Pratite nas

Vijesti

Benjamin Tolić: Zavjet poginulih branitelja

Objavljeno

na

U propovijedi što ju je u Vukovaru na Dan sjećanja, u nazočnosti Andreja Plenkovića i dijela njegove Vlade, održao katolički biskup Egidije Živković, Hrvat iz Željezna u Gradišću, vrlo su osobno blistala „opća mjesta“ kršćanskoga nauka – o pravednosti, o žrtvi, o zločinu, o kajanju, o oprostu, o pomirbi.

Propovjednik je, s jednakim žarom, dotaknuo bolna pitanja hrvatskoga društva – zavjet poginulih hrvatskih branitelja, lustraciju, slobodu govora, domoljublje. U živim dušama domoljubnih Hrvata ta je propovijed odjeknula kao snažna vjerska, ćudoredna i politička pobudnica.

A kako je biskupova propovijed odjeknula u „mrtvim dušama“ hrvatske vlasti? Tko zna! Vjerojatno nikako. Takve poruke i pouke od „mrtvih“ se „duša“ odbijaju kao more od hridina.

Okosnica je hrvatske vlasti Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), stranka koja je, pod cijenu Domovinskoga rata, organizirala i s hrvatskim narodom provela obnovu samostalne hrvatske države. HDZ je, kako on sam sebe razumije, i narodnjačka stranka.

Kao i golema većina hrvatskoga pučanstva HDZ („uključivo“!) ispovijeda rimokatoličko kršćanstvo. Kakav je to usklik među zaporkama? Ah, da! To je hrvatski prijevod Plenkovićeva latinizma „inkluzivno“, a ovdje znači da u hrvatskoj vlasti mogu sudjelovati (i sudjeluju) i ljudi drugih vjeroispovijedi, od pravoslavaca i protestanata do muslimana i bezvjeraca. To je s političkoga gledišta u redu.

Ali koliko je onda HDZ obilježen katolištvom?

Ne znam. U HDZ-u svašta mjere. Na zadnjem su općem saboru stranke, primjera radi, pljeskomjerom izumitelja Marija Kapulice mjerili jačinu pljeska predsjedniku Plenkoviću. Za katolištvo, koliko znam, još nemaju mjerila. Ali pouzdano se može reći da je katolištvo HDZ-ova vodstva, napose katolištvo HDZ-ova predsjednika Andreja Plenkovića, za koji stupanj i učenije i jače od katolištva Hrvatske biskupske konferencije (HBK).

Kakva je to glupost?! Nema mjesta čuđenju. Tako ne mislim ja, tako misli Plenković. A mišljenje s kesom i batinom – tj. s državnim proračunom i Davorom Božinovićem pri ruci – treba i poštovati i uvažavati, barem onoliko koliko poštujete i uvažavate razložno mišljenje kada ga izriče državljanin i bez kese i bez batine.

Plenković međutim nije nerazložan. Kakvoću njegove misli potvrđuju njegova djela. Ne zaboravimo: Plenković je pred cijelom nacijom školnički ukorio biskupe da nisu dobro pročitali i razumjeli Istanbulsku konvenciju; svojom je razjasnidbenom izjavom („eksplikativnom klauzulom“) bio nakratko očarao i samoga predsjednika HBK mons. Želimira Puljića; u pretežno katoličkom Hrvatskom [državnom] saboru od šale je složio golemu mnogostranačku većinu za ratifikaciju protukršćanske Istabulske konvencije. Čovjek dakle doista misli razložno. Druga je stvar što mnogima, kao i meni samomu, njegovi razlozi mirišu na kolektivnu pogibelj.

HDZ je, ponavljam, i narodnjačka stranka. Istina, Plenković je, kako sâm reče, „cijepljen protiv populizma“, a to se u Bruselju cijeni. Tamo ga – u svojstvu predsjednika hrvatske podružnice Europske pučke stranke (EPP) i predsjednika Vlade Republike Hrvatske – grle i ljube, a katkad i uštipnu. Ima li od toga bolje potvrde narodnjaštva? Tomu bi možda mogla biti ravna samo lakrdijaška obrana Istanbulske konvencije i nepravednog izbornog sustava od narodne volje. Kuščević naime može, protiveći se „narodnim referendumima“, potegnuti i njemački argument: Ni u Njemačkoj, gdje su također okosnicom vlasti kršćanski narodnjaci, nema referenduma na saveznoj razini.

Što dakle? HDZ se nakon Tuđmanove smrti izrodio. Usporedimo samo državničke formate njegovih predsjednika s formatom osnivača stranke: Ivu Sanadera, Jadranku Kosor i Andreja Plenkovića s Franjom Tuđmanom. Državotvorstvo, kršćanstvo i narodnjaštvo danas su prazne marketinške ljušture, od kojih još uvijek živi nekoć slavna stranka. A mi koji smo ju svojim glasovima dosad hranili kao „manje zlo“, što ćemo mi? Hoćemo li i dalje njegovati to sad već „moćno zlo“ ili ćemo se, po opomeni biskupa Živkovića, vratiti zavjetu poginulih hrvatskih branitelja?

Benjamin Tolić/Hrsvijet.net

Biskup Živković na misi u Vukovaru: Nadam da mi neće nitko danas isključiti mikrofon

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Trajni spomen i oštra osuda Holokausta dio su naše kulture sjećanja i zalog europske budućnosti

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Na ovogodišnji Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, strašnom genocidu u kojem je ubijeno oko šest milijuna Židova, hrvatska se Vlada pridružuje obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja najvećeg nacističkog logora, Auschwitz-Birkenau, 27. siječnja 1945. Oslobođenjem logora u kojem je ubijeno oko 1,1 milijun ljudi označen je kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti u kojem je bilo naumljeno istrebljenje Židova u Europi.

Milijuni žrtava Holokausta trajna su opomena čovječanstvu na katastrofalne posljedice zločinačkih ideologija rasizma i antisemitizma, ali i obveza sadašnjim i budućim generacijama da grade društvo u kojem nema mjesta isključivosti, netoleranciji i nasilju. Dužnu počast žrtvama Holokausta odajemo i svakom prilikom kada kao pojedinci ili kao zajednica ustanemo protiv bilo kojeg oblika diskriminacije i zauzmemo se za vrijednosti ravnopravnosti i dijaloga.

To nas uči svijetli primjer 117 hrvatskih Pravednika među narodima koji su izložili vlastite živote da bi spašavali svoje sugrađane židovske vjere, i to je civilizacijski kriterij po kojem će se ocjenjivati i naša generacija.

Svijest i obrazovanje mladih o povijesnim strahotama, a osobito o Holokaustu, ključno je za razumijevanje uzroka i posljedica najbolnijih događaja u europskoj i svjetskoj povijesti. To je naša ljudska i moralna obveza za oživotvorenje poruke „nikad više“ na kojoj je sazdana poslijeratna demokratska Europa, kao i za izgradnju modernog društva, oslobođenog svakog oblika mržnje i netrpeljivosti. Negiranje zločina negiranje je čovjeka i njegove ljudskosti. To je i negiranje svih europskih vrijednosti i temeljnih ljudskih prava. Neizreciva bol Auschwitza i mnogih drugih nacističkih logora obvezuju nas da se svakim takvim pokušajima snažno odupremo.

Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta trebamo se prisjetiti i zloglasnog ustaškog logora Jasenovac, u kojemu su ubijene tisuće pripadnika židovskog i drugih naroda, kao i hrvatskih antifašista i demokrata. Kao što je tragedija nacističkog logora Auschwitz-Birkenau prekretnica u našoj zajedničkoj europskoj povijesti i kao što je sjećanje na tu tragediju dio europskog identiteta, tako je i Jasenovac bolan i tragičan dio hrvatske povijesti, a trajni spomen i oštra osuda tog zločina dio su naše kulture sjećanja i zalog naše europske budućnosti, priopćeno je iz Vlade RH.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Kolinda Grabar Kitarović: Vjerujem u pobjedu, vjerujem u zlato

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, stigla je u Stockholm na finale Europskog rukometnog prvenstva između Hrvatske i Španjolske.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović unatoč prehladi došla je u Stockholm podržati hrvatsku rukometnu reprezentaciju koja igra u finalu Europskog prvenstva.

“Osjećam se izvrsno, iako sam prehlađena do kraja, morala sam doći dati podršku Lini i našim Kaubojima. Želim im da pobijede večeras, svi ćemo za njih navijati. Neki srcem, a neki ovdje zajedno s nama i vjerujem u pobjedu, vjerujem u zlato”, kazala je Grabar-Kitarović uoči utakmice, prenosi gol.hr

Predsjednica kaže da je do sad pratila prvenstvo koliko je stigla, a utakmice koje nije stigla pogledati uživo, gledala je naknadno.

“Odavno pratim Duvnjaka, ali želim svima večeras apsolutnu sreću. Neka se večeras rodi neki novi Duvnjak u reprezentaciji ili više njih. I vjerujem da ćemo opet osvojiti srca svijeta kao i u nogometu”, kaže predsjednica i dodaje kako će nastaviti bodriti sportaše i nakon isteka mandata.

Podrška HV-a sportašima: Hrabrost je bilo Hrvatske. Svi zajedno do pobjede!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari