Pratite nas

Politika

Bariša Čolak: Članovima SIP-a se prijeti, a političko Sarajevo poziva na kršenje zakona

Objavljeno

na

U gostima kod Marija Vrankića kroz talk show “Dobar, loš, zao” Naše TV o političkim aktualnostima mjesec dana poslije izbora govorio je jedan od najiskusnijih hrvatskih političara u Bosni i Hercegovini, pravnik iz Širokog Brijega, trenutni supredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak. Među ostalim, Čolak je kazao da političko Sarajevo u sprezi sa privatnim i javnim medijima ponavlja laži da je primjena popisa iz 1991. po Ustavu FBiH obavezna pri popuni Doma naroda FBiH obavezna što, naravno, nije istina.  

Sve ovo čemu svjedočimo, od rasprave koji popis stanovništva bi se trebao koristiti kao podloga za izborni proces, smije li Središnje izborno povjerenstvo donijeti nova pravila i kakva, uglavnom suprotna mišljenja stranaka Hrvatskog narodnog sabora od onih koje svoje sjedište imaju u Sarajevu, sve su to, nažalost, očekivane stvari i za našega sugovornika.

Na pitanje stvara li politika iz Sarajeva pogrešnu sliku o zakonima i pravu za narod koji “izbezumljuje”, Čolak odgovara da je to slučaj i u većini medija, privatnim i javnim. “To je namjerno ponašanje, to više nije slučajno. Ponavlja se laž da je popis iz ’91. obvezatan po Ustavu Federacije što nije istina itd.”, dodaje.

Čolak je 1999. godine otišao u Sarajevo i prema vlastitom iskustvu kaže kako je u to vrijeme povjerenje bilo veće nego sada. “U međuvremenu se dogodilo mnogo toga, od Alijanse do Platforme, pa sad i ovo zadnje biranje Komšića za hrvatskog člana predsjedništva. Umjesto da povjerenje s vremenom raste, to ipak nije tako.”

Stalno svjedočimo međusobnim optužbama za u BiH čiji su političari rigidni, čiji potpiruju negativnost, čije je retorika oštrija. Sarajevska mantra o trećem entitetu se toliko puta ponavlja da je neki smatraju istinitom, ali Čolak tvrdi da je s hrvatske strane kampanja bila korektna. “Onog trenutka kada se vi zalažete za ono što vam Ustav BiH omogućuje, da imate pravo na konstitutivnost, evo, koliko je već vremena prošlo od odluke Ustavnog suda, pa i one o navodnoj povredi vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, što je sud odbacio, međutim, vi nemate partnere s kojima biste to izglasali”, tvrdi.

“Nedavno sam čuo g.Nermina Nikšića kako kaže da je korištenje popisa iz 2013. legaliziranje etničkog čišćenja i udruženog zločinačkog pothvata, ali pogledajte krajeve s bošnjačkom većinom i one s hrvatskom, vidjet ćete da je kod Hrvata da ih je u tim krajevima preko 50% manje, što s druge strane nije slučaj, radi se o daleko manje postotku”, govori Čolak.

Smatra da nije dobro tražiti od SIP-a da donese podzakonske akte koje za to nema ovlasti i tako još dodatno radi razliku između Zastupničkog doma i Doma naroda. Za potonjeg Čolak smatra da je u državama kao BiH još važniji jer štiti vitalne nacionalne interese određenog naroda.

Na pitanje zašto su HDZ BiH i HNS dopustili da se stvori mišljenje kako oni ne žele promjenu izbornog zakona, Čolak podsjeća da nijedna stranka iz Sarajeva nije ponudila bilo kakvo rješenje koje bi bilo u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH. Također, na vječno pitanje kod izbora u Predsjedništvo jeli kandidat mora biti iz reda hrvatskog naroda ili hrvatski predstavnik dodaje još jedno pravilo koje jasno govori da se radi o legitimnom predstavljanju – “Ako je jedan član Predsjedništva nezadovoljan odlukom koju su donijela ostala dvojica on se ima pravo obratiti u Domu naroda svom klubu tj. hrvatskom ili nekom drugom klubu.”

Još 2013. se u Bruxellesu potpisalo da jedan narod neće drugome birati predstavnike, to je 2015. ponovilo na još jednom sastanku u Mostaru, onda imamo rezolucije EU parlamenta koje govore o federalizmu i sl., a onda dolazimo do toga da se takve izjave iz Europe osuđuju, a svi smo kao za Europsku uniju, prepričava dio problema Čolak.

“Neki dan se kroz jednu tiskovinu poručuje premijeru i predsjednici RH ‘sjašite s Bosne i Hercegovine’, jeli to jezik s kojim bi se trebalo komunicirati s bilo kim u svijetu, ne samo našim susjedima.”

Spomenuo je i Bugojno kao sredinu u kojoj je veliki broj nekažnjenih ratnih zločina i što je još žalosnija činjenica da neki koji su i osuđeni obnašaju značajne uloge u političkom ili kulturnom životu Bugojna. Tamo danas Hrvata skoro da i nema u odnosu na stanje prije rata. Tamo je dolazio Željko Komšić i bio u društvu ljudi koji imaju prste upravo u ratnim nedjelima.

Osvrćući se na rad budućeg Predsjedništva Čolak daje usporedbu s prethodne četiri godine aktualnog sastava koje je unatoč nesuglasicama i zamjerkama ono jako puno odluka na tom tijelu donijeli suglasno. “Bojim se da u ovom novom sastavu to neće biti moguće”, dodaje.

Nedavno je i predsjednik SIP-a priznao da se na njih vrši pritisak, što hoće nama pripisati, prepričava Čolak, pozivam ih da prijave nadležnim institucijama bez obzira koliko mi bili skeptični prema našim organima. Te pritiske je javno priznao predsjednik Petrić.

“Smatram da bi nakon svih intervencija visokih predstavnika sada trebalo donijeti potpuno novi ustav, ali kako”, pita se Čolak.

HMS/ /Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Sabor: Plenkovićevo četiri ‘ne’ Bernardiću

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u srijedu je, na saborskom ‘aktualcu’, premijera Andreja Plenkovića pitao što je „tajno petljao na sastanku s Orbanom”, je li dogovarao da Mađari u potpunosti preuzmu Inu te da ona ode iz Hrvatske, je li dogovorio zatvaranje sisačke Rafineriju te je li predmet razgovora bio i Hernadi, no Plenković mu je tek kratko uzvratio: „Poštovani zastupniče Bernardić, odgovor je – četiri ne!”

„Nakon najnovijih informacijama da će izmjenama zakona Ina u potpunosti pripasti Mađarima podsjećam Vas da ste prije dvije godine obećali vratiti Inu u hrvatske ruke, no danas je više nego jasno da ste lagali. Isto kao što su lagali i župan Žinić i ministar Marić kada su za potrebu predizborne kampanje 2016. tvrdili da nikada neće dopustiti zatvaranje sisačke Rafinerije, a onaj koji to dopusti više nema što tražiti u hrvatskoj politici, a koliko vidim Vi ste još uvijek u njoj”, prozivao je Bernardić Plenkovića.

Optužio ga je i jer je, kako tvrdi, spreman izdati vitalne hrvatske interese. „Što ste to tajno petljali na sastanku s Orbanom. Jeste li dogovarali da Mađari u potpunosti preuzmu Inu. Jeste li dogovorili zatvaranje sisačke Rafineriju, jeste li dogovorili da kada Mađari u potpunosti preuzmu Inu ona ode iz Hrvatske te je li predmet razgovora bio i Hernardi koji je optužen za davanje mita bivšem predsjedniku HDZ-a i HDZ-ove vlade Ivi Sanaderu upravo zbog preuzimanja Ine”, raščlanio je Bernardić svoje pitanje oko Ine na četiri pitanja.

Prozvani premijer tek mu je kratko uzvratio: „Poštovani zastupniče Bernardić, odgovor je četiri ne!”

Bernardić se potom obrušio na premijera poručivši mu kako će on i njegova vlada ostati upamćeni kao oni koji su tjerali radnike na cestu iz Uljanika, 3. maja, sisačke rafinerije.

Petrov: Dosta ste spašavali, nemojte više

I čelnika Mosta Božu Petrova brinula je sisačka Rafinerija kao i Rafinerija u Rijeci te je premijera pitao tko je i zašto donio odluku o gašenju sisačke Rafinerije. „Gdje će se prerađivati nafta s hrvatskih naftnih polja – u Mađarskoj, BiH ili Srbiji i kako će to utjecati na energetesku neovisnost Hrvatske?”, pitao je Petrov.

Čelnika Mosta također je zanimalo i što se događa s rafinerijom u Rijeci.

„Kad je riječ o Rafineriji Sisak i o Ini, vlada stoji kod svog stava da želi vratiti Inu u hrvatske ruke, a odluke o tome što će biti s rafinerijom Sisak donosi uprava kompanije na temelju poslovne analize”, odgovorio je Plenković.

Niz godina je, kazao je, unutar kompanije analizirano kako da Sisak opstane, ali da se transformira. „Želimo da Ina bude uspješna, profitabilna vertikalno integrirana kompanija koja će osigurati modernizaciju Rafinerije u Rijeci. Želimo da Sisak ostane važno poslovno sjedište Ine, da dobije transformacijskih karakter i proizvodnjom nekih nekih drugih stvari osim Rafinerije… Želimo da sve što kompanija radi bude u duhu razgovora ključnih dioničara – MOL-a i hrvatske države”, nabrajao je premijer.

Sve poslovne odluke, naglasio je, moraju biti utemeljene na analizama, a one to, kako kaže, i jesu. „Naš je cilj da Hrvatska ima opskrbu energenata da nam osigura energetsku sigurnost i zato želimo i projekt LNG na Krku jer samo tako možemo prevenirati neke buduće krize”, zaključio je Plenković.

Petrov nije bio zadovoljan odgovorom te je ironično ustvrdio kako je on bio „elokventan i informativan”, a premijeru je, parafrazirajući scenu iz vatrogasne vježbe na Mjesnoj zajednici u seriji ‘Malo misto’, vladi poručio: „Dosta ste spašavali, nemojte više, jer će kompletan narod uteći u Irsku”.

„Pokušao sam se prisjetiti po čemu će ostati upamćeni ova vlada – brodogradnja je u stečaju, Rafinerija u Sisku je pred gašenjem, u 100-postotnom vlasništvu će biti Mađari glede Ine, a umalo ste nabavili i F16”, rekao je Petrov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Esih: Vrlo je izvjesno da budem nositeljica liste za EU izbore

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Neovisnih za Hrvatsku Bruna Esih dala je 11. siječnja 2019. intervju za Jutarnji list i najavila izlazak NHR-a na skorašnje izbore za Europski parlament.

Hoće li Neovisni za Hrvatsku na izbore za Europski parlament izaći samostalno ili u koaliciji? Hoćete li biti nositeljica liste? Pretpostavljamo da će na listi biti i Zlatko Hasanbegović, hoćete li vi i/ili on ako osvojite mandat otići u Bruxelles na zastupničko mjesto u Parlamentu ili ćete ostati u Saboru, a u Bruxelles poslati nekoga drugoga s liste?

– NHR se ozbiljno priprema za EU izbore na koje, po svemu sudeći, izlazimo samostalno, jer nastojanja da dođe do okupljanja i zajedničkog nastupa suverenističkih snaga zasad nisu urodila plodom. Iako to ne isključuje moguću suradnju sa srodnim grupacijama, smatramo da je samostalan izlazak važan jer su svaki izbori, između ostalog, najbolji način za odmjeravanje stvarne snage, odnosno uporišta u biračkom tijelu. Ovi će izbori ujedno biti i pokazatelj odnosa birača prema dosadašnjoj Plenkovićevoj svjetonazorskoj politici koja je umnogome obilježena upravo onim što on naziva ‘europskim mainstream politikama’, a ustvari je u potpunosti slijep na mijenjanje europskih smjerova.
Na temelju povratnih informacija s terena vrlo je izvjesno da je budem nositeljica liste. Listu ćemo objaviti na vrijeme, a tko god od nas otišao u Bruxelles, bila to ja, Hasanbegović ili netko treći, dosljedno će predstavljati viziju NHR-a u Europskom parlamentu.

Koje teme ćete nametati u kampanji za euroizbore? Koji rezultat ciljate?

– Teme su raznolike i, iako europske, možda su više nego ikad od nacionalne važnosti, jer već bolujemo od izravnog utjecaja nadnacionalne europske birokracije prema suverenim europskim nacijama. Teme su stoga negiranje tog suvereniteta putem nadzakona, središnjih banaka i zajedničke valute, a osobito stvaranje i održavanje stanja u kojem postoji Europa dviju brzina, pri čemu se nas stavlja u one manje vrijedne.

Tema je zasigurno i sigurnost državnih granica potaknuta novim migrantskim valom, kao i nametanje migrantskih kvota. Zbog katastrofalne politike “otvorenih vrata” Angele Merkel svjedoci smo kako se čitava Europa pretvara u taoca njemačke politike.

Očekujemo dobar rezultat na izborima – radi se sasvim sigurno o osvajanju jednog mandata – jer smo i nastali zauzimanjem čvrstoga stava u obrani interesa vlastite države i nacije, nasuprot europskim dodvoricama. Neka Juncker štipa onoga tko mu to dopušta, ali mi nećemo dopustiti da to čini Hrvatskoj.

Kako komentirate promjenu političkog smjera predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović?

– Početi s inicijativom Tri mora, a završiti na Plenkovićevim balkanskim inicijativama… Nažalost, u Hrvatskoj mnogi imaju problem sa zauzimanjem autentičnog političkog stava, a u tom slučaju lako je izgubiti smjer. Građani su predsjednici davali veliku podršku i zasigurno su ti isti ljudi sada zbunjeni nekim njezinim aktualnim odlukama. Ali vrijeme će pokazati što se zapravo u pozadini događa, a ja osobno i u ovom trenutku nemam potrebu tumačiti kakav je nečiji smjer bio, je li svjesno promijenjen ili ga nikada, u smislu čvrstog vođenja politike, nije niti bilo.

Hoće li Neovisni za Hrvatsku imati svog kandidata/kandidatkinju na predsjedničkim izborima ili ćete možda podržati novu kandidaturu aktualne predsjednice? Biste li (i u kojem slučaju) prihvatili kandidaturu za predsjednicu RH? Odnosno, možete li već sada decidirano ustvrditi da se nećete kandidirati za predsjednicu RH?

– Ponavljam, NHR je nastao s jasnom vizijom države, uvjerenjima i ciljem. Ne mislimo ih mijenjati zbog osobnih ili kratkoročnih i uskih stranačkih probitaka. Ne patimo od potpore bilo koga s političkog spektra, a jednako tako ne mislimo je ni pružati bilo kako, bilo kada i bilo kome. Osim medijskih nagađanja, ne sjećam se da je ijedna stranka, osim par nadobudnih iznimaka, jasno i službeno najavila i predstavila svoga kandidata. Uostalom nije to učinio niti HDZ. Ne znam zašto bismo mi to učinili, pogotovo kada na nas mediji čine pritisak, te neke zainteresirane političke strane, a mi ne sudjelujemo u politici ni prvih ni drugih.

Trenutno se radi o pritiscima na nas i temi koja se nametnula zbog aktualnih događanja na Pantovčaku, a ne zbog približavanja predsjedničkih izbora. To nema nikakve veze s našom politikom nego s određenim političkim okršajima u kojima ne sudjelujemo.

Zastupnici i dalje pretrčavaju u Bandićev klub zastupnika, predsjednik HSS-a obratio se zbog toga i DORH-u. Kako komentirate te prelaske, mislite li i vi da tu ima posla za DORH, odnosno USKOK?

– Predsjednik HSS-a Beljak zaboravlja da je i sam svojevremeno imao problema sa zakonom, baš kao i jedan od njegovih otpadnika. To njihovo zajedničko svojstvo može biti puka slučajnost, pa time manji problem jer, uostalom, on nije jedini koji pokušava zamagliti svoju prošlost. Problem je što tu “sitnicu” uporno prešućuju i mediji istovremeno mu otvarajući prostor kao prvom policajacu države.

Ti prelasci su zapravo koalicija Plenkovićeva HDZ-a i nekadašnje Milanovićeve Kukuriku koalicije, dok je Bandić u tom odnosu jamac materijalne egzistencije. I naravno da bi trebao biti predmet izvida nadležnih institucija. Ali ne samo on. Jer za ulazak u Bandićev klub nije potrebna zakletva Milanu Bandiću, već Plenkoviću, Pupovcu i Vrdoljaku.

Prelazaka je bilo i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, imate li ikakvih saznanja o razlozima i motivima tih prelazaka, između ostalih Bandiću je proračun spasio i glavni tajnik HSS-a Ilija Ćorić.

– Da, i na to smo upozoravali otkako smo najavili da nećemo podržati Bandićev proračun, pa i ranije kada su isti zastupnici kao nominalno dio oporbe, puni ljubavi prema građanima grada Zagreba, dizali ruke za sporne Bandićeve odluke kojima smo mi uskraćivali potporu. Sada su, isključivo zbog naše odluke da istupimo iz skupštinske većine, bili prisiljeni pokazati stvarnu zmijsku narav pred javnošću. Osim Ilije Ćorića iz HSS-a tu su i dvojica dobrotvora iz Kluba HSLS-Sandra Švaljek: Miroslav Polovanec i Jozo Miličević.

Već ranije je Bandićevu klubu prešlo dvoje zastupnika SDP-a. Protiv jednog od tih zastupnika, na temelju rasprave na Antikorupcijskom povjerenstvu, podnesena je i kaznena prijava zbog sumnje na političku korupciju. Zastupnik je priznao da je njegov prelazak već ranije bio kupljen radnim mjestom, odnosno ucjenom. Rasprava s te 2. sjednice povjerenstva, 13. studenoga 2017., kao i priznanje, službeno su snimani! Na to smo upozoravali u više medijskih istupa, ali nikakve reakcije nadležnih institucija nije bilo! Pretpostavljam da smo manje uvjerljivi od Krešimira Beljaka koji u tom segmentu ima određeno iskustvo. Ili je sve oko tih izvida običan igrokaz, jer – USKOK do dan danas nije pozvao članove tog povjerenstva niti je zatražio tonski zapis! Tako se ne vodi istraga koja se doista želi voditi!

Gradonačelnik Milan Bandić je u utorak razriješio Anu Lederer s funkcije pročelnice Ureda za kulturu. Molimo vas da nam i to prokomentirate i odgovorite je li itko od Neovisnih za Hrvatsku ostao na bilo kojoj funkciji u zagrebačkoj Gradskoj upravi nakon što ste se razišli s Bandićem?

– Ovo što je Milan Bandić danas učinio govori samo za sebe o njegovom poimanju i držanju do procedura i zakona. Po potrebi. Nama to i nije neko iznenađenje, ali bilo bi poželjno da objasni javnosti kako se to proceduralni natječajni propust Grada utvrdi tek nakon šest mjeseci?! Naravno, radi se o čistoj izmišljotini, pa ne isključujem da će gospođa Lederer zbog toga tražiti sudsku zaštitu. Drugih funkcija u Gradskoj upravi Neovisni za Hrvatsku nisu niti imali.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari