Pratite nas

Vijesti

Bauk poreza kruži Hrvatskom

Objavljeno

na

Što smo dalje od Domovinskog rata sve veći je raskol unutar hrvatskog naroda. Ova Vlada nas je dovela u potpuno beznađe i zato poželimo sretan put i idemo u nove izbore za vladu koja će nas voditi u bolji i sretniji život. Zar ne možemo ništa naučiti od drugih posebno od Švicaraca, kada su prije 150 godina potpisali ugovor-Eidgenonen-drugovi po prisegi, kada su pripadnici triju naroda (Nijemci, Talijani i Francuzi ) potpisali i prisegli da će svi raditi na dobrobit Švicarske, razvijati i boriti se jedan za drugoga. To je bilo i ostalo pravo bratstvo i jedinstvo i zato jesu u svemu prvi u svijetu. A mi smo jedan narod, uz to katolički a ništa od toga nismo naučili, izgubili smo egzistencijalnu vedrinu i optimizam

Sukob s EU

Sada je najveći problem premijer Milanović, koji je nedorastao i frustriran funkcijom koju obnaša, a sa nesigurnošću u sebe, ovaj narod dovodi u nemoguću situaciju. Nama je dosta regije i komunizma, skupo smo platili to iskustvo i želimo miran i sretan život ovoj Hrvatskoj i svima koji u njoj u žive. Doveo nas je u sukob s Eu i nanosi nam veliku gospodarsku u političku štetu. Svjetski biznis nas briše sa svojih lista za ulaganje, nepouzdani smo, ne držimo se onoga što smo potpisali a političari od nas okreću glavu. Premijer se izgubio, postao autodestruktivan i spreman da ga se smjeni. Od silnih obećanja ostalo je ništa, komunizam je u punini ponovno došao u Hrvatsku. Račan mu nije ni do gležnja. Za sve traži izgovore, a ni na jedan problem nema odgovora samo nove afere i problemi. Iz sukoba s EU izići će poraženi hrvatski građani i hrvatska država, što njega ne zanima jer je bahat i bezobrazan. Za sve ima lijeka naći će se i za to.

Bauk poreza kruži Hrvatskom. Svaki razuman zalaže se da se državi plaća porez, ali za sve se mora imati mjera. Poreznici su krenuli u totalni rat protiv svega i svačega, pa je tako u utaji poreza uhvaćeno 3.500 tvrtki, a pod ovrhom je 570.000 građana. Sada se krenulo i n Crkvu i crkvenu imovinu i polako se puštaju probni baloni kako će na to reagirati javnost i crkva. To će biti dug proces koji se tiče i Vatikana i RH. Država je potpisala 4 ugovora, a jedan o povratu crkvene imovine, koja je moguća, a ono što ne može platit će se u novcu, a ostalo zamjenskim nekretninama. Riječ je o oko 35.000 zgrada u Hrvatskoj na najboljim lokacijama, školama, vrtićima, kazalištima, poljoprivrednim površinama, a vrijednost im je nekoliko milijardi kuna.

Linić najavljuje nove stečajeve

Povrat ide sporo i crkva nije bila nestrpljiva. Oporezivanje Crkve i milodara koji daju vjernici otvorilo bi puno pitanja oko povrata imovine oduzete u komunizmu, a samo oporezivanje milodara za mise,  sprovode i vjenčanja i sl. ne bi riješilo problem državnog proračuna. Trenutačno imamo puno važnijih problema nego što je Linićevo ulaženje u te međunarodne odnose. Ugovor sa Svetom Stolicom je na snazi i njegovo diranje bi otvorilo još veći raskol u hrvatskom društvu. Biskupi i crkvena hijerarhija za sada šute ali sigurno neće lagano proći. Po tome bi već idućoj godini crkva i nevladine udruge morale Poreznoj upravi dostaviti izvješća o primitcima i potrošnji kako bi ih se oporezivalo. Svi će morati popisati svoju imovinu napraviti plan poslovanja i biti će pod kontrolom inspektora. Hoće li biti baš tako, vidjet ćemo iako Kaptol i Vlada slabo komuniciraju. Proces povrata crkvene imovine nije završio pa ih je malo za otvaranje tog problema. A Linić je i dalje neumoran u traženju krivca za tešku gospodarsku situaciju, pa najavljuje nove stečajeve, smanjenje administracije i optužuje poduzetnike za krizu. Svi su im krivi osim Vlade i vladajuće vrhuške koja od obećanog nije napravila ništa. Sukob s crkvom dobro će im doći za bježanje od rješavanja stvarnih društvenih problema.

Rashodi postaju sve veći

Četvrto tromjesečje se bliži i već se moraju raditi završni računi za ovu godinu i što je tko napravio tijekom 2013. Državne financije su u vrlo teškoj situaciji i slijede nova zaduživanja i kresanja svih prava. Prezentacije od prije devet mjeseci tko bi trebao to napraviti izgledaju smiješne. Rashodi postaju sve veći, a prihodi se ne ostvaruju. Porezna presija je sve veća, a u pripremi je Proračun za iduću godinu koji se mora slati EK na suglasnost. Nikada se u povijesti nije dogodilo da prihodi od PDV-a padaju tijekom turističke sezone kada se troši i slabo se gleda što će biti u jesen. Pala je i proizvodnja, a potpuno se urušilo građevinarstvo. Proračunski deficit nekontrolirano raste i po EU kriterijima smo iznad 5 % a možemo do 3%. Reforme nisu proveden i gubi se fiskalni suverenitet. Državna administracija i dalje neodgovorno buja, usluge su sve lošije i izlaz je u smanjenu javne potrošnje, preustroju mirovinskog i zdravstvenog sustava, povećanju ulaganja u investicije i proizvodnju. Nameti su za poduzetnike neizdrživi i svi bježe od nas. Sada je najaktualnije prodavati teško stečenu državnu imovinu, spašavati proračun, otpuštati zaposlenike po školama i bolnicama, zatvarati tvrtke. Dugoročno to ne rješava problem. otvoreno je i pitanje bankarstva, nacionalna ekonomija je u petu godinu zaredom u recesiji, a banke su taj teret dobrim dijelom iznijele na svojim leđima. Štednja se dalje teško može plasirati, kamate padaju, troškovi rastu, sve je postalo rizično. Ovih dana je u središtu zanimanja Norveška, zemlja bogata i lijepa, država visoka standarda, niske nezaposlenosti i mnogo novca pa ne znaju što s njim. Norveška je po svim kriterijima na europskom vrhu. Nezaposlenost je ispod 3% a plaće su 70 % veće nego u EU. Ljudi su zadovoljni sa 99.558 dolara po stanovniku i BDP od 4.997 milijardi dolara

Mijo Jukić

Kučibaba/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nadbiskup Hoser: Hercegovina je lijepa i Božji dar vama

Objavljeno

na

Objavio

Mnogo je razloga za reći: Hvala! Bogu i Gospi i župljanima, koji imaju široko i otvoreno srce!

Večer zahvale svim župljanima koji pomažu drugima, bilo da besplatno primaju osobe s poteškoćama u razvoju kad dolaze na hodočašće, bilo da besplatno primaju svećenike kad dolaze na seminar za svećenike, bilo da čine dobro na bilo koji drugi način – to je bio povod i razlog, kako stoji u župnom listiću, što je u dvorani Ivana Pavla II. u Međugorju pred više od tisuću župljana i gostiju održana “Večer zahvale”, piše Večernji list BiH.

Zahvaljujmo Bogu

Krenulo se koncertom sekcija iz međugorske župe. Prvu pjesmu “Majko, hvala ti“ otpjevao je mali župni zbor. Potom su nastupili veliki župni Zbor Kraljice Mira, Frama, Tamburaški orkestar Misericordia, Sara Brkić solo violina, klape Mir i Concordia, Zagrebačka promenada – TO Šurmanci, Leatitia, HKUD Vionica…

– Mnogo je razloga zašto večerašnjim zajedništvom i pjesmom dragom Bogu želimo reći hvala. Jedan od njih svakako je imenovanje apostolskog vizitatora za župu Međugorje, nadbiskupa Henryka Hosera – kazala je Sanja Pehar, voditeljica programa, inače glavna urednica Radio postaje Međugorje. Fra Marinko Šakota istaknuo je u svome obraćanju kako Bogu možemo zahvaliti za sve ono što jesmo, što imamo i što činimo.

– I Gospa, naša nebeska Majka, uči nas zahvalnosti, zato ćemo u nastavku pjevati njoj. Zahvalnost znači priznanje da nam je Bog dao darove. Zahvalnost pripada Bogu i drugima, a to znači prepoznati Božje djelovanje u svome životu i u životu svoje obitelji i biti potpuno svjestan da je to dar.

Zahvalnost je najdublji izraz vjere i povjerenja u Boga. Tko zahvaljuje, priznaje da sve dobro dolazi od Boga. Mnogo darova od Boga dobili su i mladi koje ćemo slušati u nastavku. Bogu hvala, možemo kazati i za mlade okupljene u Frami.

Ponosni su i Bogu zahvalni na nagradama s kojima su se nedavno vratili iz Sarajeva s Framafesta gdje su osvojili 1. mjesto festivala i nagradu za scenski nastup s pjesmom “Bog nas ljubi”. Hvala, i da, i vi ste dragi župljani toliko puta ne samo kazali, nego i svojim primjerom pokazali. Kada ste u svoje domove besplatno primili osobe s invaliditetom, kada je vaša obitelj bila spremna ugostiti svećenike, kada ste se u humanitarnim akcijama sjetili potrebitih, kada ste svojim životom hodočasnicima posvjedočili Gospa je ovdje. Hvala vam! – istaknula je Pehar.

Onda je na noge digla sve u dvorani pjesma “Samo je jedna Marija” u izvedbi pjevačke skupine iz Vionice. Na kraju “Večeri zahvale” nazočnima se obratio nadbiskup Henryk Hoser.

I umrijeti za domovinu

– Ovo je bila prekrasna večer na kojoj smo doživjeli i dirljive trenutke. Imali smo prigodu vidjeti iskustvo ove mladosti. Zaista sam iznenađen talentima koje ovdje imate. Nikad nisam sreo jedan narod koji je toliko muzikalan kao ovdje u Hercegovini. Bio sam zaista ganut kad ste pjevali pjesmu o ljubavi i Hercegovini. Hercegovina je lijepa i Božji dar vama. Potrebno je ljubiti svoju zemlju. Raditi za nju. I voljeti je. I umrijeti ako treba, za domovinu i Crkvu – istaknuo je nadbiskup Hoser.

Župljani su tada apostolskom vizitatoru za međugorsku župu, Papinu izaslaniku Hoseru, uručili prigodne darove. Uime župljana župnik fra Marinko Šakota uručio mu je umjetničku sliku, dar sakralnoga umjetnika Ante Mamuše iz Novog Travnika.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Igor Vukić o Ivi Goldsteinu i njegovoj novoj knjizi ‘Jasenovac’

Objavljeno

na

Objavio

Mediji su ovih dana dali veliku pozornost knjizi Ive Goldsteina ‘Jasenovac’ koja će biti predstavljena na Interliberu. Ivo Goldstein se također posebno obrušio na publicistu Igora Vukića, autora knjige ‘Radni logor Jasenovac’, prozivajući ga revizionistom koji selektivnim pristupom lažima zavarava javnost.

Zbog toga su u PODCAST VELEBIT pozvali Igora Vukića koji je detaljno analizirao pisanje Ive Goldteina, navode iz njegove knjige koje su mediji prenijeli te ih jednog po jednog gotovo u potpunosti raskrinkao kao neistine, krivotvorine ili plod mašte.

Tko su ‘svjedoci’ koje Ivo Goldstein citira u knjizi i koristi za svoje tumačenje zbivanja u Jasenovcu?
Koliko su vjerojatni opisi ubijanja koje Goldstein opisuje u svojoj knjizi?
Je li Ante Ciliga rekao ono što se navodi u Goldsteinovoj knjizi?
Jesu li opisi ustaških ubijanja logični prema okolonostima i ukupnoj situaciji u kojoj se događaju i poklapaju li se sa dokumentima iz arhivske građe?

Koliko su vjerojatne priče o ‘leševima koji plivaju Savom’?
Zašto se Goldstein bavi smišljanjem sintagmi poput ‘4M’ koja se odnosi na Maksa Luburića, Ljubu Miloša, Ivicu Matkovića i Miroslava Filipović-Majstorović? Je li to zloporaba naziva nekad vrlo polpularnog pop sastava u Hrvatskoj ‘4M’?
Kako je Goldstein postao amater-psiholog i upustio se u stručne prosudbe psihoprofila pojedinaca koje optužuje u svojoju knjizi?
Kako je moguće izjave i priznanja ustaša koje su krajem Drugog svjetskog rata, batinama na jugoslavenskom sudu iznuđene, uzimati kao ozbiljan i povijesno relevantan dokument?

Koliko ima mašte, koliko naučne fantastike, a koliko ozbiljnih argumentiranih navoda u Goldsteinovoj knjizi Jasenovac?
Što su o kvaliteti Goldsteinovog rada i njegove povjesničarske vjerodostojnosti rekli njegovi kolege?
Je li u Jasenovcu postojala Goldsteinova ‘drobilica kostiju’?
Tko je svećenik Jure Paršić čije izjave Goldstein koristi u knjizi?
Vjeruje li i sam Goldstein u ono što piše u svojoj knjizi?
Je li Jutarnji list krivotvorio fotgorafiju za feljton?

Goldstein kaže da revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu. Govori li on tu o sebi?

Odogovre na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari