Pratite nas

Dva razboja

Objavljeno

na

Dva razboja

Tek što su zaboravljene ćudoredne čarke oko Radimira Čačića, Veljka Ostojića, Tihomira Jakovine i Andree Zlatar Violić, počele su se množiti nove društvene sablazni. Te Branko Šegon, te Marina Lovrić Merzel, te Željko Sabo, te Željko Jovanović…

To je dotjeralo dotle da su SDP-ovi knezovi i kneginje posve potisnuli Ivu Sanadera i njegovu otmjenu družbu iz vidokruga pučke pizme. Ili se to moje oko vara? A sada – „slučaj“ Nade Čavlović Smiljanec i Slavka Linića?! Je li moglo biti gore? Samo tri tjedna prije euroizbora! A ti su izbori – dakako, naravno, itd. – sami o sebi i za sebe vrlo važni, ali su na kraju krajeva ipak najvažniji zbog toga što su predigra izbora za zastupnike u Hrvatskomu saboru. Njihov će ishod jasno pokazati pravo raspoloženje birača. Birači su pak, navlastito prije izbora, pametni ljudi. Oni će, dosljedno tomu, izabrati – znanje i poštenje. zoki kara

Znanje nije krijepost kukurikavaca. Oni osvajaju vlast poštenjem. Ako ne od Titovih vremena, onda svakako od Račanovih dana. To se, naravno, jako dobro zna u EPH-ovu Morgenblattu. Zato Davor Butković, korifej tamošnjih lažljivaca, onako junački brani poštenje Željka Jovanovića, ministra znanosti obrazovanja i športa, ministarskim neznanjem toga istog Željka Jovanovića. Ali koliko god se trsio, ništa ne pomaže. Kukurikavce je zahvatila „moralna panika“. Osobito otkad je USKOK pokazao zanimanje za Slavka Linića. Ta nutarnja pošast odmah se jasno očitovala u politološkom strahu i trepetu Jelene Lovrić pred Tomislavom Karamarkom.

Nije to bez valjana razloga. Bivši je ministar financija, blago rečeno, u velikoj nevolji. Ne toliko stoga što je izgubio ministarski položaj. Puno je gore ono što bi mu se moglo dogoditi. Ako se kakvom „nagodbom“ s USKOKOM ne izvuče iz vinkovačke „Spačve“, pred Linića će vrlo vjerojatno ponovno iskočiti i stara moralna čudovišta, ona koja je SDP-ov narodni heroj, dok je bio u snazi, poput modernoga Herakla gušio golim rukama. A što sada? Kako će, primjera radi, partijski poniženi Linić pobjeći od svojih bližnjih? Kako od Damira Vrhovnika? Kako od Gorana Štroka? Onomu je, ako je vjerovati pučkoj predaji, riječko privatno Brodogradilište „Viktor Lenac“ hranio novcem iz državnoga proračuna, a ovomu je, diskrecijski, tako reći darovao dubrovački državni Hotel „Excelsior“. Kako će sada takav čovjek umaknuti kletvi Inine „zviždačice“ Vesne Balenović? Ne zbude li se kakvo čudo, već će ga sutra medijski čuvari političkoga poštenja promaknuti u novu „glavu korupcijske hobotnice“.

S druge strane nestrpljiva oporba likuje. Kukurikavci su, vele, pozobali ne samo svoj Plan 21, nego i sami sebe. Pokazali su da su nesposobni i moraju otići. Što prije, to bolje! Slično misli i moja malenkost. No, ne bih rekao da su kukurikavci nesposobni. Sposobni su oni, i te kako sposobni! Istina, samo za protudomovinske političke diverzije. Otkad su došli na vlast, obredno se, u ime propale Jugoslavije, nabacuju srpskim promidžbenim blatom na hrvatski narod i uludo troše njegov novac. To je koliko smiješno toliko štetno. No, nema nade da će odlepršati prije isteka mandata.

Ali ne treba očajavati. Vođe najvećih političkih stranaka već sada znaju da će, ako se ne dogodi nešto politički zamašno, nakon sljedećih izbora današnja vlast u oporbu, a oporba na vlast. To nipošto nije tako loše kako se čini onima koji uživaju u sadašnjemu stanju. Zoran Milanović i Tomislav Karamarko mogli bi u miru raditi svaki na svom razboju. Milanovć bi mogao SDP-ovo „poštenje“ prepustiti stručnjacima za tu stvar – Davoru Butkoviću i Žarku Puhovskomu, a sam se posvetiti modernizaciji svoje stranke odmičući je od djedovskih zabluda, jugoslavenskoga „antifašističkog“ budalesanja i grotesknih Josipovićevih „ustaških zmija“. Tako bi je pomirio s budućnošću. A Karamarko? Njemu je mnogo lakše. On može samo poslušati strahove Jelene Lovrić i doista krenuti tragom Viktora Orbána. Tako bi obojica postali državnici.

A hoće li se to dogoditi? Ah, da! Moja malenkost samo upozorava na mogućnosti. A hoće li se one ostvariti? Vjerojatno ne će. Kukurikavci dakle mogu mirno spavati.

Benjamin Tolić

Što vi mislite o ovoj temi?

Pregled

Martin Mikulić ponovno izabran za predsjednika HSPF-a

Objavljeno

na

Objavio

Martin Mikulić ponovno je izabran za predsjednika Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF). Odluka je to donesena na X. redovnoj izbornoj sjednici Skupštine HSPF-a, koja je održana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Svih 30 nazočnih članova jednoglasno su potvrdili povjerenje svom dosadašnjem predsjedniku.

Novoizabrani predsjednik zahvalio je članovima Udruge te izrazio uvjerenje da će se sve aktivnosti uspješno odvijati u skladu sa predstavljenim planom i programom za tekuću akademsku godinu.

„Nova godina uvijek donosi nove izazove, ali uz ovakvo pozitivno ozračje koje vlada u Udruzi siguran sam da će HSPF ostati predvodnik studentskog aktivizma. Nastavit ćemo ostvarivati našu temeljnu misiju, a to je artikuliranje glasa kritički nastrojenih studenata.
Ne smijemo biti zadovoljni tek pukim promatranjem društveno-političkih procesa, imamo obvezu i odgovornost u njima sudjelovati te graditi zdraviji ambijent u BiH“, rekao je Mikulić u obraćanju članovima.

Osim predsjednika, članovi Udruge birali su i tajnika/icu, a tu je funkciju preuzela Marijana Primorac, za koju je glasovalo 19 članova.
Udruga “Hrvatski studentski politološki forum” je studentska, nevladina udruga neprofitnog karaktera koja okuplja studente Sveučilišta u Mostaru, primarno studente Studija politologije Filozofskog fakulteta SUM-a, ali i studente s ostalih odsjeka i fakulteta na Sveučilištu koji se zanimaju za politološke te političke teme.

Udruga djeluje na razini Bosne i Hercegovine, registrirana je pri Ministarstvu pravde BiH i jedina je studentska udruga s hrvatskim predznakom u BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Većina latinoameričkih zemalja podržala venezuelanskog oporbenog čelnika Guaida, vojska ostaje uz Madura

Objavljeno

na

Objavio

Većina latinoameričkih zemalja priznala je čelnika oporbe Juana Guaida za privremenog predsjednika Venezuele, slijedeći primjer SAD-a, a među malobrojnim iznimkama izdvojili su se Meksiko, Kuba i Bolivija.

Predsjednik venezuelanskog parlamenta Juan Guaido objavio je u jeku protuvladinih prosvjeda širom zemlje da privremeno preuzima predsjedničke dužnosti.

SAD je odmah priznao Guaida za privremenog predsjednika, na što je venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro odgovorio prekidom diplomatskih odnosa s Washingtonom.

Madurov drugi predsjednički mandat započeo je 10. siječnja, nakon pobjede na izborima održanim u svibnju prošle godine, koje su mnogi u svijetu, uključujući Europsku uniju, proglasili nedemokratskima.

Otada je venezuelanski predsjednik izložen sve snažnijem međunarodnom pritisku da podnese ostavku.

“Imperijalistička vlada Sjedinjenih Država vodi operaciju sa ciljem nametanja.. marionetske vlade” koja će opsluživati interese Washingtona, naglasio je predsjednik Venezuele u današnjem govoru pred brojnim okupljenim pristašama.

Američki državni tajnik Mike Pompeo odgovorio je da Maduro nije ovlašten protjerivati američke diplomate. “Sjedinjene Države ne priznaju Madurov režim kao vladu Venezuele”, istaknuo je Pompeo u priopćenju.

Predsjednik venezuelanskog parlamenta Juan Guaido

Američki predsjednik Donald Trump prethodno je izjavio da Guaidu “službeno priznaje” status privremenog predsjednika, nazvajući nacionalnu skupštinu “jedinim legitimnim tijelom vlasti”.

Organizacija Američkih Država (OAD) također je priznala Guaida, kao i Brazil, Kolumbija, Čile, Argentina, Gvatemala, Paragvaj, Ekvador, Peru i Kostarika.

Na Madurovu su pak stranu stale ljevičarske vlade Kube i Bolivije, osuđujući “imperijalističke” poteze koji smjeraju na njegovo svrgavanje.

Meksiko je pak pod novim ljevičarskim predsjednikom Andresom Manuelom Lopezom Obradorom poručio da neće zauzimati stranu u sukobu u Venezueli. Osudili su ujedno vanjsku podršku oporbenom čelniku kao kršenje suvereniteta Venezuele.

“Meksiko nije dio tog pokušaja zauzimanja strana i poticanja određenog oblika interne intervencije”, kazao je u televizijskom intervju predsjednikov glasnogovornik Jesus Ramirez.

Meksiko se pod Lopezom vratio tradicionalnoj vanjskoj politici neuplitanja u unutarnja pitanja drugih država.

“Ustrajemo u poziciji neutralnosti i neuplitanja u sukob u Venezueli”, dodao je Ramirez.

Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez kazao je da pak da Havana podupire Madura u suzbijanju “pokušaja državnog udara”. “Suverena volja venezuelanskog naroda nadvladat će imperijalističku intervenciju”, napisao je Rodriguez na Twitteru.

Bolivijski predsjednik Evo Morales izrazio je solidarnost s Venezuelom “u ovim odlučujućim trenucima, u kojima kandže imperijalizma ponovno pokušavaju zadati smrtni udarac demokraciji i samoodređenju naroda Južne Amerike… Nikada nećemo biti straćnje dvorište SAD-a”, naglasio je Morales.

U Bruxellesu “vrlo pozorno” zbivanja u Venezueli, poručujući preko glasnogovornice povjerenice za vanjsku politiku Federice Mogherini da su “u kontaktu s državama-članicama i partnerima”.

Vojska je u međuvremenu stala na stranu predsjednika Madura a Vrhovni sud upozorio je nacionalnu skupštinu da je prekršila ustav i da su njezine odluke nevažeće.

“Očaj i netolerancija napadaju mir nacije”

Venezuelanska vojska lojalna je predsjedniku Nicolasu Maduru, poručio je ministar obrane Vladimir Padrino a vrhovni sud upozorio je nacionalnu skupštinu da je prekršila ustav nakon što se Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom Venezuele.

“Očaj i netolerancija napadaju mir nacije”, objavio je Padrino na Twitteru.

“Mi, vojnici domovine, ne prihvaćamo predsjednika nametnutog u sjeni opskurnih interesa”, istaknuo je venezuelanski ministar obrane. Time je aludirao na Juana Guaida, predsjednika nacionalne skupštine koji se proglasio privremenim predsjednikom na valu protuvladinih prosvjeda, organiziranih u srijedu širom zemlje.

Guaido je obećao amnestiju vojnicima koji pomognu u svrgavanju predsjednika Madura.

Venezuelanska vojska poručila je pak da ostaje uz predsjednika Madura unatoč pobuni ograničenog opsega koju je vlada – kako tvrdi – osujetila početkom tjedna.

Vojska “brani naš ustav i jamči nacionalni suverenitet”, istaknuo je ministar obrane.

Vrhovni sud upozorio je pak nacionalnu skupštinu da je prekršila ustav i da su njezine odluke nevažeće. Sud je zatražio od tužitelja da podignu tužbe protiv zastupnika.

(Hina)

 

Ivica Šola: Nakon Europe, slijedi islamizacija Latinske Amerike

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari