Pratite nas

Istaknuto

Barbara Jonjić: Nedilju, dvi prije Oluje čeka se isprika Hrvata

Objavljeno

na

Dočin zavrući
I ožeže oni litnji zvizdan
Našin novinarin
Dični Hrvacki te ve kuća
Ne tribaju nikakvi događaji
Ni čut
Daj in priko trijest stupnjeva
I šaku čvrčaka
Paš vidit jada

Svake godine oni se negdi do
Prvi srpnja čudon čude
Oklen lita
E
Oklen ga
‘Ko ga je zva
Kome triba
Kome triba turizam i vruće lito
Jerbo oni bi tili jesesko lito
Ono kad kvalitetno ukiši i rastra
One što su već došli ili dok je na vakat da promini pute onima što tek mislu doći
Dočin padne pet kapi kiše
Pogleda uprta u nebo
Gataju kako će nan sezona podbacit
Znani su vrlo
Znaju oni
Kako eto dolazi i globalno zalađenje
Samo u našu lipu Hrvacku
Na planeti Zemlji su globalnin zatopljenjen
A ti mučiš
Jerbo si Hrvat i kriv si za sve
Nabili ti krivnju za sve ikad
Hrvat si koji mora trpit i Pupija i njegove Novosti
I Radu na Brijunin
I slavlje u Srbu
Neka znadeš kako to nije bijo nikakav antifašistički ustanak nego slavu stravični pokolj civila
I po novoj monduri moraš kažu smišljat i neku Ispriku
Nedilju, dvi prije Oluje
E
Čeka se isprika Hrvata

Ovo lito da’ Bog dragi k’o uzinad svima njima
Baš sve nan idje na ruku
Sve
I vruće
I sunčano
I more se modri
Nema cvitanja a ni izlivanja nafte
Nema morski ćukenja
A ni meduza metar puta metar
Sve in se fore izlizale

Zadnji pokušaji sabotaže su tuten
Požari po Titinin borovin šumama
I oni požari po granican i po naplatnin kućican

Ajde ove po šumama se dade inekako potaracat
Satraše se valja pravo reć naši vatrogasci
I piloti kanadera
Podmetnili leđa uskupa su narodon
I sve je pod kontolon za sada
Bogu vala

Ali
Kako kontrolirat one požare na granican svako zeru?
Nema tuten otvorenoga plamena
A vatra taji
I žera uvik drži
Nu
Da se razumimo
Ne gore one kućice a ni granični policajci
Bogu vala
Ne gori to
Ne planjca
Nego reporteri naši dični te ve kuća uguron ložu vatru poda našin turizmon
Su mikrofonin i montiranin materijalin

Kad god se stvore kilometarske kolone
Oni ložu vatru
Umisto da ladu i slavu

Kako
O
Kako uspiju od auta koja prolaze dan, noć nanjušit baš ono auto su kojin na naše more dolazi najner’oznija Srpkinja odavlen do Tokija?
I ajde što oni nju nadju
Oni njojzi daju misto u emisijan k’o da je baš ona ‘nako ner’ozna u najmanju ruku
osvojila svicko prvenstvo u vaterpolu
Daju prostor ženi koja maše rukan
Trkelja
I priti kako ona nami Hrvatin ne bi dala ni ući u EU da se nje pita
Au
Taće
Radost neurotična niti ne zna
Kako oni tek ćule prid tin vratin
A kako smo mi već tamokar
Na tomer derneku na koji nas ona ner’ozna pustila ne bi
A dernek ruku na srce ništa posebno
Podbacijo skroz

Pa unda nađu lika koji samo ponavlja
Geld, geld
Ae
U maniri oni ljudi kojima je i engleski
Kar, kar
Razumin i to
Kad na nekome jeziku znadeš reć – kune i auto
Znadeš
Valja pravo reć’ skoro sve
I tako znan imaš puno pravo
Izvriđat u našoj Lipoj sve redon
Od
Do
Jerbo
Ti imaš geld, geld
Neka plačeš kako ti je sve redon
Prikoskupo

Na te kućice
Zaprave
Tribalo bi poslat skroz drugovačije reportere
E
Šta tebi triba turist vikat
Geld, geld
Triba ga odman zaletit, zalipit
Ubit ga u pojam
Zakucat ga da zna di je doša’
Ajmo, sučin dolaziš?
Da vidimo..
Di je geld?
Kako nisi letijo avijonon?
Šta planiraš obać?
Oš vidit Plitvička?
Gledat Morešku?
Znaš li di su Litnje igre?
Di se Alka trče?
Ajde, gukni, kad počinje
Splicko lito?
I tako redon…
Polit žeru sićon ladne vode

Nu
Za rećemo Motovun, Radine Brijune i Pupijeve Novosti
Ne tribaš ga niti pitat
Ti derneki i ne živu od turista
Nji smest ne mere ni jesensko lito
E
To mi ranimo
Mi
Za sve vično krivi Hrvati
Ranimo našin državnin jaslan

Nego
Isprika?

Istina
Nije naše more jedino lipo za toćat se
Nije jedino plavo
A niti je jedino slano
Ima i veći
I topliji
Istina živa
Al’ samo naše more ima rećemo u prvome redu do plaže
Jedan
Dubrovnik
E
Lega se lipo nako bil uz plavo more
Prostro se
Uzinad
Pa ga gledaš
‘Nako lipa dok ti pamet ne stane

Isprika?

Ajmo ‘vako
Isprika od srca što smo
Došli na vakat
Vridni smo i promućurni valja pravo reć
Nismo se držali one kako je okolo bliže
Nego mi vrcon na jug
Na ovo more
Pa zauzeli i brez ručnika
Najlišpe

Ma, ponili bi mi i ručnike
Nije problem nikakav
Al’ to van se u vakat
Stoljeća sedmog
Nosilo nije
E
Nije

Isprike svima
Što eto neki mora nikakva nemaju
A mi zauzeli baš najlišpe
Ono su tisuću otoka
I
Nami dosta
Odavlen ni makac

Eto
A vi ostali se lipo sad snađite
Manje neroze molin lipo
Ispriku ste dobili
A ‘ko ima ispriku
Taj ima sve

Samo morebit more
Ne

Barbara Jonjić / Narod.hr /Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

5. studenog 1990. – Osnovana 1. gardijska brigada “Tigrovi”

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1990. godine formirana je Jedinica za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske u Rakitju, koja je kasnije prerasla u 1. gardijsku brigadu “Tigrove”.

Bila je formirana od dragovoljaca i dijelova Hrvatske policije. U prvoj fazi svoga djelovanja, kao Jedinica za posebne namjene MUP-a “Rakitje”, izvršavali su delikatne vojno-redarstvene zadaće.

Iza njih su ostale briljantno provedene akcije poput hvatanja Arkana i drugih terorista.

U suradnji sa drugim jedninicama za posebne namjene MUP-a RH proveli su povijesnu akciju na Plitvicama koja je u historiografiji zapamčena kao “Krvavi Uskrs”.

Daljnjim rastom snaga i postupnim formiranjem Hrvatske vojske uvjetovanim stupnjem agresije na Republiku Hrvatsku, “Tigrovi” postaju 1. A brigada ZNG-a, koju čini šest bataljuna (bojni).

Tada su se bojne nazivale prema bazama ili kodnim nazivima i to: 1. bojna-Vrapče (ćukovi), 2. bojna-Rakitje (kosovi), 3. bojna-Pionirac, po Pionirskom gradu (žune), 4. bojna -Kumrovec pa Petruševac (gavranovi), 5. bojna -Vinica kod Varaždina (oblaci) i 6. bojna – Tomislavac po planinarskom domu na Sljemenu (orlovi).

Tijekom ljeta 1991. godine, dio “Tigrova” držao je položaje u Novim Čakovcima, Vukovaru, Dalju, Erdutu, Iloku, Đeletovcima i Tenji.

Tijekom 1991. godine “Tigrovi” su sudjelovali i u borbama na novogradiškom i novljanskom ratištu, te su spriječili namjere banjalučkog da se spoji s bjelovarskim korpusom JNA. Štoviše u operaciji “Orkan ’91” brigada je imala zapaženu ulogu u oslobađanju okupiranog područja. Sredinom 1992. godine brigada je poslana u deblokadu opkoljenog Dubrovnika.

Sve zadatke uspješno su obavili i najjužniji dio Hrvatske je potpuno oslobođen do kraja godine. Godine 1993. dijelovi brigade sudjeluju u operaciji “Maselnica”, a 1994. godine brigada je uglavnom neaktivna te je taj period provela u treningu i opremanju.

Ipak ta godina ostat će upamćena kao ona u kojoj je život izgubio jedan od simbola “Tigrova” – heroj Domovinskog rata Damir Tomljanović Gavran. U operaciji “Bljesak”, “Tigrovi” su bljesnuli na njima poznatom terenu zapadne Slavonije, a kruna njihova djelovanja bila je operacija “Oluja”.

Važno je napomenuti činjenicu koja se se često zaboravlja, a to je da je brigada sudjelovala i u ratnim operacijama u BiH, od operacije “Ljeto ’95” do “Južni potez“. Tijekom Domovinskog rata ime i važnost “Tigrova” gradilo je oko 11 tisuća pripadnika.

U ratnim akcijama Domovinskog rata poginulo je 367 pripadnika Tigrova dok je 1711 ranjeno, a 201 pripadnik je prošao torture logora. Šestorica se još uvijek vode kao nestali, piše vojna povijest

 

Ministar Krstičević čestitao obljetnicu Tigrovima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari