Pratite nas

Politika

Bariša Čolak: Članovima SIP-a se prijeti, a političko Sarajevo poziva na kršenje zakona

Objavljeno

na

U gostima kod Marija Vrankića kroz talk show “Dobar, loš, zao” Naše TV o političkim aktualnostima mjesec dana poslije izbora govorio je jedan od najiskusnijih hrvatskih političara u Bosni i Hercegovini, pravnik iz Širokog Brijega, trenutni supredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak. Među ostalim, Čolak je kazao da političko Sarajevo u sprezi sa privatnim i javnim medijima ponavlja laži da je primjena popisa iz 1991. po Ustavu FBiH obavezna pri popuni Doma naroda FBiH obavezna što, naravno, nije istina.  

Sve ovo čemu svjedočimo, od rasprave koji popis stanovništva bi se trebao koristiti kao podloga za izborni proces, smije li Središnje izborno povjerenstvo donijeti nova pravila i kakva, uglavnom suprotna mišljenja stranaka Hrvatskog narodnog sabora od onih koje svoje sjedište imaju u Sarajevu, sve su to, nažalost, očekivane stvari i za našega sugovornika.

Na pitanje stvara li politika iz Sarajeva pogrešnu sliku o zakonima i pravu za narod koji “izbezumljuje”, Čolak odgovara da je to slučaj i u većini medija, privatnim i javnim. “To je namjerno ponašanje, to više nije slučajno. Ponavlja se laž da je popis iz ’91. obvezatan po Ustavu Federacije što nije istina itd.”, dodaje.

Čolak je 1999. godine otišao u Sarajevo i prema vlastitom iskustvu kaže kako je u to vrijeme povjerenje bilo veće nego sada. “U međuvremenu se dogodilo mnogo toga, od Alijanse do Platforme, pa sad i ovo zadnje biranje Komšića za hrvatskog člana predsjedništva. Umjesto da povjerenje s vremenom raste, to ipak nije tako.”

Stalno svjedočimo međusobnim optužbama za u BiH čiji su političari rigidni, čiji potpiruju negativnost, čije je retorika oštrija. Sarajevska mantra o trećem entitetu se toliko puta ponavlja da je neki smatraju istinitom, ali Čolak tvrdi da je s hrvatske strane kampanja bila korektna. “Onog trenutka kada se vi zalažete za ono što vam Ustav BiH omogućuje, da imate pravo na konstitutivnost, evo, koliko je već vremena prošlo od odluke Ustavnog suda, pa i one o navodnoj povredi vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, što je sud odbacio, međutim, vi nemate partnere s kojima biste to izglasali”, tvrdi.

“Nedavno sam čuo g.Nermina Nikšića kako kaže da je korištenje popisa iz 2013. legaliziranje etničkog čišćenja i udruženog zločinačkog pothvata, ali pogledajte krajeve s bošnjačkom većinom i one s hrvatskom, vidjet ćete da je kod Hrvata da ih je u tim krajevima preko 50% manje, što s druge strane nije slučaj, radi se o daleko manje postotku”, govori Čolak.

Smatra da nije dobro tražiti od SIP-a da donese podzakonske akte koje za to nema ovlasti i tako još dodatno radi razliku između Zastupničkog doma i Doma naroda. Za potonjeg Čolak smatra da je u državama kao BiH još važniji jer štiti vitalne nacionalne interese određenog naroda.

Na pitanje zašto su HDZ BiH i HNS dopustili da se stvori mišljenje kako oni ne žele promjenu izbornog zakona, Čolak podsjeća da nijedna stranka iz Sarajeva nije ponudila bilo kakvo rješenje koje bi bilo u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH. Također, na vječno pitanje kod izbora u Predsjedništvo jeli kandidat mora biti iz reda hrvatskog naroda ili hrvatski predstavnik dodaje još jedno pravilo koje jasno govori da se radi o legitimnom predstavljanju – “Ako je jedan član Predsjedništva nezadovoljan odlukom koju su donijela ostala dvojica on se ima pravo obratiti u Domu naroda svom klubu tj. hrvatskom ili nekom drugom klubu.”

Još 2013. se u Bruxellesu potpisalo da jedan narod neće drugome birati predstavnike, to je 2015. ponovilo na još jednom sastanku u Mostaru, onda imamo rezolucije EU parlamenta koje govore o federalizmu i sl., a onda dolazimo do toga da se takve izjave iz Europe osuđuju, a svi smo kao za Europsku uniju, prepričava dio problema Čolak.

“Neki dan se kroz jednu tiskovinu poručuje premijeru i predsjednici RH ‘sjašite s Bosne i Hercegovine’, jeli to jezik s kojim bi se trebalo komunicirati s bilo kim u svijetu, ne samo našim susjedima.”

Spomenuo je i Bugojno kao sredinu u kojoj je veliki broj nekažnjenih ratnih zločina i što je još žalosnija činjenica da neki koji su i osuđeni obnašaju značajne uloge u političkom ili kulturnom životu Bugojna. Tamo danas Hrvata skoro da i nema u odnosu na stanje prije rata. Tamo je dolazio Željko Komšić i bio u društvu ljudi koji imaju prste upravo u ratnim nedjelima.

Osvrćući se na rad budućeg Predsjedništva Čolak daje usporedbu s prethodne četiri godine aktualnog sastava koje je unatoč nesuglasicama i zamjerkama ono jako puno odluka na tom tijelu donijeli suglasno. “Bojim se da u ovom novom sastavu to neće biti moguće”, dodaje.

Nedavno je i predsjednik SIP-a priznao da se na njih vrši pritisak, što hoće nama pripisati, prepričava Čolak, pozivam ih da prijave nadležnim institucijama bez obzira koliko mi bili skeptični prema našim organima. Te pritiske je javno priznao predsjednik Petrić.

“Smatram da bi nakon svih intervencija visokih predstavnika sada trebalo donijeti potpuno novi ustav, ali kako”, pita se Čolak.

HMS/ /Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Hrvatska ustraje na stvarnoj ravnopravnosti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je najveći zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, ali ustraje na stvarnoj ravnopravnosti, pravima Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda, rekao je premijer Andrej Plenković u utorak, na dan kad je u BiH prisegnulo novo predsjedništvo s predstavnikom hrvatskog naroda kojeg tamošnji Hrvati nisu birali.

“Pozicija Hrvatske je sasvim čvrsta i jasna i prije izbora i sve ove godine i nakon izbora”, odgovorio je Plenković upitan ima li pomaka u stajalištu Hrvatske prema BiH nakon rasprave održane u ponedjeljak u Bruxellesu na Vijeću za vanjske poslove.

Premijer je u utorak “ekstenzivno” razgovarao s ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić koja je u ponedjeljak u Bruxellesu svojim kolegama po dužnosti prenijela zabrinutost Hrvatske za položaj Hrvata u BiH, odnosno za njihovu legitimnu zastupljenost u svim tijelima vlasti.

“Smatramo da je nužno donijeti novi izborni zakon, referirati se na sve ono što je relevantno u presudi Ustavnog suda u slučaju (Bože) Ljubić, poštivati načelo jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda”, rekao je.

“Nužno je izbjegavati scenarije u kojima teritorij Federacije BiH na kojem većinski konstitutivni narod, a to su Bošnjaci”, bira drugom konstitutivnom narodu, a to su Hrvati, njihovog člana predsjedništva, rekao je.

Nakon izbora 7. listopada u utorak su u BiH svečano prisegnuli Milorad Dodik, Šefik Džaferović kao predstavnici srpskog, odnosno bošnjačkog naroda te Željko Komšić kojega kao predstavnika hrvatskog naroda tamošnji Hrvati ne prihvaćaju za legitimnog predstavnika jer nije njihov izbor već je biran glasovima većinskih Bošnjaka.

“To nije dobro za povjerenje među narodima”, a nije dobro ni za “funkcioniranje institucija vlasti”, rekao je Plenković.

Pozicija Hrvatske je jasna i dok se taj problem ne riješi Hrvatska će ga problematizirati, poručio je.

“Bez te stvarne ravnopravnosti, a ovdje govorim o pravima Hrvatima kao najmanjeg konstitutivnog naroda, Hrvatska to pitanje jednostavno neće pustiti”, već će ga iznositi na svim relevantnim forumima, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je on takvu poruku dao i na Europskom vijeću.

“Smatramo da smo apsolutno u pravu i da je to u interesu kvalitetnog funkcioniranja Bosne i Hercegovine nama bitne i susjedne države”, rekao je i ponovio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik europskog puta BiH.

“Ponavljam, BiH većeg zagovornika, saveznika, prijatelja, zemlju koja bolje razumije situaciju unutar članica EU od Hrvatske nema”.

Na pitanje o drugoj temi aktualnoj temi o kojoj se polemizira u hrvatskoj, ali i europskoj javnosti kako se bliži prosinac kada bi šefovi vlada trebali u Marakešu potvrditi UN-ov sporazum o sigurnim migracijama, premijer je odgovorio da ono ne dijeli hrvatsku vladu.

Vlada je donijela konzistentne odluke i “ni trunke nekakve kakofonije na razini vlade nije bilo niti smo mijenjali stav niti ima razloga”, rekao je.

Najavio je da će je vlada sporazum prevesti na hrvatski i dostaviti javnosti, te ponovio da u Marakeš putuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović “i tu je politika vrlo jasna”.

Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama u srpnju su prihvatile 193 članice UN-a osim Sjedinjenih Država, no iz nje se povlači sve veći broj zemalja. Mađarska, Češka i Bugarska već su ga odbacile, Poljska i Austrija su najavile da ga neće poduprijeti.

(Hina)

 

Kardinal Puljić: Daytonski kreatori moraju shvatiti da moraju uvažiti naše postojanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

NZH traže ista politička i nacionalna prava i iste slobode za Hrvate u BiH koja je država i hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

U povodu predstojeće saborske rasprave Neovisni za Hrvatsku su izdali priopćenje ‘O POLOŽAJU HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI’, koje prenosimo:

„Ista politička i nacionalna prava i iste slobode NEOVISNI ZA HRVATSKU traže za Hrvate u Bosni i Hercegovini koja je država i hrvatskog naroda. NEOVISNI ZA HRVATSKU podupiru stabilnost i cjelovitost Bosne i Hercegovine kao države u kojoj su zajamčeni suverenost, konstitutivnost i nacionalna prava Hrvata kao naroda jednakopravnog s ostala dva konstitutivna naroda.“ (neovisni.hr/program/)

U citiranom programu NEOVISNIH ZA HRVATSKU, usvojenom 1. lipnja 2017., ne pravi se razlika između Hrvata, bez obzira na to gdje oni žive, a napose se ne pravi razlika između Hrvata u Republici Hrvatskoj i u BiH.

U vrijeme velikosrpske agresije Hrvati su dali nemjerljiv doprinos obrani i opstanku BiH, glasujući na referendumu za njezinu neovisnost i boreći se za nju na bojnome i na političkom polju. Republika Hrvatska je odmah priznala BiH, udomila stotine tisuća izbjeglica te je oružano i politički podupirala.

Nažalost, sporazumom iz Daytona nagrađeni su etničko čišćenje i genocid te je Srbima prepuštena polovica države, dok su Hrvati i Bošnjaci stiješnjeni u drugi entitet koji je nazvan federacijom, iako nije federacija. Tim rješenjem kao da su svjesno programirani hrvatsko-bošnjački prijepori, s konačnim ciljem obespravljivanja i iseljavanja Hrvata. Kasnije neustavne intervencije tzv. predstavnika međunarodne zajednice u politički sustav i u izborno zakonodavstvo samo su pogoršali to stanje.

Nedavni izbor Željka Komšića članom predsjedništva Bosne i Hercegovine voljom bošnjačkoga naroda samo je potvrda navedenog, već postojećeg stanja. Bez obzira na vrlo ograničen utjecaj i moć predsjedništva, time je i simbolički i stvarno iznova povrijeđena jednakopravnost Hrvata u BiH.

Neki od odgovornih za takvo stanje nikako ne žele primijetiti da su hrvatski (i „hrvatski“) predstavnici u tzv. Republici Srpskoj potpuno istim izbornim mehanizmom izabrani na srpskim listama, i da ne postoje političke i etičke razlike između izbora tzv. hrvatskog predstavnika Željka Komšića i tzv. hrvatskog predstavnika Emila Vlajkija te njihovih politika: i jedan i drugi su i kao osobe i kao simboli u funkciji protuhrvatskih interesa.

Za današnji položaj Hrvata u BiH jesu odgovorni i neki od onih koji uporno i dosljedno prešućuju činjenicu da su Hrvati prognani i desetkovani ne samo iz Vojvodine odnosno Republike Srbije, nego su i na području tzv. Republike Srpske praktično istrijebljeni (od predratnih više od 200.000 danas ih tamo živi desetak tisuća), da su prava preostalih drastično ograničena i da, primjerice, vlasti u Prijedoru na godišnjoj razini izdvajaju više za azil za pse, nego za povratak Hrvata.

Isti prešućuju i činjenicu da je početkom 2018. objavljen podatak da je oko 4.000 Hrvata u banjolučkom području podnijelo zahtjev za obnovu kuća – svjedočeći tako vlastitim primjerom da se žele vratiti na svoja ognjišta – a da od tobožnjeg jamca hrvatskih interesa u BiH, bratske i prijateljske tzv. Republike Srpske, nijedan nije dobio čak ni odgovor.

Ništa od toga ne žele primijetiti ni vlasti Republike Hrvatske koje uporno, žrtvujući nacionalne interese radi jeftinih stranačkih i strančarskih interesa, nisu kadre definirati nacionalno-političku strategiju.

Pa tako i u odnosu na BiH gdje dosljedno pružaju potporu strankama, organizacijama i skupinama koje, uglavnom radi zaštite materijalnih interesa jednoga uskoga kruga ljudi, predvode politiku koju priželjkuju oni koji teže nestanku Hrvata iz BiH. Usporedno s time podupiru i gospodarski ulazak stranoga kapitala te geopolitičko preslagivanje koje bi moglo imati i šire, europske reperkusije od kojih Hrvati nemaju razloga očekivati ništa dobro.

Te su skupine u velikoj mjeri obilježene jugoslavenskom komunističkom prošlošću i naglim, sumnjivim bogaćenjem u vrijeme rata i teškoga poratnog vremena.

Manipulacijom nacionalnim osjećajima – okrunjenom nedavnom Hrvatsko-srpskom koalicijom HDZ-a BiH i SNSD-a (koja svoje uzore, HDZ i SDSS, ima i u Republici Hrvatskoj) – nastoji se spriječiti proces demokratskog sazrijevanja.

Usprkos takvoj dugogodišnjoj praksi Hrvati su i na nedavnim izborima pokazali da više ne će dopustiti da ih se uvijek iznova prevede žedne preko vode, o čemu vrlo jasno svjedoči razmjerno slaba izlaznost birača u većinskim hrvatskim općinama.

Ta sprega takozvanih hrvatskih elita u Republici Hrvatskoj i u BiH – od koje političke koristi najviše imaju Pupovčevi i Dodikovi Srbi odnosno projekt „male velike Srbije“, nije slučajna, jer su te nazovihrvatske stranke i organizacije i u jednome i u drugom slučaju u dobroj mjeri tek politička krila organiziranoga kriminala.

Zato mi, NEOVISNI ZA HRVATSKU, smatramo da su nužne promjene i u Hrvatskoj i u BiH. Bez nacionalno svjesne hrvatske vlade, bez vlade koja ima viziju, hrabrost i odlučnost, ne može se osigurati ni položaj Hrvata u BiH.

Jer, i u odnosu na BiH treba imati na umu da ne postoje samo interesi jednoga dijela Hrvata koji žive u toj državi, nego postoji interesi svih tamošnjih Hrvata, interesi cijeloga hrvatskog naroda i interesi hrvatske države!

Promišljena i nacionalno svjesna politika – služeći se činjenicom da je Republika Hrvatska članica NATO-a i Europske unije – može u sklad dovesti sve te interese, i može se uspješno potruditi da zadobije međunarodnu potporu za buduće političke i državnopravne promjene koje će za posljedicu imati i osiguranje trajne jednakopravnosti i konstitutivnosti Hrvata u BiH.

U tom duhu jednakopravnosti i konstitutivnosti naroda, NEOVISNI ZA HRVATSKU zagovaraju pravične izmjene izbornog zakonodavstva BiH, što bi u konačnici dovelo i do dodatne stabilizacije BiH kao države.

Pored definiranja nacionalne strategije, ključna je zadaća buduće odgovorne hrvatske politike osigurati biološki, politički, kulturni i gospodarski opstanak Hrvata u prijelaznom razdoblju.

Jasno osuđujući protuhrvatsku kampanju koja se vodi iz jednog dijela bošnjačkoga nacionalnoga korpusa, dekonstrukciju hrvatskih interesa i ideju unitarističke države, jer je istodobno pogubna i za Hrvate i za BiH, treba uzeti u obzir i činjenicu da su Hrvati najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH.

Naš opstanak ni u kojem slučaju ne može osigurati politika koja bi težila izazivanju sukoba s Bošnjacima, a istodobno smatrajući tzv. Republiku Srpsku nedodirljivom i neupitnom. Jasno je, hrvatska politika mora zagovarati vlastite interese, imati bistru viziju i potrebnu odlučnost, a ne smije biti usmjeravana bilo čijim političkim igrama.

U skladu s time osuđivali smo i osuđujemo sve pokušaje relativiziranja i zataškavanja zločina počinjenih nad Hrvatima: svi zločini moraju biti istraženi, svi krivci utvrđeni i izvedeni pred sud. Povijesna je istina temelj zdravih međuljudskih i međunacionalnih odnosa te ključna pretpostavka istinski demokratskog društva.

Upozoravamo da nas povijest Europe u posljednjih stotinu godina jasno uči kako države mogu brzo nastati i nestati. Dok postoje narodi i države taj proces ne će biti posve okončan i zato nema nikakva razloga da se nedodirljivim smatra entitet koji je nastao etničkim čišćenjem i genocidom, između ostalih – nad našim sunarodnjacima, Hrvatima BiH.

Svojim etičkim i političkim određenjem prema tom pitanju, mi u velikoj mjeri odlučujemo i o izboru svojih saveznika, a time posredno i o položaju Hrvata u Federaciji i u cijeloj BiH.

NEOVISNIMA ZA HRVATSKU je do hrvatskih interesa i interesa hrvatskoga naroda i do zadnjega Hrvata stoji u Priopćenju

 

Bošnjaci su odlučili u suštini poniziti Hrvate i u tom poduhvatu nisu prezali ni od čega

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari