Pratite nas

Vijesti

Bariša Čolak, ministar pravde BiH: Pravosuđe je podijeljeno po političkim šavovima

Objavljeno

na

Bariša Čolak, ministar pravde BiH, u intervjuu za “Avaz” govori o tome kako je i nakon desetljeća, koliko traje reforma pravosuđa u BiH, pred BiH mnogo zadataka do konačnog dovođenja na vlast „prava i pravde”.

Komentira i kritike predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso upućene domaćim vlastima i međunarodnoj zajednici zbog, kako smatra Kreso, nedovoljnog angažmana na reformi pravosuđa te njenu ocjenu da bi buduća rješenja izbora članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća bila pod direktnim političkim utjecajem. Ministar Čolak, naprotiv, smatra da je u pravosuđu BiH trenutno osjetna podijeljenost po “političkim šavovima”.

Politički pritisci

Šta Vam je zasmetalo u kritikama predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso?

– Reforma traje već 10 godina i ostalo je još mnogo toga da se uradi. Kada spominjete pismo predsjednice Kreso, ja ne uskraćujem pravo nikome, pa ni njoj, da ima svoje mišljenje. Ali ne možemo očekivati od međunarodne zajednice da nam nacrta rješenja. Moramo biti korektni i kazati da su oni u mnogim stvarima doprinijeli, naravno, bilo je i pogrešaka. Kod određenog kadroviranja u sudovima i tužiteljstvima kroz strance, ali bilo je i primjera koji su za svaku pohvalu. Evropska komisija ulaže zaista maksimalne napore, tu nema dilema. Međutim, najveći je problem kad u profesionalnoj zajednici imate osjećaj da je podijeljenost po političkim šavovima. To se događa. I onda kada sastavite te ljude iz profesionalne zajednice, kada kažete “izvolite, gospodo, suci, tužitelji, slušamo vas”, dobijete odgovor otprilike onakav kakve politike zastupaju na određenom prostoru.

Upravo za neka buduća rješenja kao što je izbor članova VSTV-a Kreso je izrazila sumnju da će biti donošena pod političkim pritiskom.

– Ne bih unaprijed osuđivao pa kazao bit će to pod političkim utjecajem. Ali u svakom slučaju jesam za promjene. Morali bismo podvući crtu i reći. Neke stvari jesu dobre, a neke nisu. U sudovima i tužiteljstvima imate vrhunskih stručnjaka i eksperata i vrijednih ljudi, ali, nažalost, ima i onih koji ni po čemu nisu zaslužili da budu tamo. A, dok to ne dovedemo u red, teško će biti govoriti o nekim rezultatima od pravosuđa koje očekuje javnost.

Slučaj Hondo

Ima li novosti u vezi sa zahtjevom Ministarstva pravde za izručenje Nasera Keljmendija?

– Zbog toga što BiH nema diplomatskih odnosa s Kosovom, koje nije ni priznala, u ovom slučaju imamo stanovitih problema, jer to, kako nas je izvijestio EULEX, putem kojeg komuniciramo u ovom predmetu, priječi Kosovo da izruči svog državljanina zemlji s kojom nema potpisane određene ugovore. Najgora stvar koja bi se mogla desiti i koja se ne smije desiti jeste da taj ili drugi tako ozbiljni predmeti ostanu neriješeni.

 Kako ocjenjujete Protokol o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida sa Srbijom, naročito u slučaju bh. državljanina Samira Honde, uhapšenog u toj zemlji?

– Ne znam sve detalje za taj konkretan slučaj, ali, iskreno, mislim da saradnja na osnovu protokola i sporazuma sa susjedima mora biti intenzivnija i brža. Jer naprosto vrijeme, naročito u slučaju ratnih zločina, nije saveznik. Nestaju dokazi, uništavaju se, svjedoci umiru, a žrtve traže satisfakciju, što je sasvim normalno, i najmanje što bi se moglo postići to je intenzivirati tu saradnju po protokolima i sporazumima u interesu, prvenstveno, porodica žrtava.

Jedno pomilovanje

Kako komentirate to da su u FBiH prošle godine pomilovane stotine osuđenika, a na državnom nivou, gdje prijedloge sačinjava Ministarstvo pravde BiH, samo jedan?

– Ne bih ulazio u ocjene pomilovanja na federalnom nivou. I mi imamo povjerenstvo koje Predsjedništvu BiH upućuje prijedloge za pomilovanja i u prošloj godini ih je, sigurno, bilo više, ali Predsjedništvo BiH je odobrilo samo jedno. I to je njihovo konačno pravo i odluka.

Avaz

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Ivica Šola: Gospodine Plenkoviću, trebate se malo zamisliti

Objavljeno

na

Objavio

Kako je (tradicionalna) ljevica padom Berlinskog zida politički poražena i utopila se u bezličnost sveprisutnog političkog centrizma, sukladno Gramscijevu “receptu”, spas pokušava pronaći prebacujući se na područje kulture (kulturkamf) i obrazovanja.

Tako je i kod nas HNS, kao i SDP prije s Jokićem, inzistirao na tim resorima sa zadnjim motivom koji nemaju veze ni s kulturom niti obrazovanjem, već s preodgojem naroda i pojedinaca, rušenjem milenijskih vrednota i tradicija, zahvaćeni nietzscheanskim delirijem “prevrednovanja svih vrijednosti”. U tome, kako kod nas, tako i posvuda po svijetu, djeluju netolerantno i isključivo, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Ideološka podvala

Podsjećamo da je Jokić kao uvrijeđena frajla dao ostavku samo zato jer se njegovu radnu skupinu željelo pluralizirati, dodati stručnjake i znanstvenike s drugih instituta i institucija, a on, koji se krio iza demagoškog slogana “struka, a ne politika”, u svojoj isključivosti to odbio, prema poznatom milanovićevskom “aksiomu” “ili mi ili oni”. Isti taj Milanović razotkrio je Jokićevo skrivanje iza “struke”, rekavši da je on njihov (politički) izbor, točnije njegovog savjetnika Nevena Budaka, zadnjeg šefa Komunističke partije na Filozofskom u Zagrebu.

Potom ministrica Divjak kao “nezavisna” zajedno s HNS-om uvjetuje Plenkovića, inzistirajući da oni vode glavnu riječ u reformi obrazovanja, da bi u “demokratskom i pluralnom” duhu počeli “čistke”, pri čemu je hajka na profesoricu Vican u duhu “tolerancije” zrcalo ljevičarske isključivosti i agresivnosti koje, naravno, pripisuju drugima, pa u ime slobode guše slobode, u ime tolerancije provode netoleranciju, u ime pluralizma nameću vlastiti svjetonazor na totalitarni način, gdje se svaki drukčiji glas etiketira, omalovažava i isključuje.

I njezina zavodljiva krilatica koja zvuči jako pametno “tehnologija, a ne ideologija” je čista ideološka podvala, jer promovira pristup koji bi i pripadnici ljevičarske frankfurtske škole, od Marcusea do Habermasa nazvali opasnim, upravo – ideološkim, ili pak glupošću na tragu fahidiotizma.

Kada je odgojno-obrazovna reforma u pitanju, s ljevice se rasprava vodila ili etiketama ili floskulama, manje argumentima, kao i prepotentno umišljenoj, samodoznačenoj mesijanskoj ulozi progresista nasuprot zatucanim tradicionalistima. Ove snobovske, progresističke ambicije ljevice Chesterton je još početkom prošlog stoljeća rasturio u samo dvije rečenice.

Prva: “I progresisti su tradicionalisti, samo pripadaju različitoj tradiciji.” I druga: “Što je to progresist? To je osoba koja vjeruje da je četvrtak bolji samo zato što dolazi poslije srijede.”

U ovu orwellovsku situaciju u kojoj je laž istina, čistke su tolerancija (Vican), totalitarizam i isključivost pluralizam, došla je u četvrtak poruka hrvatskih biskupa pod naslovom “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, gdje upravo daju svoj prinos raspravi glede nastavnog uputnika (kurikul) i procesa reforme obrazovanja i odgoja.

Nasuprot niže spomenutoj isključivosti, biskupi se zalažu za pluralizaciju odgojno-obrazovnog procesa kada su svjetonazorske odrednice u pitanju (ne matematika, fizika, biologija…), kako to roditeljima jamči i naš Ustav, ne dirajući bilo kojoj svjetonazorskoj skupini u društvu da kroz građanski ili zdravstveni odgoj bira program koji želi, ali isto to ne može se uskratiti ni vjerskim zajednicama, budući da je sloboda savjesti temelj svakog demokratskog društva.

Kakva je to država?

Potom, u duhu najbolje sekularne tradicije, biskupi posebno ističu važnost humanističkih i društvenih znanosti u kontekstu razvijanja kritičkog mišljenja u pluralnim i demokratskim društvima, kao i istine o povijesti u kontekstu nacionalne memorije i identiteta, što su već istaknuli i mnogi javni intelektualci, napose Slaven Letica, upozoravajući da tehnika i tehnologija ne mogu razvijati “kritičku misao”.

I na koncu, u kontekstu tzv. Istanbulske konvencije i problematične, fluidne rodne teorije, biskupi nikome u pluralnom i demokratskom društvu ne osporavaju da sukladno tome odgaja svoju djecu, ali da isto ne mogu osporavati “vjerskim zajednicama da odgajaju djecu u skladu s vlastitim kršćanskim naukom”, jer je to kršenje hrvatskog Ustava i napad na slobodu vjeroispovijesti. U tom smislu, u demokratskom duhu, za razliku od ljevičarskih dogmi i dogmatizma i njihove (medijske) inkvizicije, pozivaju na javnu raspravu.

Poruka hrvatskih biskupa je otvorena, uključiva, tolerantna i nikoga ne vrijeđa. No ona ujedno zabrinjava i plaši iz jednog razloga. Tragikomično je da biskupi u Hrvatskoj 2017. godine nasuprot političarima i vlastodršcima (sekularnoj vlasti) moraju braniti temeljne sekularne vrijednosti zapadne civilizacije: pluralizam, slobodu kritičkog mišljenja, vjerske slobode i demokraciju. Naime, isto to su pod progonima branili i u totalitarnom komunističkom sustavu.

Nad ovom “opasnom” porukom, paradoksom, predsjednik Vlade treba se malo zamisliti: g. Plenkoviću, kakva je to država u kojoj biskupi brane sekularne i demokratske vrijednosti od sekularista (nominalnih) demokrata!?

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

 

HITREC: Hrvatska stenje od tereta veleizdajnika i sitnije medijske izdajničke klateži

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari