Pratite nas

Iz Svijeta

Barcelona: Tenzije ispred parlamenta i zgrade španjolske policije

Objavljeno

na

Foto: EPA

Oko 180.000 zagovornika nezavisnosti Katalonije sudjelovalo je u ponedjeljak navečer u povorci Barcelonom gdje su obilježili godišnjicu zabranjenog referenduma te zatražili od regionalne vlade da proglasi odcjepljenje od Španjolske.

Povorka je krenula s trga Catalunya u centru grada prema regionalnom parlamentu gdje su vladajućim političarima simbolično uručili glasačke kutije, poručivši im kako su se prije godinu dana izjasnili u korist nezavisnosti.

“Imamo snagu biračkih mjesta, imamo snagu ulice, tražimo vas da ispunite mandat koji smo vam dali”, pisalo je u tekstu uz biračke kutije. Poruka je bila usmjerena prema predsjedniku katalonske vlade Quimu Torri i predsjedniku parlamenta Rogeru Torrentu, inače zagovornicima nezavisnosti.

Pred samim parlamentom došlo je do naguravanja s katalonskom policijom koja je napravila kordon između mase okupljenih i zgrade parlamenta. Kordon je bio probijen, policija se povukla prema unutrašnjosti parlamenta, zatim je pendrecima uspostavila kontrolu potisnuvši grupu prosvjednika koja je namjeravala okupirati parlament.

Istovremeno je na drugom dijelu grada također došlo do tenzija. Tisuće ljudi pojavile su se pred zgradom španjolske nacionalne policije koja je prije godinu dana ozlijedila više stotina osoba. Ondje je također došlo do naguravanja s kordonom policije.

Preko društvenih mreža se zatim oglasio bivši predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont koji je pozvao okupljene na mirne prosvjede. “Datum 1. listopada će nam uvijek pokazivati kako su pendreci loše rješenje, to nije naš put. Mi smo ljudi mira, naš pokret je miroljubiv. Pokažimo to i sada”, poručio je Puigdemont preko društvenih mreža iz Belgije.

Ondje se nalazi nakon što je prije godinu dana organizirao referendum o nezavisnosti Katalonije unatoč zabrani španjolskog ustavnog suda i vlade u Madridu. Nakon što katalonska regionalna policija nije spriječila stanovnike da glasaju intervenirale su španjolska nacionalna policija i civilna grada ostavivši iza sebe stotine ozlijeđenih ljudi koji su mirno tijelima prepriječili ulazak na birališta.

“Niti zaboraviti, niti oprostiti”, vikali su ljudi u povorci noseći katalonske zastave te žute vrpce simbolizirajući zahtjev za puštanjem na slobodnu pritvorenih katalonskih lidera. Bivši katalonski dužnosnici, uključujući Puigdemonta, optuženi su za pobunu protiv Španjolske. Neki od njih u pritvoru čekaju suđenje.

Većina birača glasovala je 1. listopada 2017. za uspostavljanje samostalne republike Katalonije, no stanovnici skloni ostanku u Španjolskoj nisu se bili odazvali referendumu jer je bio protivan španjolskom ustavu.

Nakon rezultata referenduma u katalonskom parlamentu je bilo izglasano uspostavljanje republike Katalonije no ona u stvarnosti nije zaživjela. Španjolska vlada se bila pozvala na ustav te preuzela direktno upravljanje Katalonijom smijenivši tadašnju katalonsku vladu.

“Samoodređenje je ljudsko pravo” i “Ulice će uvijek biti naše”, vikali su u ponedjeljak ljudi u povorci prema parlamentu. Bivši potpredsjednik vlade Oriol Junqueras iz pritvora ih je pozvao na mirna okupljanja. “Pendreci i udarci nisu naš put”, poručio je preko Twittera. Gradska policija je priopćila kako se u Barceloni okupilo oko 180.000 osoba. Okupljanja su održana i u drugim gradovima Katalonije gdje živi 7,5 milijuna ljudi.

Glasnogovornica španjolske vlade i ministrica obrazovanja Isabel Celaá ranije je tijekom dana izjavila kako je prošle godine organiziran nezakoniti referendum, protivan ustavu, te da se nema što obilježavati u ponedjeljak. “Bio je to jedan tužan dan”, rekla je u Madridu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj?

Objavljeno

na

Objavio

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj? Je li suradnja sada tako krhka da bi moglo doći i do izravnog sukoba dvaju donedavnih glavnih igrača u Siriji?

Razlog je Idlib, odnosno jedini teritorij koji u Siriji ne kontroliraju snage predsjednika Bašara al Asada, koji je sada uz pomoć Irana, navalio na područje koje drže antibašarovske snage i to uz pomoć Turske. Ankara taj dio Sirije smatra zonom svog utjecaja zbog vlastite sigurnosti, a s Rusijom su u Sočiju 2017. godine i dogovorili demilitarizaciju Idliba koju osigurava Turska.

Sad je, pak Bašar al Asad, ojačan ruskom podrškom (on je opstao na vlasti zahvaljujući Rusima) odlučio i taj dio Sirije “priključiti ” sebi – prvo zato što je tamo značajna antibašarovska Nacionalna vojska Sirije (nekada poznata kao Slobodna sirijska armija), a tamo prolaze i dvije najznačajnije ceste M 4 i M 5, glavne transportne žile kucavice Sirije, piše jutarnji list

U napadima na Idlib, gdje ima najmanje 3 do 4 milijuna izbjeglica, ima puno poginulih civila, ali i turskih vojnika, što je razbjesnilo turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je tražio od ruskog kolege Vladimira Putina, da smjesta obuzda Bašara al Asada i Irance, ali i da sa svojom avijacijom i logistikom ne sudjeluje u napadima na Idlib (Moskva, Teheran i Damask inače tvrde da su tamo ostaci vojnih struktura iz Islamske države i njenih saveznika).

Naime, Ankari je posve jasno da Bašar al Asada u potpunosti ovisi o Rusima i teško da bi jednu takvu vojnu operaciju poduzeo na svoju ruku, bez odobrenja ili konzultacija s Kremljem. Turska se čak, nakon dugogodišnjih napetih odnosa sa SAD-om, sada odjednom obratila Washingtonu, tražeći od njih raketni sustav Patriot koji bi razmjestili u dometu Idliba.

No, sada je problem da je Turska, ignorirajući, upozorenja Bijele kuće, kupila od Rusa njihov proturaketni sustav S 400. No, neki čak u šali kažu da bi se u Idlibu mogla dogoditi bizarna i apsurdna situacija da S 400 bude uporabljen protiv Asada pa čak i Rusa!?

Osim toga, Turci navodno žele da se i Amerikanci uključe u patroliranje i nadgledanje neba iznad Idliba, što bi moglo dovesti do toga da se Rusi i Amerikanci gledaju preko nišana.

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Tako da je sada situacija vrlo napeta te bi, nakon određenog primirja, ponovno moglo doći do razbuktavanja sukoba, ali ovaj put uz direktno sudjelovanje dvaju saveznika na suprotstavljenim stranama.

Teško je, za sada, povjerovati u takav rasplet, (i Moskva i Ankara bježe od izravnog sukoba), ali Turska neće dozvoliti da izgubi kontrolu nad tim dijelom Sirije, što je za njih od strateške važnosti, no ne želi se konfrontirati s Rusijom, pogotovo jer je još uvijek u napetim odnosima sa SAD-om i EU.

Moskva također ne bi htjela izgubiti važnog saveznika, pogotovo jer preko Turske dodatno destabilizira NATO, što je jedna od najvažnijih strateških ciljeva Rusije. No, ipak treba napomenuti da su čak tri runde rusko-turskih razgovora propale, ali se čeka nastavak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Samit EU-a završen bez dogovora o proračunu

Objavljeno

na

Objavio

EPA

Izvanredni sastanak čelnika 27 zemalja članica EU-a završen je u petak navečer bez dogovora o novom višegodišnjem proračunu.

Ni najnoviji prijedlog da sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a bude 1,069 posto bruto nacionalnog dohotka nije dobio potporu čelnika.

Najveći dio izvanrednog sastanka na vrhu sazvanog kako bi čelnici postigli kompromis oko proračuna za sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027. protekao je u bilateralnim sastancima, dok je plenarni sastanak odgađan cijeli dan.

Nakon što je napokon pripremljen novi prijedlog s malim preinakama ranijeg prijedloga predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, čelnici EU-a su se ponovno okupili, ali su se brzo razišli bez dogovora, prenosi  Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari