Pratite nas

BiH

Bariša Čolak: BiH mora nastaviti europski i euroatlanski put

Objavljeno

na

Čolak je naglasio da su dužnosnici HDZ-a BiH i HNS-a zagovaratelji i predvodnici europskog i euroatlanskog puta BiH, te da je nužno nastaviti reforme ključne za napredak.

Obzirom na činjenicu da se konačno formira Vijeće ministara BiH i da će se proces ubrzo završiti, realni su izgledi, najkasnije do kraja ove godine, da će u tom razdoblju profunkcionirati i oba doma Parlamentarne skupštine, odnosno Parlamentarna skupština. Time se zaista stvaraju nužne pretpostavke za ubrzani rad na reformama, a preduvijet je upravo formiranje vlasti, kazao je Bariša Čolak, zamjenik predsjedatelja Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nažalost, izgubili smo jako puno vremena, sve se moglo završiti i prije godinu dana i tako već do sada puno toga napraviti, dodao je Čolak.

Naglasio je da su dužnosnici HDZ-a BiH i HNS-a zagovaratelji i predvodnici europskog i euroatlanskog puta BiH, te da je nužno nastaviti reforme ključne za napredak.

Hrvatska iduće godine predsjedava Vijećem Europske unije i to će Bosni i Hercegovini biti vjetar u leđa.

Kad je riječ o unutarnjim reformama, njih je nužno napraviti skoro u svim sektorima. Po određenim pokazateljima oko milijardu eura, što kreditnih, što drugih sredstava, stoji na raspolaganju, najviše vezano za infrastrukturu. Sama ta činjenica govori, što prije napravimo ratifikaciju sporazuma, ugovora, osigurat ćemo puno brže kretanje, odnosno ulaganje u infrastrukturu, što će doprinijeti razvoju i drugih sektora u BiH. Nemamo vremena za gubljenje, i što prije svi zajedno krenemo i kvalitetnije radimo prije ćemo i probleme riješiti, naglasio je Čolak.

Važno je izvršiti izmjene Izbornog zakona BiH, kako bi se mogli provesti izboru u Gradu Mostaru, s jedne strane, a s druge, kako bi mogli osigurati legitiman izbor i legitimno zastupanje u Domu naroda Federalnog Parlamenta i legitiman izbor članova Predsjedništva BiH. Ovo pitanje je kroz legislativu moguće rješiti najkasnije do petog mjeseca naredne godine, istaknuo je zamjenik predsjedatelja Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Kada je riječ o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava, Čolak je naglasio da to podrazumijeva promjenu samog Ustava BiH, što je dosta zahtjevno pitanje jer za promjenu Ustava treba kvalificirana većina u Parlamentarnoj skupštini BiH.

HDZ BiH i HNS je otvoren i nudimo rješenja da se i te presude Ustavnog suda, od kojih su neke već stare desetak godina, provedu, ali nama je prioritet promjena Izbornog zakona u smislu legitimnog izbora i legitimnog predstavljanja kako u Domu naroda, tako i u Predsjedništvu BiH, zaključio je Bariša Čolak, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Zategnuti odnosi BiH i Srbije nakon presude bivšem pripadniku Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg časnika Armije BiH Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za ratne zločine.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Srbiji povučena je tijekom dana na hitne konzultacije u Sarajevo, a srbijanski veleposlanik u BiH pozvan je u Predsjedništvo kako bi tamo objasnio zbog čega je Mujanović osuđen, no on je taj susret izbjegao naglim odlaskom u Beograd.

Ovaj bivši pripadnik Armije BiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tijekom 1992. godine.

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhitila je potkraj srpnja 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo pune dvije godine koliko je trajao sudski postupak.

Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Srbija nije izvijestila vlasti u BiH o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhićen pri ulasku u Srbiju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je verbalnu notu na adresu Ministarstva vanjskih poslova Srbije prosvjedujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.

Izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Beogradu ocijenivši kako Srbija i u ovom slučaju pokazuje da krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina.

Zatražila je da Srbija odmah prekine s dosadašnjom praksom vođenja sudskih postupaka u slučajevima ratnih zločina pred vojnim sudovima.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Europske unije Josepha Borella te europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

“Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizirati odnose između država bivše SFRJ. Pozovite na poštivanje međunarodnog prava i na obustavu primjene svih jednostranih i politički motiviranih zakona, posebice onih koji uzrokuju štetu građanima drugih država”, molba je koju je Turković uputila dužnosnicima EU.

Kako iz Beograda nije bilo odgovora na verbalnu notu, kao naredni diplomatski korak uslijedio je poziv veleposlanici BiH u Srbiji Aidi Smajić da dođe na konzultacije u Sarajevo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istodobno je pozvao srbijanskog veleposlanika Aleksandra Đorđevića na sastanak kako bi prosvjedovao zbog presude kojom je Mujanović osuđen pred beogradskim sudom kao i zbog prakse sudskog progona državljana BiH koju provode srbijanske vlasti.

Đorđević je taj susret izbjegao tako što je u zadnji trenutak ponudio pojašnjenje kako je hitno pozvan u Beograd.

Vlasti u Srbiji već desetljećima proganjaju građane BiH zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka za kojim je Beograd svojedobno raspisao i međunarodne tjeralice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti

Objavljeno

na

Objavio

U Istočnom Sarajevu danas je održan sastanak predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i prvog čovjeka SNSD-a Milorada Dodika. Na kraju susreta Čović je secirao dogovorene i nedogovorene segmente.

Kako je kazao, tri lidera su dogovorila da Proračun Bosne i Hercegovine bude završen i očekuje da sve bude gotovo do 27. srpnja na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiHm piše Večernji List BiH.

Druga točka je bio Izborni zakon vezan za Mostar.

“Treće pitanje je bilo kadroviranje i ništa se nismo dogovorili”, rekao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović dodajući raniji stav da Hrvatska demokratska zajednica BiH neće podržati Selmu Cikotića za novog ministra sigurnosti.

Spomenuo je da je SIPA “srpsko mjesto”. Također, Čović je bio striktan u stavu da Uprava za neizravno oporezivanje “pripada” hrvatskom narodu.

“UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti”, rekao je predsjednik HDZ-a dodajući da će se nastaviti dogovarati bilateralno, odnosno u četiri oka.

Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je danas na sastanku s Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem u suštini sve dogovoreno poput proračuna BiH, imenovanja i izbora u Mostaru.

On je istaknuo da će imenovanja ići kako je bilo i do sada, dakle po nacionalnim komponentama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari