rodoču.

Što je jednu djevojku privuklo da se počne baviti baš plivanjem?

Odmalena sam voljela vodu. Rado sam plivala i ronila. Vremenom sam saznala da u Mostaru ima plivački klub pa sam se učlanila i ostala sve do danas.

U kojima se disciplinama natječeš?

Najviše mi odgovara stil leđno, pa se najčešće u njemu natječem tj. discipline 50, 100 i 200 metara. Međutim, ostali mi stilovi podjednako dobro idu pa plivam i mješovito 100, 200 i 400 metara i dulje dionice.

Možeš li nam nabrojati svoje najbolje rezultate?

Moji najbolji rezultati su većinom ostvareni na jakim međunarodnim natjecanjima. Izdvojila bih vrijeme na 100 mješovito isplivano na “Mimoza kupu” u Herceg Novom i vrijeme na 50 leđno u Sarajevu popraćeno zlatom. Također bila sam više puta pobjednica u maratonu na Buškom jezeru.

Ima li netko od trenera za koga možeš reći da si od njega najviše naučila?

Definitivno sam najviše naučila od sadašnjeg trenera Marinka Ferenca. On je u plivanju imao iznimne rezultate i vrlo mi je drago što mogu učiti od tako velikog plivača. U zadnje vrijeme u treninge intenzivno se uključila i trenerica Jelena Letica koja je također bivša vrlo uspješna plivačica od koje imamo što naučiti.

Koliko puta tjedno treniraš?

Tjedno imam 6 „mokrih” treninga tj. treninga u vodi i 2-3 „suha” koja odradim u teretani individualno ili s prijateljem. Treninzi u vodu nam traju 105 minuta a suhi nešto kraće.

Je li teško treniranje uskladiti sa ostalim životnim obvezama?

Mogu vam reći da treninzi olakšavaju svakodnevne radne obaveza. Netko tko ima pregršt vremena, obaveze stalno odgađa i na kraju ih ni ne odradi, a ja npr. ukoliko između škole i treninga imam dva slobodna sata znam da ih moram izvršiti u tom roku inače će ostati neizvršene. U plivanju imam potpunu potporu moje obitelji i ovim putem im se zahvaljujem.

Postoji li neki plivač ili plivačica koji je tvoj uzor?

U mom bližem okruženju uzor mi je Amina Kajtaz koja je bez obzira na loše i neodgovarajuće uvjete za plivanje i treniranje koje je imala u gradu Mostaru uspjela, a moji uzori svakako su i Michael Phelps, Federica Pellegrini i Laure Manaudou.

Što planiraš u budućnosti, kakvi su ti planovi za plivanje?

Planiram upisati gimnaziju i nastaviti se baviti plivanjem sve dok mi okolnosti budu pružale priliku. Volim plivanje, a jedan od razloga je i taj što se nakon treninga bolje osjećam, imam više snage kao i zadovoljstva. Plivanjem držim liniju pa mogu jesti i najslađe kolače…

Za kraj neka poruka našim čitateljima.

Želim pozvati sve čitatelje neka se uključe u sport. Kroz sport se upoznaju dragi ljudi, stječu nova prijateljstva, raste samopouzdanje, putuje se i kao najvažnije ostaje zdravim. U našem Klubu upravo traje upis u školu plivanja, gdje će se vršiti obuka neplivača, usavršavati plivačke tehnike i neka ovo bude poziv mladima iz Mostara neka se uključe u ovu školu, nauče plivati i krenu s nama na putovanja, natjecanja i nezaboravna druženja. (izvor: Hercegovinainfo)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ante Gotovina: Vjerujem da ćemo odabrati najprikladnije rješenje za borbenu eskadrilu

Objavljeno

na

Objavio

Ante Gotovina, jedan od najistaknutijih vojnih zapovjednika HV-a iz Domovinskog rata, opet je pružio javnu potporu svom ratnom suborcu Damiru Krstičeviću.

Smatra da je zbog neuspjele nabave izraelskih F-16 Baraka Krstičević izložen “neutemeljenim prozivanjima”. Gotovina u izjavi za Večernji list kaže da vjeruje da će “Vlada RH, ministar obrane i stručni tim iz sustava Oružanih snaga u nastavku procesa nabave borbenih zrakoplova, nužnih za opstanak Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, odabrati dugoročno najprikladnije rješenje za našu domovinu”.

MiG-ove moramo prizemljiti

Za njega su Ministarstvo obrane i Oružane snage RH jedan od najvažnijih stupova sustava nacionalne sigurnosti. Obveza im je štiti stečenu sigurnost i slobode, što podrazumijeva obranu zemlje na kopnu, moru i u zraku.

– Treba nam zajedništvo, međusobno uvažavanje i ozračje povjerenja u institucije države. Tako podržavamo jačanje i daljnju izgradnju našeg sustava nacionalne sigurnosti – izjavio je Gotovina.

General je već jednom pružio sličnu javnu potporu Krstičeviću, u srpnju 2017., kada je bio najavio ostavku zbog kritika da HV nije na vrijeme priskočio u pomoć pri gašenju požara biblijskih razmjera u okolici Splita i duž obale.

Tada je Gotovina smirio vidno uzrujanog Krstičevića te kazao za Večernji da on “potpuno razumije svog ratnog suborca, razumije da se u tim teškim okolnostima događaju i nesporazumi, no da je još puno zadaća pred Krstičevićem kao ministrom”.

I Krstičević je ostao ministar. Ova sadašnja dramatika oko Krstičevića bila je slična te je Gotovina opet uputio i javnu potporu ministru obrane, ali i poručio javnosti da se treba dovršiti nužni posao nabave borbene eskadrile.

A tu će se Hrvatska morati požuriti u pronalaženju novog rješenja. Kako je izvjesno da će se ono potražiti u razgovorima sa SAD-om i izgledno proizvođačem Lockheed Martinom, nagađa se da će Hrvatska ovoga puta pregovarati o nabavi novih F-16 blok 70/72.

Kako je riječ o gotovo tri puta skupljem zrakoplovu od Baraka, jasno je da bi RH eventualno pregovarala o nabavi ne 12 nego šest do osam novih zrakoplova u “prvoj turi”. U MORH-u ne žele nagađati, ali priznaju da se novo rješenje mora pronaći tijekom 2019.

Problem je, kada bi se sada ispregovarala nabavu novih i skupljih zrakoplova, proći će između tri i pet godina dok se prvi ne pojavi na hrvatskom nebu.

Proizvodnja novih F-16 – za koje se zna da su najjači zrakoplovi 4++ generacije, po tehnološkim rješenjima vrlo bliski F-35 i F-22 – u novoj tvornici u Greenvilleu u Južnoj Karolini još, naime, nije ni počela.

Riječ je o nevelikom pogonu u kojemu će u početku raditi 150 do 200 zaposlenika. A kad počne raditi, prvi je kupac Bahrein, koji nabavlja 16 zrakoplova. Slijedi Slovačka koja naručuje njih 14, pa izgledno Bugarska s osam primjeraka.

Uključi li se tijekom 2019. u taj program i Hrvatska, proći će, dakle godine (3 do 5) dok ne stignu i njoj nove F-16-ice. Kako sve svoje MiG-ove 21 HRZ mora prizemljiti do 2024., morat će se pronaći “prijelazno” rješenje.

Krstičević ne misli odustati

Jedna od mogućnosti je i uzimanje nekoliko američkih zrakoplova na leasing, a spominje se angažiranje zrakoplova Nacionalne garde Minnesote, savezne države koja ima izgrađenu i odličnu vojnu suradnju s Hrvatskom, a posjeduje i najmodernije zrakoplove među gardama, F-16 blok 50/52.

Jedna je od ideja da se obuka hrvatskih pilota obavi na tim zrakoplovima, a uzmemo li ih nekoliko na leasing, obuka bi se provodila u Hrvatskoj.

Tim rješenjem HRZ bi obavio obuku pilota u trajanju od oko godinu dana, a onda bi se našla mogućnost da se ti aparati koriste u HRZ-u sve do dolaska novih F-16. To je jedno od mogućih rješenja kako premostiti međurazdoblje do dolaska prvih i najsuvremenijih američkih F-16, dogovorimo li se s njima o kupnji.

Što se tiče cijene za nove aparate, treba pratiti pregovore Bugarske i Lockheed Martina (LM). Naime, Bugari se nadaju paketu kojemu će cijena možda biti i niža od milijarde dolara za 8 primjeraka.

Predstavnik LM-a James Robinson, međutim, Bugarima je već kazao kako je “teško ispuniti 24-mjesečni rok postavljen od bugarske vlade za isporuku prve serije borbenih zrakoplova”.

Što se tiče opstanka ministra Krstičevića na toj poziciji, on namjerava ostati i dovršiti posao nabave borbene eskadrile.

Davor Ivanković / Večernji list

 

Jan Ivanjek: Američka ponuda koja se ne može odbiti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Šport

Njemački rukometni izbornik hvali Hrvate

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska momčad se sastoji od niza kvalitetnih igrača, no njihova najveća vrijednost jest što na ovom svjetskom prvenstvu igraju momčadski, strastveno i sa srcem, kazao je o hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji njemački izbornik Christian Prokop.

Hrvatska će igrati s Njemačkom u ponedjeljak u Koelnu, a prije toga će se “Kauboji” sučeliti Brazilu u nedjelju, a domaćini Svjetskog prenstva igraju s Islandom u subotu.

“Apsolutna hrvatska zvijezda je Domagoj Duvnjak, igrač kojeg poznajem i znam što je u stanju uraditi. Bio je najbolji na svijetu kada je 2009. došao u Bundesligu, u HSV, a sada je zvijezda u Kielu. Radi se o igraču koji donosi prevagu i nadam se da su moji igrači svjesni koliko im može nauditi”, kazao je Prokop, nastavivši:

“Hrvatska nema samo Duvnjaka, imaju još dvojicu vrhunskih playmakera i na toj su poziciji najjači na svijetu. I Karačić i Cindrić su sposobni razigrati suigrače, ali mogu i sami odlučiti susrete svojom pojedinačnom kvalitetom. Pogledajte samo što su uradili Španjolskoj. Bit će to vjerojatno najteža utakmica za Njemačku u drugom krugu”, kazao je Prokop.

Nijemci od svojih rukometaša očekuju proboj u polufinale, a interes za SP je ogroman i raste iz dana u dan. Tako je objavljeno da je zadnju utakmicu u skupini protiv Srbije u Berlinu pratilo skoro 7 milijuna TV-gledatelja, što su brojke koje se mogu usporediti samo s praćenjem Elfa, nogometne reprezentacije. U Koelnu se od ranog jutra stvaraju dugi redovi navijača pred blagajnama koje prodaju ulaznice.

Hrvatska vodi u skupini s maksimalna četiri boda, Njemačka i Francuska imaju po tri, a Španjolska dva boda. Dvije prvoplasirane reprezentacije iz skupine idu u polufinale u Hamburg.

Utakmica Njemačka – Hrvatska igrat će u koelnskoj Lanxess Areni, predivnoj dvorani izgrađenoj 1998. godine i kapaciteta 18.500 gledateja za sportske i 20.700 gledatelja za koncertna događanja.

U toj dvorani igraju hokejaši Koelner Haiea, pa je to ujedno i najveća dvorana izvan Sjeverne Amerike u kojoj se igraju susreti hokeja na ledu.

Na Svjetskom rukometnom prvenstvu 2007. godine, kojem je također domaćin bila Njemačka, u Lanxess Areni se igralo finale.

(Hina)

 

Neopisiv osjećaj: Slavlje rukometaša u autobusu nakon velike pobjede (VIDEO)

 

 

 

Lino Červar: Bilo je toliko želje i volje, toliko odlučnosti i strpljenja da je to moralo uroditi plodom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari