Pratite nas

Iz Svijeta

Barcelona: Tenzije ispred parlamenta i zgrade španjolske policije

Objavljeno

na

Foto: EPA

Oko 180.000 zagovornika nezavisnosti Katalonije sudjelovalo je u ponedjeljak navečer u povorci Barcelonom gdje su obilježili godišnjicu zabranjenog referenduma te zatražili od regionalne vlade da proglasi odcjepljenje od Španjolske.

Povorka je krenula s trga Catalunya u centru grada prema regionalnom parlamentu gdje su vladajućim političarima simbolično uručili glasačke kutije, poručivši im kako su se prije godinu dana izjasnili u korist nezavisnosti.

“Imamo snagu biračkih mjesta, imamo snagu ulice, tražimo vas da ispunite mandat koji smo vam dali”, pisalo je u tekstu uz biračke kutije. Poruka je bila usmjerena prema predsjedniku katalonske vlade Quimu Torri i predsjedniku parlamenta Rogeru Torrentu, inače zagovornicima nezavisnosti.

Pred samim parlamentom došlo je do naguravanja s katalonskom policijom koja je napravila kordon između mase okupljenih i zgrade parlamenta. Kordon je bio probijen, policija se povukla prema unutrašnjosti parlamenta, zatim je pendrecima uspostavila kontrolu potisnuvši grupu prosvjednika koja je namjeravala okupirati parlament.

Istovremeno je na drugom dijelu grada također došlo do tenzija. Tisuće ljudi pojavile su se pred zgradom španjolske nacionalne policije koja je prije godinu dana ozlijedila više stotina osoba. Ondje je također došlo do naguravanja s kordonom policije.

Preko društvenih mreža se zatim oglasio bivši predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont koji je pozvao okupljene na mirne prosvjede. “Datum 1. listopada će nam uvijek pokazivati kako su pendreci loše rješenje, to nije naš put. Mi smo ljudi mira, naš pokret je miroljubiv. Pokažimo to i sada”, poručio je Puigdemont preko društvenih mreža iz Belgije.

Ondje se nalazi nakon što je prije godinu dana organizirao referendum o nezavisnosti Katalonije unatoč zabrani španjolskog ustavnog suda i vlade u Madridu. Nakon što katalonska regionalna policija nije spriječila stanovnike da glasaju intervenirale su španjolska nacionalna policija i civilna grada ostavivši iza sebe stotine ozlijeđenih ljudi koji su mirno tijelima prepriječili ulazak na birališta.

“Niti zaboraviti, niti oprostiti”, vikali su ljudi u povorci noseći katalonske zastave te žute vrpce simbolizirajući zahtjev za puštanjem na slobodnu pritvorenih katalonskih lidera. Bivši katalonski dužnosnici, uključujući Puigdemonta, optuženi su za pobunu protiv Španjolske. Neki od njih u pritvoru čekaju suđenje.

Većina birača glasovala je 1. listopada 2017. za uspostavljanje samostalne republike Katalonije, no stanovnici skloni ostanku u Španjolskoj nisu se bili odazvali referendumu jer je bio protivan španjolskom ustavu.

Nakon rezultata referenduma u katalonskom parlamentu je bilo izglasano uspostavljanje republike Katalonije no ona u stvarnosti nije zaživjela. Španjolska vlada se bila pozvala na ustav te preuzela direktno upravljanje Katalonijom smijenivši tadašnju katalonsku vladu.

“Samoodređenje je ljudsko pravo” i “Ulice će uvijek biti naše”, vikali su u ponedjeljak ljudi u povorci prema parlamentu. Bivši potpredsjednik vlade Oriol Junqueras iz pritvora ih je pozvao na mirna okupljanja. “Pendreci i udarci nisu naš put”, poručio je preko Twittera. Gradska policija je priopćila kako se u Barceloni okupilo oko 180.000 osoba. Okupljanja su održana i u drugim gradovima Katalonije gdje živi 7,5 milijuna ljudi.

Glasnogovornica španjolske vlade i ministrica obrazovanja Isabel Celaá ranije je tijekom dana izjavila kako je prošle godine organiziran nezakoniti referendum, protivan ustavu, te da se nema što obilježavati u ponedjeljak. “Bio je to jedan tužan dan”, rekla je u Madridu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Salvini o Macronu: Onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela

Objavljeno

na

Objavio

Kriza “žutih prsluka” pokazuje da su Francuzi shvatili da je njihov centristički predsjednik Emmanuel Macron “laboratorijski proizvod za održavanje sustava”, izjavio je Matteo Salvini, talijanski ministar unutrašnjih poslova i vođa krajnje desnice u zemlji.

“Čini mi se očitim da je Macron laboratorijski proizvod zamišljen da blokira jedinu promjenu na horizontu”, rekao je Salvini ne spomenuvši svoju francusku saveznicu Marine Le Pen.

“Podsjećam da je još prije nekoliko mjeseci Macron bio šampion nove Europe za cijelu talijansku ljevicu. On je bio novi duh Europe, novi spasitelj Europe… Opet su pogriješili”, dodao je tijekom susreta s predstavnicima stranog tiska u Rimu.

“Jako dobro razumijem gospodarske, socijalne i kulturne motivacije koji su pokrenule pokret za koji se nadam da će postići konkretne ciljeve”, rekao je Salvini i osudio svaki oblik nasilja.

Pred više tisuća pobornika okupljenih u subotu u Rimu on je izjavio da “onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela”.

U ponedjeljak navečer očekuje se govor predsjednika Emmanuela Macrona kojim bi trebao pokušati riješiti krizu “žutih prsluka”, najgoru krizu od početka njegovog petogodišinjeg mandata.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Cijela se Europa trese. A što radi Plenković?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva”, rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.
“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke.

Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

“Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona”, rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

“Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način”, rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

(Hina)

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

 

 

 

Što je sve do sada uništio Komšić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari