Pratite nas

Barbara Buljan APK Zrinjski: Zahvaljujem svojoj obitelji na potpori

Objavljeno

na

APK Zrinjski pravi je rasadnik uspješnih mladih plivača koji postižu odlične rezultate gdje god se natječu. Jedna od njih je svakako i Barbara Buljan, i evo što je mlada plivačica APK Zrinjski rekla za naš portal:

Za početak nam se predstavi.

barbara 1Zovem se Barbara Buljan. Imam 13 godina. Idem u osmi razred Osnovne škole Petra Bakule i odlična sam učenica.

Kao prvo od kada se baviš plivanjem?

Nakon što sam završila školu plivanja, plivanjem se aktivno bavim u zadnjih 5 godina u Akademskom plivačkom klubu „Zrinjski”. Treniramo u 25 metarskom bazenu u Kampusu 2 u Rodoču.

Što je jednu djevojku privuklo da se počne baviti baš plivanjem?

Odmalena sam voljela vodu. Rado sam plivala i ronila. Vremenom sam saznala da u Mostaru ima plivački klub pa sam se učlanila i ostala sve do danas.

U kojima se disciplinama natječeš?

Najviše mi odgovara stil leđno, pa se najčešće u njemu natječem tj. discipline 50, 100 i 200 metara. Međutim, ostali mi stilovi podjednako dobro idu pa plivam i mješovito 100, 200 i 400 metara i dulje dionice.

Možeš li nam nabrojati svoje najbolje rezultate?

Moji najbolji rezultati su većinom ostvareni na jakim međunarodnim natjecanjima. Izdvojila bih vrijeme na 100 mješovito isplivano na “Mimoza kupu” u Herceg Novom i vrijeme na 50 leđno u Sarajevu popraćeno zlatom. Također bila sam više puta pobjednica u maratonu na Buškom jezeru.

Ima li netko od trenera za koga možeš reći da si od njega najviše naučila?

Definitivno sam najviše naučila od sadašnjeg trenera Marinka Ferenca. On je u plivanju imao iznimne rezultate i vrlo mi je drago što mogu učiti od tako velikog plivača. U zadnje vrijeme u treninge intenzivno se uključila i trenerica Jelena Letica koja je također bivša vrlo uspješna plivačica od koje imamo što naučiti.

Koliko puta tjedno treniraš?

Tjedno imam 6 „mokrih” treninga tj. treninga u vodi i 2-3 „suha” koja odradim u teretani individualno ili s prijateljem. Treninzi u vodu nam traju 105 minuta a suhi nešto kraće.

Je li teško treniranje uskladiti sa ostalim životnim obvezama?

Mogu vam reći da treninzi olakšavaju svakodnevne radne obaveza. Netko tko ima pregršt vremena, obaveze stalno odgađa i na kraju ih ni ne odradi, a ja npr. ukoliko između škole i treninga imam dva slobodna sata znam da ih moram izvršiti u tom roku inače će ostati neizvršene. U plivanju imam potpunu potporu moje obitelji i ovim putem im se zahvaljujem.

Postoji li neki plivač ili plivačica koji je tvoj uzor?

U mom bližem okruženju uzor mi je Amina Kajtaz koja je bez obzira na loše i neodgovarajuće uvjete za plivanje i treniranje koje je imala u gradu Mostaru uspjela, a moji uzori svakako su i Michael Phelps, Federica Pellegrini i Laure Manaudou.

Što planiraš u budućnosti, kakvi su ti planovi za plivanje?

Planiram upisati gimnaziju i nastaviti se baviti plivanjem sve dok mi okolnosti budu pružale priliku. Volim plivanje, a jedan od razloga je i taj što se nakon treninga bolje osjećam, imam više snage kao i zadovoljstva. Plivanjem držim liniju pa mogu jesti i najslađe kolače…

Za kraj neka poruka našim čitateljima.

Želim pozvati sve čitatelje neka se uključe u sport. Kroz sport se upoznaju dragi ljudi, stječu nova prijateljstva, raste samopouzdanje, putuje se i kao najvažnije ostaje zdravim. U našem Klubu upravo traje upis u školu plivanja, gdje će se vršiti obuka neplivača, usavršavati plivačke tehnike i neka ovo bude poziv mladima iz Mostara neka se uključe u ovu školu, nauče plivati i krenu s nama na putovanja, natjecanja i nezaboravna druženja. (izvor: Hercegovinainfo)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Znanstveno-stručni skup ‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana

“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na Vijeće EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak će se detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru.

Plenković je u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada, te dva neformalna – jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Premijer je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra”, izjavio je premijer podnoseći izvješće u Saboru.

“Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime RH govoriti potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice EU-a i Unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti.”

Plenković je istaknuo da to nije nikakvo miješanje u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Govoreći o sastanku u Sofiji rekao je da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.

“Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta”, rekao je Plenković dodavši da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Zaključio je da Hrvatska treba više ulagati u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) budući da je u prošloj godini u EU u tom sektoru bilo zaposleno 8,4 milijuna ljudi a u Hrvatskoj je u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u ICT-u je 35.000. “To nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i ovaj sektor”, rekao je Plenković.

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova. To je popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća – šefova država i vlada – u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu.

“Hrvatska vodi politiku koja je dosta otvorenija prema procesu proširenja nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama EU-a”, rekao je Plenković.

“Naša je ambicija i simbolika da to bude otprilike 20 godina nakon zagrebačkog sastanka na vrhu u studenome 2000. koji je u mnogo čemu bio prekretnica za europsku perspektivu država jugoistoka Europe”.

Summitom u lipnju dominirale su migracije, kazao je premijer istaknuvši da je postignut dogovor o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama, a Hrvatska svoju ulogu u provođenju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica EU-a.

Osvrnuo se i na nezaobilaznu temu izlaska Britanije iz EU-a. “Naša je pozicija vrlo jasna, kad je već došlo do tog nesretnog referenduma koji je završio kako je završio, a po mom sudu jako loše za Ujedinjenu Kraljevinu pa onda i za sve ostale koji se sada više od dvije i pol godine bave tom temom, bilo bi od presudnog značaja da izlazak bude uređen i ispregovaran”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari