Pratite nas

Vijesti

Benjamin Tolić: Zavjet poginulih branitelja

Objavljeno

na

U propovijedi što ju je u Vukovaru na Dan sjećanja, u nazočnosti Andreja Plenkovića i dijela njegove Vlade, održao katolički biskup Egidije Živković, Hrvat iz Željezna u Gradišću, vrlo su osobno blistala „opća mjesta“ kršćanskoga nauka – o pravednosti, o žrtvi, o zločinu, o kajanju, o oprostu, o pomirbi.

Propovjednik je, s jednakim žarom, dotaknuo bolna pitanja hrvatskoga društva – zavjet poginulih hrvatskih branitelja, lustraciju, slobodu govora, domoljublje. U živim dušama domoljubnih Hrvata ta je propovijed odjeknula kao snažna vjerska, ćudoredna i politička pobudnica.

A kako je biskupova propovijed odjeknula u „mrtvim dušama“ hrvatske vlasti? Tko zna! Vjerojatno nikako. Takve poruke i pouke od „mrtvih“ se „duša“ odbijaju kao more od hridina.

Okosnica je hrvatske vlasti Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), stranka koja je, pod cijenu Domovinskoga rata, organizirala i s hrvatskim narodom provela obnovu samostalne hrvatske države. HDZ je, kako on sam sebe razumije, i narodnjačka stranka.

Kao i golema većina hrvatskoga pučanstva HDZ („uključivo“!) ispovijeda rimokatoličko kršćanstvo. Kakav je to usklik među zaporkama? Ah, da! To je hrvatski prijevod Plenkovićeva latinizma „inkluzivno“, a ovdje znači da u hrvatskoj vlasti mogu sudjelovati (i sudjeluju) i ljudi drugih vjeroispovijedi, od pravoslavaca i protestanata do muslimana i bezvjeraca. To je s političkoga gledišta u redu.

Ali koliko je onda HDZ obilježen katolištvom?

Ne znam. U HDZ-u svašta mjere. Na zadnjem su općem saboru stranke, primjera radi, pljeskomjerom izumitelja Marija Kapulice mjerili jačinu pljeska predsjedniku Plenkoviću. Za katolištvo, koliko znam, još nemaju mjerila. Ali pouzdano se može reći da je katolištvo HDZ-ova vodstva, napose katolištvo HDZ-ova predsjednika Andreja Plenkovića, za koji stupanj i učenije i jače od katolištva Hrvatske biskupske konferencije (HBK).

Kakva je to glupost?! Nema mjesta čuđenju. Tako ne mislim ja, tako misli Plenković. A mišljenje s kesom i batinom – tj. s državnim proračunom i Davorom Božinovićem pri ruci – treba i poštovati i uvažavati, barem onoliko koliko poštujete i uvažavate razložno mišljenje kada ga izriče državljanin i bez kese i bez batine.

Plenković međutim nije nerazložan. Kakvoću njegove misli potvrđuju njegova djela. Ne zaboravimo: Plenković je pred cijelom nacijom školnički ukorio biskupe da nisu dobro pročitali i razumjeli Istanbulsku konvenciju; svojom je razjasnidbenom izjavom („eksplikativnom klauzulom“) bio nakratko očarao i samoga predsjednika HBK mons. Želimira Puljića; u pretežno katoličkom Hrvatskom [državnom] saboru od šale je složio golemu mnogostranačku većinu za ratifikaciju protukršćanske Istabulske konvencije. Čovjek dakle doista misli razložno. Druga je stvar što mnogima, kao i meni samomu, njegovi razlozi mirišu na kolektivnu pogibelj.

HDZ je, ponavljam, i narodnjačka stranka. Istina, Plenković je, kako sâm reče, „cijepljen protiv populizma“, a to se u Bruselju cijeni. Tamo ga – u svojstvu predsjednika hrvatske podružnice Europske pučke stranke (EPP) i predsjednika Vlade Republike Hrvatske – grle i ljube, a katkad i uštipnu. Ima li od toga bolje potvrde narodnjaštva? Tomu bi možda mogla biti ravna samo lakrdijaška obrana Istanbulske konvencije i nepravednog izbornog sustava od narodne volje. Kuščević naime može, protiveći se „narodnim referendumima“, potegnuti i njemački argument: Ni u Njemačkoj, gdje su također okosnicom vlasti kršćanski narodnjaci, nema referenduma na saveznoj razini.

Što dakle? HDZ se nakon Tuđmanove smrti izrodio. Usporedimo samo državničke formate njegovih predsjednika s formatom osnivača stranke: Ivu Sanadera, Jadranku Kosor i Andreja Plenkovića s Franjom Tuđmanom. Državotvorstvo, kršćanstvo i narodnjaštvo danas su prazne marketinške ljušture, od kojih još uvijek živi nekoć slavna stranka. A mi koji smo ju svojim glasovima dosad hranili kao „manje zlo“, što ćemo mi? Hoćemo li i dalje njegovati to sad već „moćno zlo“ ili ćemo se, po opomeni biskupa Živkovića, vratiti zavjetu poginulih hrvatskih branitelja?

Benjamin Tolić/Hrsvijet.net

Biskup Živković na misi u Vukovaru: Nadam da mi neće nitko danas isključiti mikrofon

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Petrov komentirao Škorinu izjavu: Želimo imati jasne programske smjernice

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji Hrvatskog radija Oporbeni zarez predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov osvrnuo se na izjavu Miroslava Škore, koji je za Jutarnji list rekao da će stranke koje su ga podržale na predsjedničkim izborima na parlamentarne izbore izaći pod njegovim zaštitnim znakom.

– Što se tiče Mosta, mi ćemo uvijek biti otvoreni za razgovor s onima kojima je interes RH na prvom mjestu. Za nas su bitne ideje i ljudi. Što se tiče ideja, mi želimo imati jasne programske smjernice za koje ćemo vidjeti da stvarno donose dobrobit RH. To smo svojim djelovanjem do sada i pokazali, rekao je Petrov, piše HRT.

Hasanbegović o Škorinom političkom pokretu: O konačnom sadržaju tog pokreta će se tek pričati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Otvara se 50. jubilarni Svjetski gospodarski forum (WEF) u Davosu

Objavljeno

na

Objavio

wef davos

Jubilarni 50. godišnji summit Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koji počinje u ponedjeljak u Davosu, i ove će godine okupiti pripadnike svjetske političke i gospodarske elite koji će u idiličnom alpskom okruženju imati priliku razmijeniti mišljenja o najaktualnijim globalnim izazovima.

Uz neke od najmoćnijih čelnika svijeta, među kojima su američki predsjednik Donald Trump i njemačka kancelarka Angela Merkel, na petodnevnom samitu koji se od 1971. svake godine održava u tom selu u švicarskim Alpama sudjelovat će i hrvatski premijer Andrej Plenković. Kako je najavljeno, Plenković će u utorak i srijedu u Davosu sudjelovati u tri rasprave, a također bi trebao održati niz bilateralnih sastanaka s uglednim svjetskim državnicima i gospodarstvenicima.

Očekuje se da će sudionici najpoznatijeg foruma svjetske elite, koji se ove godine u švicarskom zimovalištu održava od 20. do 24. siječnja, voditi rasprave o nizu tema, među kojima su klimatske promjene, usporavanje globalnog rasta, trgovinski ratovi, te sukobi i napetosti na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i u istočnoj Aziji.

U ponedjeljak će WEF biti formalno otvoren govorima utemeljitelja foruma Klausa Schwaba i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, te prigodnim koncertom povodom 250. obljetnice rođenja Ludwiga von Beethovena. Radni dio samita počinje u utorak kada se, između ostaloga, očekuje govor američkog predsjednika Trumpa.

Kako se globalna moć više ne mjeri samo vojnom ili gospodarskom snagom već jednako tako i utjecajem na društvenim medijima, ton sastanka mogla bi odrediti još jedna slavna sudionica, 17-godišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg. U otvorenom pismu objavljenom uoči Svjetskog gospodarskog foruma, Thunberg i skupina mladih aktivista za klimu zatražili su hitnu globalnu obustavu subvencioniranja i ulaganja vezanih uz fosilna goriva.

“U slučaju nužde, potrebno je iskoračiti iz zone ugode i donositi odluke koje ne moraju biti osobito ugodne”, stoji u njihovom otvorenom pismu objavljenom u britanskom Guardianu.

Svjetskom gospodarskom forumu često se predbacuje da proizvodi puno buke, ali malo konkretnih rezultata. Dok globalna mladež zahtijeva aktivno suočavanje s klimatskim promjenama i drugim gorućim problemima, organizatori godišnjega samita u Davosu njegov 50. rođendan planiraju proslaviti s opipljivim rezultatima.

Utemeljitelj WEF-a, 81-godišnji Schwab, koji svake godine na svoj forum poziva svjetsku političku, gospodarsku i intelektualnu elitu, ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike. Na konferenciji za tisak prošli tjedan podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”. “Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je tom prilikom Schwab. “Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život – samo se prisjetite požara koji divljaju Australijom”, upozorio je Schwab, prenosi Reuters.

U fokusu radnog dijela samita, od utorka do petka, bit će i druge goruće teme, među kojima usporavanje globalnog gospodarskog rasta, trgovinski ratovi, geopolitičke napetosti u Istočnoj Aziji i bliskoistočne žarišne točke.

Popis sudionika uključuje čelnike država i vlada iz Jordana, Palestine, Iraka, Afganistana i Pakistana, ali uz jednu upečatljivu odsutnost: svoju nazočnost na jubilarnom 50. sastanku u Davosu otkazao je iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Javad Zarif. To znači da islamska regionalna sila uključena u rastući nuklearni sraz sa svjetskim silama i različite bliskoistočne krize neće imati svojega predstavnika na ovogodišnjem WEF-u.

Svjetski gospodarski forum ponosan je na svoju sad već 50-godišnju ulogu njegovatelja diplomatskih rješenja, među kojima je i govor ministra vanjskih poslova Zapadne Njemačke Hansa-Dietricha Genschera 1987., koji je smatran presudnim za okončanje Hladnoga rata, prenosi agencija dpa. Godinu dana kasnije, sastanci turskih i grčkih čelnika u Davosu pridonijeli su sprječavanju rata između dvaju sredozemnih rivala.

Povrh toga, godišnji samit svjetske elite u Švicarskoj pridonio je rađanju nekoliko međunarodnih inicijativa, kao što je skupina G20 vodećih razvijenih i gospodarstava u razvoju. Globalni savez za cjepiva (GAVI) i Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije (GFATM) također su inicirani u Davosu.

Bez obzira na ta postignuća, kritičari Davos smatraju mjestom na kojemu se svjetske elite igraju velikim novim idejama, ali bez konkretnih rezultata.

Schwab ulaže velike napore kako bi dokazao suprotno.

Program ovogodišnjega sastanka organiziran je oko koncepta “dioničkog kapitalizma” prema kojemu treba uzeti u obzir interese svih dionika, odnosno čimbenika i interesnih skupina, za razliku od “dioničarskog kapitalizma” u kojemu se tvrtkama upravlja samo na temelju interesa vlasnika dionica. Schwab već duže vrijeme promovira tu ideju kao način da se tvrtke natjera da se odgovorno ponašaju prema društvu i okolišu, a ne samo prema dioničarima.

Uz to, najavio je da će na samitu biti pokrenuta globalna inicijativa u sklopu koje će tijekom sljedećeg desetljeća milijarda ljudi biti osposobljena za suočavanje s digitalizacijom posredovanim promjenama na radnom mjestu, kao i novi plan sadnje tisuću milijarda stabala do 2030. (Hina)

Premijer Plenković u utorak i srijedu u Davosu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari