Pratite nas

Vijesti

Benjamin Tolić – Petarde

Objavljeno

na

Mjesec-dva nakon Oluje telefonski mi se javio Johann Georg Reißmüller, suizdavač i vanjskopolitički urednik Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ). – Prijatelju – rekao je veselo – Krajina je od osmanskih vremena naviknula na okupaciju.

Čujem da je odnedavno slobodna. Što veliš, da je sada nas dvojica na dva-tri dana okupiramo? – Prihvatio sam prijedlog, pa smo uskoro obišli Banovinu i Kordun, te zavirili u Bosnu. Ali ne ću o tomu. Reißmüllerova šala pala mi je na pamet samo stoga što sam u subotu na Trgu bana Josipa Jelačića slušao ženu koja je preko megafona vabila Zagrepčane da se priključe maršu Pokreta Occupy Croatia pod geslom „Stop teroru šatoraša!“

U prvi mah nisam shvatio. Kakva okupacija Hrvatske? Kakav teror? Kakvi šatoraši? A onda mi sinu: Aha, to je ono što već dva-tri tjedna zdušno pumpaju Vladi bliska novinska i elektronička javna priopćivala.

mirtPokret Occupy Croatia nije, kako se obično misli, puka jeka zaposjedanja Wall Streeta u jesen 2011. Tamo su ljuti ljevičari jurišali na metonimiju američkoga novčarskog tržišta, a ovdje Occupy Croatia juriša na državu. Na prvi pogled – s pravom. Ondje su Newyorška burza (NYSE) i velike banke stvorile siromaštvo kakva u Americi dugo nije bilo, a ovdje je uglavnom država stvorila ovaj društveni očaj koji nas okružuje: stotine tisuća nezaposlenih, djeca koja u školi gladuju, starci koji jedva preživljuju, desetci tisuća mladih, uglavnom školovanih ljudi koji napuštaju Hrvatsku.

Tu se međutim Pokret Occupy Croatia oprašta s razumom i okreće svomu izvoru. Državu – gle čuda! – više ne predstavlja Vlada, kao prije tri godine, nego stopostotni vojni invalidi Domovinskog rata koji, utaboreni pred Ministarstvom branitelja u Savskoj 66, već više od četiri mjeseca prosvjeduju protiv Vlade! A zašto prosvjeduju? Ja, veli ministar Predrag Matić, još ne znam. No, „okupatori“ znaju. Stoga mobiliziraju svoju transnacionalnu mržnju protiv hrvatskoga „nacionalizma“, „neoustaštva“ i „terora šatoraša“. I tako je, eto, nakon Milanovićeva bojnog pokliča „Ili mi, ili oni!“ u subotu prasnula prva tako usmjerena petarda. Njezin sramotni flatus tako je oduševio Jelenu Lovrić da je taj beskontaktni sraz „okupatora Hrvatske“ sa stopostotnim vojnim invalidima Domovinskokog rata u Hanžekovićevu Morgenblattu bogohulno usporedila s kijevskim Majdanom.

Ah, da, umalo ne zaboravih! Mnogi od nas, a ne samo ministar Matić, hotice ili nehotice ne znaju što hoće „teroristi“ koji „šatoruju“ pred Ministarstvom branitelja. Stoga treba ukratko podsjetiti. To su ljudi koji su, osim poginulih, najviše dali za Domovinu. Ti junaci, ako sam dobro shvatio, ponajprije zahtijevaju da ministar Matić i njegovi činovnici Bojan Glavašević i Vesna Nađ odstupe sa svojih dužnosti, jer nedostojno zastupaju interese braniteljske populacije. Od državne vlasti traže da se ona uljudi te da – poput svih drugih državnih vlasti u svijetu – počne cijeniti zasluge stečene u obrani Domovine; da u častima i pravima ne izjednačuje hrvatske branitelje s agresorima na Hrvatsku; da prava hrvatskih branitelja usidri u Ustavu Republike Hrvatske, kako se tim stvarima ne bi poigravale različite vlade koje se demokratski izmjenjuju.

Što je, dragi naši „okupatori“, u tim zahtjevima „nacionalističko“, što „neoustaško“? Istina, ti krasni ljudi hoće u Ustav, ali oni ne traže da se dokine neustavni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Koga, dakle, plaši njihov uljuđeni „teror“? Zar samo ono troje činovnika? Ne bih rekao. Da je tako, Milanović bi te ljude otpustio i ušao u normalan javni razgovor s prosvjednicima. Ali i njemu je to troje nesretnika dragocjenije od sporazuma sa stopostotnim invalidima Domovinskog rata. Razumljivo. Činovnici su prijatelji, a prosvjednici neprijatelji. Uz to boljševička moralka zahtijeva da se neprijatelj opskrbi pogrdnim imenima. Stoga nije samo dopušteno, nego je i poželjno nazivati stopostotne invalide Domovinskoga rata „šatorašima“ (zbog obzira prema „čergarima“), a njihovu će „čergu“ veleučeni politički analitičar Ivan Rimac, komentirajući prve pismovne iskre između Griča i Pantovčaka, prispodobiti ni manje ni više nego „šatoru“ pokojnoga libijskog diktatora Gadafija.

Veselo? Da. No, takve će petarde bez prestanka praskati sve do izbora za zastupnike u Hrvatskomu saboru. Zašto? Da ne bismo, ne daj Bože, opazili da nam je Domovina dvostruko okupirana – duhovno prošlošću u komunističkoj Jugoslaviji, moralno i materijalno budućnošću u liberalnodemokratskoj Europskoj uniji.

[ad id=”40551″]

Benjamin Tolić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari