Pratite nas

Benjamin Tolić: Festival demokracije

Objavljeno

na

Mislio sam ne obzirati se na eurohrvatske izbore. Nisam podcjenjivao težinu hrvatskih glasova u Europskom parlamentu. Sada je tih glasova 12 od 766. Nakon ovih izbora bit će ih 11 od 750+1. Malo?

To je samo – 1,46 posto svih glasova! Da. Ali Hrvati su, pošteno govoreći,  i time  poprilično nadzastupljeni u Europskom parlamentu. Kako?! Vrlo jednostavno. Treba se samo sjetiti da je Hrvata u pučanstvu Europske unije manje od 1 posto. Zašto sam, kad je tako, mislio proći pokraj ovih izbora kao pokraj turskoga groblja? Ne znam. Valjda stoga što se nisam obzirao ni na hrvatske zastupnike u jugoslavenskoj Saveznoj skupštini. A puno ih je više – i apsolutno i relativno –  tada išlo u Beograd nego što ih danas ide u Bruselj i Strasbourg. Mislio sam ne obzirati se, ali sam se na posljetku predomislio.

klavir_josipovi__p_229769S1

Vi se, vidim, smješkate. Sad ću, mislite, zanovijetati o novčanoj vrijednosti hrvatskih glasova u tuđini? E, ne ću! S dvaju razloga. Prvo, to je već temeljito razglobio Milan Ivkošić u Abendblattu; drugo, moja se neznatnost u toj stvari podjednako temeljito distancira i od Ivkošića i od hrvatskoga javnog mnijenja.

– O-ho! – mislite. – On se distancira! A što to zapravo znači? Vrti repićem pred Ivom Josipovićem. To je  – mislite – u biti podanički odziv na previšnju preporuku s Pantovčaka da se u predizbornoj kampanji ne raspravlja  „o plaćama zastupnika i ustašama i partizanima“? – Eh, dragi moji, grješne su to misli! Drugi bi se tkogod smrtno uvrijedio. Ali sa mnom imate sreće.  Moja malenkost samo žali što je u današnjim hrvatskim prilikama teško pretpostaviti plemenitiji motiv za neslaganje s javnim mnijenjem.

No, to me ne će smesti. Biti sâm ne znači biti u krivu. Možete se podsmjehivati, možete odmahivati rukom. Meni to ne smeta. Plaće su zastupnika u Europskom parlamentu po mom mišljenju više nego – mizerne! Naravno, ne u usporedbi s plaćama u Hrvatskoj, nego u usporedbi s poslom. Obično se misli, ti su ljudi nevažni, oni ništa ne rade. To je međutim grdna zabluda. Istina, ne će se oni, kao ni ovi u Saboru, pretrgnuti od posla. Ali zastupnici su u Europskom parlamentu, makar i ne radili ništa, upravo prevažni. Oni svojom – nezamislivo tankom – nacionalnom legitimnošću osiguravaju debelu nadnacionalnu legitimnost Europskoj uniji, njezinim tijelima i ustanovama. A za taj posao, što god tko o njemu mislio, svaka je plaća premalena.

To je, tako reći, teoretska strana euroizbora. Možda vam je malko pretmurna. Ali pogledajte drugu, praktičnu ili, ako vam se više sviđa, pragmatičnu stranu te pojave. Ona je vrlo vesela. Eto, za održavanje toga „festivala demokracije“ Ivo je Josipović odredio 25. svibnja, negdašnji – Dan mladosti. Ne znate što je to, je li? Niste čuli za mitski rođendan „druga Tita“, za „omladinsku štafetu“, za „sletove“ na stadionu JNA u Beogradu?! Eh, da, kud će suza ponosnomu Titovu gardistu  nego na oko!

Državno izborno povjerenstvo provjerilo je i ovjerilo kandidature, te proglasilo početak predizborne kampanje, koja će trajati punih 47 dana. A počela je veselo. Startni je pucanj bila vijest: Ovaj tjedan iz Bruselja stiže 150 milijuna eura u Zagreb! To je onaj „predujam za god. 2013.“ što ga Branko Grčić, kao ozebao sunce, čeka još od listopada prošle godine. Predujam za 2013. u travnju 2014.?! Da, zvuči nelogično. Ali novac je novac. A logika je valjda crkla na neprirodnu putu. Jer, ruku na srce, novcu je prirodan put iz Zagreba u Bruselj, a ne iz Bruselja u Zagreb.

Ipak, krenulo je krasno. Valja očekivati i krasan kraj. A tko će u Bruselj i Strasbourg? Tko god ode, bit će dobar. Ovi su izbori zanimljivi samo po tomu što će pokazati kako stvarno stoji ugled pojedinih političkih stranaka u očima eurohrvata.

Ah, da, umalo ne zaboravih! Zašto Ivo Josipović poziva eurohrvate da u predizbornoj kampanji ne raspravljaju o „ustašama i partizanima“? Njegovoj bi političkoj opciji takve rasprave mogle samo koristiti. Takve se rasprave, kada im se očerupa ideološko perje, uvijek iznova nužno svedu na neprijeporne činjenice: Ustaše su se borili za samostalnu i suverenu Hrvatsku, partizani za povratak Hrvatske u Jugoslaviju. A europska je integracija uvijek pokazivala veliku naklonost prema „južnoslavenskoj“ integraciji. Budući da stvari tako stoje, možemo se samo uzalud domišljati zašto Josipović žrtvuje takvu prednost.

 

Benjamin Tolić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Predrag Peđa Mišić: Već viđen scenarij kod Pupovca sad u režiji Milakovića

Objavljeno

na

Objavio

I OPET ON TUPI

Već viđen scenarij od Pupovca sad u režiji Milakovića

Nekad sam mislio da to što priča radi da bi umanjio moć svog učitelja, međutim ne, on i dalje s 472 glasa propovjeda kao Irinej o vječnoj ugroženosti Srba, vječnom problemu.

Milakoviću koliko je Srba zaposleno, pomognuto tvojom aktivnošću.

Ne pojma ti nemaš pričaš da bi se pričalo ,zaboravih bitan detalj plaća ide,petnaestak tisuća kuna mjesečno, znaju li oni što ti dadose glas da imaš toliko

Znaju li oni da na gradskom vijeću ili ne progovoriš ni riječ, ponekad i dođeš i naravno šutiš

Tko su ti srbi o kojima pričaš i prozivaš premijera, možda jesu ugroženi, možda su im uskraćena prava ali oni Srđane žive u Srbiji.

Kakav paradoks prozivas Hrvatskog premijera da rješava prava Srba u Srbiji.

Još ovaj mandat i njima će biti jasno da si ih prevario

A što ćes onda Srđane

DUNJIN DIDA

Srđan Milaković

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Raffanelli: HRM-u trebaju izvanobalni ophodni brodovi većih sposobnosti od obalnih

Objavljeno

na

Objavio

Novi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice (HRM) komodor Ivo Raffanelli izjavio je novinarima u ponedjeljak, nakon što je preuzeo tu dužnost, da su Hrvatskoj potrebni izvanobalni opohodni brodovi većih sposobnosti od pet obalnih ophodnih brodova čiji se prototip gradi.

“Nadam se da će uskoro biti završena gradnja obalnoga ophodnog broda, a nakon toga će se krenuti u gradnju serije od četiri takva broda. Međutim, nama trebaju kvalitetniji brodovi puno većih sposobnosti i puno veće autonomije kako bi mogli odgovoriti zadaćama poglavito u gospodarskom pojasu, a to su izvanobalni ophodni brodovi”, rekao je komodor Raffanelli.

Najavio je izradu taktičke studije koja će pokazati kako taj brod treba izgledati, a na temelju taktičke studije izradit će se studija izvodivosti.

“Na temelju svih tih pokazatelja iz studija vidjet ćemo kakav će to brod biti i kako će mu biti dimenzionirana dužina i širina i kako će biti naoružan”, objasnio je Raffanelli govoreći o potrebi da HRM posjeduje izvanobalne ophodne brodove.

Smatra da će u vezi s takvim brodovima “biti i NATO zahtjeva”.

“Sigurno da se s takvim brodom možemo pojaviti u Sredozemlju, možda i izvan njega”, rekao je novi zapovjednik HRM-a Raffanelli, dodajući da će taj brod moći sudjelovati i u operacijama NATO-saveza i EU-a.
Pritom je rekao kako se sada pojavljuju nove, a ne tradicionalne ugroze.

“Mi ćemo u Oružanim snagama RH i Hrvatskoj ratnoj mornarici kao dijelu Oružanih snaga skupa sa svim tijelima državne uprave znati odgovoriti tim izazovima”, dodao je komodor Raffanelli.

Komodor Ivo Raffanelli rodio se 1. ožujka 1965. u Makarskoj. Završio je Mornaričku vojnu akademiju 1987. u Splitu te stekao zvanje diplomiranog inženjera pomorskog prometa. Ratnu školu Fuhrungsakademie der Bundeswehr LGAI-04 (LehrgangGeneralstabs/Admiralstabsdienst mit internationaler beteiligung) završio je 2005. godine u Hamburgu.

U obranu suvereniteta Republike Hrvatske dragovoljno se uključio 1991. kao pripadnik Zbora narodne garde. U Oružanim snagama RH tijekom Domovinskog rata i nakon njega obnašao je mnoge dužnosti: od zapovjednika satnije ZNG-a i dozapovjednika bojne 156. brigade HV-a, zapovjednika desantnog broda minopolagača DBM-81 “Cetina”, obnašatelja dzžnosti zapovjednika Divizijuna desantnih brodova Flote HRM-a, zapovjednika spasilačkog broda SB-73 “Faust Vrančić”, zapovjednika Divizijuna za potporu Flote HRM-a, časnika za pomorstvo u Odjelu rodova i struka u Zapovjedništvu HRM-a, voditelja operativnog odsjeka Flote HRM-a, načelnika Stožera Flotile HRM-a, zapovjednika Flotile HRM-a te zapovjednika Obalne straže RH.

U čin poručnika korvete promaknut je 1992. godine, a godinu poslije dobio je čin poručnika bojnog broda. U čin kapetana korvete promaknut je 1998., u kapetana fregate 2005., a u čin kapetana bojnog broda 2009. godine. U čin komodora promaknut je 2017. godine.

Ivo Raffanelli za svoj je rad višestruko nagrađivan i pohvaljivan od vrhovnog zapovjednika OS RH, ministra obrane RH, načelnika Glavnog stožera OS RH i zapovjednika HRM-a.

Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista te Redom bana Jelačića. (Hina)

Komodor Ivo Raffaneli novi je zapovjednik HRM-a

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari