Pratite nas

Hrvatska

Baukovih 280 tisuća „duhova birača“ kao i lažna Bagina anketa od 46,5 posto popularnosti Ive Josipovića neće proći kod hrvatskog naroda.

Objavljeno

na

Baukovih 280 tisuća „duhova birača“ kao i lažna Bagina anketa od 46,5 posto popularnosti Ive Josipovića neće proći kod hrvatskog naroda. Stvarna popularnost nelegalnog predsjednika je oko 12 posto, a Branku Hrvatinu savjetujem da ovih 280 tisuća „duhova birača vrati u Republiku Srpsku“!

baukNakon smanjenja „duhova birača” na 280 tisuća, te nevjerodostojne Ipsos-ove ankete po kojoj aktualnom predsjedniku raste popularnost i sada je čak na 46,5 posto popularnosti (a stvarna popularnost nelegalnog predsjednika se kreće oko 12,5 posto), savjetovao bih

ministru Bauku da se ‘prešalta’ s Dobrice Čosića na Einsteina, ali ne sluša. On gura svoje i gura. Malo laže, pa opet malo laže i opet laže.

U Hrvatskoj definitivno nema preko 3,5 milijuna birača. Najnovija Baukova izjava da u Hrvatskoj ima 3.779.281 birača, odnosno skoro 280 tisuća više od 3,5 milijuna je, koliko se sjećam, već treća njegova laž u kratkom vremenu, a upozorili smo ga da „tko laže taj i krade”.

Tih 280 tisuća „duhova birača” pristiglih iz Republike Srpske, DIP je spremio za našega pravednoga Ivu koji misli pomoću njih ukrasti još jedan mandat, nudeći svoj pravi put.

Licemjerstvo bez presedana kao i nedavna izjava kako nitko ne voli Hrvatsku više od njega!!

S jedne strane ovaj Baukov najnoviji broj birača zadovoljava gospođu Markić i potvrđuje da referendum za preferencijalno glasovanje prolazi, ali s druge strane nas Bauk, Hrvatin i Josipović hoće opet prevariti samo što su smanjili broj „duhova birača” sa 500 tisuća na 280 tisuća. Te glasove je uredno popisao, zaokružio i dostavio Josipovićev prijatelj Savo Štrbac. Do sada je to prolazilo, ali ovaj put neće proći kao što neće narod prevariti ni najnovija Bagina lažna anketa u kojoj Ivo Josipović ima 46,5 posto popularnosti, a u stvarnosti ima oko 12 posto, što ćemo objaviti slijedećih dana!!

Bago tu lažnu anketu ne bi objavio da ne zna za ovih 280 tisuća „duhova birača”.

Razotkrili smo sve prijevare komunističkih vlastodržaca koji su osiromašili hrvatski narod, a ugled Hrvatske srozali do najnižih granica. Razotkrit ćemo i ovaj zadnji pokušaj da se prevari hrvatski narod, a svi sudionici i pomagači će morati odgovarati.

Umorni smo od laži, obećanja, prijevara, nerada, neznanja, ustaša i partizana, ljubavnih afera, provizija, prekomjernog deficita, stalnog zaduživanja, vrijeđanja Hrvata i omalovažavanja branitelja i invalida Domovinskog rata.

Očito još nisu shvatili da je sve gotovo. Ali gotovo je! Svaki “duh birač” koji se “pribroji” Ivi Josipoviću, ako poslije ovog teksta ne povuče kandidaturu, a znam da neće jer nema ni morala ni časti, osobno ću provjeriti, a prije toga ću podnijeti kaznenu prijavu protiv sve trojice.

Nelegalni predsjednik Ivo Josipović nema izgleda ući u drugi krug i to on vrlo dobro zna. Svoju lažnu bezbrižnost i nonšalantnost temelji na ovoj najnovijoj lažnoj anketi koju su kao glavnu vijest prenijeli svi režimski tiskani i elektronski mediji (HRT i NOVA TV), čiji glavni urednici zaboravljaju na članak 1. etničkog standarda profesionalnog ponašanja novinara koji je dužan poštivati istinu i pravo javnosti na istinu.

Njihovo je pravo da nas još jednom pokušaju napraviti budalama, a naše je da im to ne dozvolimo, a što se tiče samih 280 tisuća “duhova birača” (izbjeglih Srba i Jugoslavena koje je Bauk smanjio sa 500 tisuća na 280 tisuća) savjetujem Branku Hrvatinu da ih “vrati” u Republiku Srpsku, jer nikada nije kasno da se učini prava stvar.

Pozdrav svoj trojici, uz citat indijskog pjesnika i Nobelovca Rabindranatha Tagora, koji bi ih trebao konačno razbuditi i vratiti u stvarnost.

„Spavao sam i sanjao da je život radost. Probudio sam se i otkrio da je život služenje.

Dao sam se na služenje i spoznao da je služenje radost”.

(Dnevno.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Željko Tanjić: Hrvatska nema institucionalni okvir za suočavanje s prošlošću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Konferencija i okrugli stol “Između straha i istine – Suočavanje s komunističkom prošlošću u Jugoistočnoj Europi”, počeli su s radom u utorak u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer iz Bukurešta u Rumunjskoj i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, pri čemu je upozoreno da u Hrvatskoj, za razliku od država u okruženju, nije usvojen institucionalni okvir za rješavanje tog problema.

Domaćin skupa, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i član hrvatskog Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Željko Tanjić istaknuo je kao cilj skupa nastavak suradnje i razgovore oko važnih pitanja suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj, posebno sa zločinima i kršenjem ljudskih prava koji su počinjeni u razdoblju od 1945. do 1990. godine, odnosno pod komunističkom vlašću.

Hrvatska nema institucionalni okvir za suočavanje s prošlošću

Države u okruženju pozabavile su se tim problemom i donijele institucionalni okvir za njegovo rješavanje, ali u Hrvatskoj to izostaje, pa je važan cilj konferencije izgradnja institucionalnog okvira za suočavanje s prošlošću.

Brojni ljudi bili su zatvarani, lišeni slobode, ljudskih prava i života, te im je oduzeta mogućnost sudjelovanja u izgradnji društva jer su drugačije mislili, rekao je Tanjić naglasivši da su samo dvije osobe iz Hrvatske za to pravno odgovarale, i to obje u Njemačkoj zbog zločina počinjenih na teritoriju te države.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Zvonko Kusić predstavio je rad Vijeća i njegove rezultate ocijenivši kako je to prvi put u Hrvatskoj da se neko tijelo ozbiljno, interdisciplinarno i uravnoteženo suočilo s tim pitanjima.

Odluku premijera Andreja Plenkovića o osnivanju Vijeća Kusić je nazvao državničkim potezom.

Posebno je predstavio dijelove dokumenta koji se odnose na komunističke zločine, istaknuvši da se komunistički simboli, kad se odnose na antifašističku borbu, smatraju prihvatljivima, ali mogu biti sporni u razdoblju i situacijama kad su pod njima napravljeni zločini i bila kršena ljudska prava.

Podsjetio je da su se oko općeg dijela dokumenta složili svi članovi Vijeća, dok su oko posebnog dijela, u kojem se daju pravne preporuke za postupanje države, postojala izdvojena mišljenja.

Usprkos izdvojenim mišljenjima, rad Vijeća bio je uspješan a prijepori u javnosti oko toga dijela dokumenta dolaze s obje strane ideološkog spektra. Optužbe se često temelje na vađenju tvrdnji iz konteksta i uzimanju samo dijelova rečenica, kaže Kusić.

Ti kritičari vide rješenje problema u tome da se osudi druga strana, što ne bi bilo uravnoteženo. Jedan od sudionika rekao je da bi 80 posto stanovništva potpisalo dokument, rekao je Kusić.

Krajnji stavovi su ušančeni pa je iluzija očekivati da bi oni prihvatili dokument, koji nije optimalan ali je realan, zaključio je Kusić.

Iskustva iz Albanije, Slovenije, Rumunjske i Njemačke

Skup su pozdravili Hartmut Rank iz Zaklade Konrad Adenauer iz Bukurešta i njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas E. Schultze.

Potom su o iskustvima u suočavanju s prošlošću u svojim zemljama govorili – o Albaniji ravnateljica Instituta za demokraciju, medije i kulturu iz Tirane Jonila Godole, o Sloveniji ravnateljica Studijskog centra za nacionalnu pomirbu iz Ljubljane Andreja Valič Zver, o Rumunjskoj Cătălin Constantinescu s Instituta za istrage komunističkih zločina i sjećanje na progon Rumunja iz Bukurešta, te o Njemačkoj voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer u BiH Karsten Dümmel.

Poslijepodne je predviđeno održavanje okruglog stola na kojem će se razgovarati o suočavanju s prošlošću u Hrvatskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

U Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

U Dubrovniku je održana svečanost u vezi s potpisivanjem ugovora o izgradnji Pelješkog mosta između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation te ugovora za nadzor gradnje sa zajednicom ponuditelja u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering.

Hrvatske ceste su dobile tri ponude na natječaju za gradnju Pelješkog mosta i u siječnju ove godine odabrale su ponudu kineskog konzorcija, po cijeni od 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a). Početkom travnja je, pak, za nadzor nad izgradnjom mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama odabrana zajednica ponuditelja, u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering, koje su za to dale ponudu u iznosu od 49,4 milijuna kuna (bez PDV-a).

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić obraćajući se nazočnima kazao je da će most od kopna do poluotoka Pelješca obilježiti našu generaciju i ovo vrijeme. Poptisivanjem ugovora okončan je jedan od najsloženijih i najvrijednijih postupaka ugovaranja kojega smo imali u Hrvatskim cestama. Ovaj ugovor sklapa se na iznos od 2 milijarde i 82 milijuna kuna. Istodobno sklapamo i ugovor za stručni nadzor rada. Most je dug 2440 metara i sadrži 13 raspora. Radi se o jedinstvenoj konstrukciji čelika i betona koja mora podnijeti nepovoljne okolnosti. Naime, most se gradi na lokaciji koja je obilježena značajnim rizikom pojave od potresa, a jaki vjetrovi su uobičajena pojava, kazao je među ostalim Škorić.

Potom se okupljenima obratio Lu Shan predsjednik Uprave China Road and Bridge Corporation.

Iza njega se prigodno obratio i Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije. Ovo je velik dan za ovu županiju, a još veći za cijelu Republiku Hrvatsku. Kreće povezivanje dvaju odvojenih dijelova Europske unije, a i Hrvatske. To je najvažnijij geostrateški povijesni projekt, a za našu županiju i snažaj poticaj. Zahvaljujem se Vladi RH da je Pelješki most proglasio prvim prioritetom ove Vlade. Ovo je povijesni dan za Hrvatsku, čestitam svima koji su tome doprinijeli, rekao je Dobroslavić.

Kineski veleposlanik u Hrvatskoj Zhaoming Hu pozdravio je sve nazočne i kazao je kako svjedočimo vrlo važnom trenutku u odnosima Kine i Hrvatske. Naši politički odnosi okrenuli su novu stranicu, rekao je veleposlanik i istaknuo važnost ovoga projekta, Pelješkog mosta.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac izjavila je da je ovaj projekt usklađen za financiranje sa svim relevantnim strateškim dokumentima. Treba istaknuti naš operativni program konkurentnost i kohezija u ovom financijskom razdoblju i investicijski prioritet unaprijeđenje mreže. Upravo smo iz europskog fonda za regionalni razvoj za provedbu i financiranje ovoga projekta osigurali smo preko 357 milijuna eura. Radi se o najvećem pojedinačnom projektu prema odobrenim sredstvima financiranom iz ovog operativnog programa, kazala je među ostalim ministrica.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da je iznimno ponosan što svjedoči ovom važnom danu, koji će zauvijek ostati upisan u povijesti ove županije i novije hrvatske povijesti. Izgradnja Pelješkog mosta značit će ostvarenje višegodišnjeg sna o cjelovitoj Hrvatskoj, rekao je.

Premijer Andrej Plenković pozdravio je sve nazočne i kazao da je ovo veliki događaj za Hrvatsku i ovu županiju. Svi smo svjesni koliko je bitno izgraditi ovaj most. Rješavamo dugoročno strateško pitanje cestovno povezivanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje. Opskrba u sezoni bit će brža i učinkovitija. Most će ostati simbol dodane vrijednosti prvih sedam godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Moram priznati da mi je bilo lijepo čuti da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru u Europskom parlamentu da se u Hrvatskoj gradi Pelješki most i sredstvima EU-a zato da bismo pomogli ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske. Most se gradi i s punim uvažavanjme susjedne države BiH. Tako 55 metara visine omogućuje plovni put koji funkciju luke u Neumu omogućuje na najkvalitetniji mogući način dopuštajući time sva prava koja BiH ima. Ponosan sam što se ovaj posao odvija na temelju javnog natječaja, na temelju ponude, kriterija koji su bili precizno i transparentno navedeni i na temelju referenci koje ima kineska korporacija za izgradnju cesta i mostova, kazao je među ostalim Plenković.

Ugovori su potom potpisani, a bitni uslijedilo je i zajedničko fotografiranje svih bitnih aktera ovoga projekta.

Uoči svečanosti potpisivanja ugovora za izgradnju Pelješkoga mosta, premijer Plenković se sastao s predstavnicima konzorcija-zajednice ponuditelja, na čelu s predsjednikom Uprave China Road and Bridge Corporation Luom Shanom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati