Pratite nas

Razgovor

Berković i Troskot: Hrvatska kao Švicarska ili BiH?

Objavljeno

na

Inicijativa ‘Narod Odlučuje’ počela je prikupljati potpise za referendum kojim žele unijeti promjene u izborni sustav, jačanje involviranosti građana u političke procese te jačanje odgovornosti političara prema biračima.

O ovoj temi u Studiju 4 HRT-a govorili su Jelena Berković iz GONG-a i Zvonimir Troskot iz građanske inicijativa ‘Narod Odlučuje’.

“Kroz ovu se inicijativu osjeti frustracija građana prema političkoj eliti koja nema sluha za zahtjeve da se politički sustav poboljša. S druge strane sam sadržaj inicijative istovremeno nije u skladu s onim što zagovara GONG jer u pitanje dovodi temeljna načela, među kojima i načela Ustava.

Bilo bi dobro kad bi se na ovaj poticaj u javnosti puno više razgovaralo o političkim sustavima i tako se stvorio širi pirtisak na političke elite”, kazala je Jelena Berković. Ne slaže se da to bude putem referenduma jer smatra da se njime građane” navodi da biraju između crnog i bijelog”.

Zvonimir Troskot predstavio je dva referendumska pitanja. U prvom pitanju fokus je na općim odrednicama političkog sustava, (koji će nas kandidati zastupati u Hrvatskom saboru, optimalan izborni prag, elektronsko i dopunsko glasovanje…), a u drugom pitanju su se koncentrirali na, kako kaže Troskot “već duže vrijeme ukazivan problem da određeni predstavnici manjina u Hrvatskom saboru prilikom koalicija vrše određene koruptivne radnje i političku trgovinu glasovanjem”.

Stoga se zalažu da se izuzmu od glasovanja o proračunu i formiranju Vlade i žele to pitanje pitati građane. Troskot je dodao kako brojni ustavni stručnjaci kažu da to nije protivno Ustavu.

Zvonimir Troskot je u razgovoru naveo kako jedan saborski zastupnik godišnje košta milijun kuna, zato se zalažu za smanjenje njihovog ukupnog broja, u skladu s tim i zastupnika manjina. Jelena Berković je odgovorila kako prava nacionalnih manjina u Ustavu posebno istaknuta iz povijesnih razloga.

GONG je također otvoren za raspravu kako poboljšati predstavništvo nacionalnih manjina u Saboru, primjerice o pravednijoj reprezentativnosti, kazala je pozivajući na primjer bošnjačke manjine i protiv je “segregacije”. “Ustav ne služi da se u njemu definiraju tako detaljne stvari poput elektroničkog glasovanja. Takve nejasnoće imati u Ustavu je opasno”, kazala je.

Zvonimir Troskot je upozorio kako termin “segregacija” koristi i Milorad Pupovac. “Ne radi se o segregaciji. Stavimo to u EU kontekst. Luksemburg (36 posto manjina), Nizozemska (23% manjina), Austrija (15%manjina) i Estonija (preko 30 posto) nemaju nijednog predstavnika nacionalnih manjina u parlamentu.

“Ako te zemlje ne segregiraju svoje manjine onda ne vidimo zašto bi se to odnosilo na Hrvatsku?”, upitao je Troskot. Jelena Berković je odgovorila kako se upravo u tome vidi važnost povijesnog konteksta. “Da je Hrvatska bila dovoljno razvijena kad je Luksemburg ulazio u EU – možda danas o ovome ne bi raspravljali. Kad govorimo o pravima manjina puno smo bliži Srbiji nego Luksemburgu”, dodala je.

Razgovor u Studiju nastavljen je na temu korupcije i transparentnosti rada same inicijative. Troskot je najavio objavu financijskog izvješća. Gostovanje je zaključeno usporedbom sa Švicarskom u kojoj o gotovo svim pitanjima građani odlučuju na referendumu, a Berković je navela BiH kao zemlju u kojoj je zbog političkog sustava većina procesa u blokadi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Mladen Pavković: Podravka je slala humanitarnu pomoć u Vukovar mjesec dana nakon okupacije

Objavljeno

na

Objavio

U PODCASTU VELEBIT je gostovao novinar i publicist Mladen Pavković.

♦ Kako je došlo do inicijative da se čitaju imena palih branitelja na komemoracijama?
♦ Zašto se noć kazališta održava na Dan sjećanja na Vukovar?

♦ Što je s dezerterima u Domovinskom ratu?
♦ Koliko od 1300 braniteljskih udruga dobiva pomoć od države?

♦ Gdje je danas Veljko Marić?
♦ Koliko su branitelji izloženi bolestima?

♦ Kako izgleda sudbina branitelja kada se razboli?
♦ Kako je podignut spomenik branitelju koji je učinio suicid?

♦ Koliko su izloženi suicidu članovi braniteljskih obitelji?
♦ Je li sustav dovoljno osjetljiv za branitelje koji su na rubu?

♦ Tko je uzeo nagradu koju je hrvatska policija raspisala za Gotovinom?
♦ Zašto generali šute?

♦ Koliko je zaista ljudi ubijeno u logoru Danica u vrijeme NDH-a u Koprivnici?
♦ Zašto je Koprivnica ‘crveni grad’?

♦ Koja je uloga Zvonimira Mršića u Koprivnici i Podravci?

Odgovore na ova pitanja pogledajte na PODCASTU VELEBIT.

 

Mladen Pavković: Sad je vrijeme da se opet prisjetimo i srpskih logora smrti

 

 

Mladen Pavković: Kako to da se u Hrvatskoj ne spominju, a kamoli gone visoko rangirani ratni zločinci?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Penava: Svi su dobrodošli, svi koji imaju osjećaj pijeteta prema Vukovaru i Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Uoči obljetnice vukovarske tragedije i Kolone sjećanja, o tome kako Vukovar živi od obljetnice do obljetnice, u “RTL-u Danas” u petak je govorio gradonačelnik Vukovara, HDZ-ovac Ivan Penava.

Vukovar je prije rata imao 15 posto veći BDP od hrvatskoga prosjeka, zaposleno je bilo 28.000 ljudi, a danas ih toliko, prema posljednjem popisu stanovnika, živi u gradu, a realna brojka još je i manja – ona iznosi oko 14 tisuća. Izravna ratna šteta procijenjena je na oko 9,5 milijardi kuna, a još uvijek je neriješenih 386 slučajeva nestalih osoba.

Dani koji su pred nama i koji su iza nas, počevši od kolovoza i rujna, dani su na koje smo iznimno ponosni. S ponosom ističemo činjenicu da smo Vukovarci i da živimo u Vukovaru, ali kako se bliži obljetnica pada grada, sve je jači taj osjećaj tuge i sjete.

Pogotovo zbog činjenice da je nakon pada grada brutalno ubijen i zatučen velik broj civila i branitelja bez oružja u rukama, a i neki sasvim nemoćni i ranjeni i to je ono što otvara jednu drugu stranu priče. Nepravda je to koja nas sve tišti i zbog koje zapravo imamo duboke ožiljke u sebi – izjavio je Penava.

S obzirom da je Vlada Republike Hrvatske tri puta zasjedala u Vukovaru, i to posljednji put prije dvije godine, a utemeljen je i Savjet za Slavoniju i Baranju i Srijem, gradonačelnik je upitan je li to dovoljno.

Brojke nam govore jesmo li ili nismo dovoljno dobri. Brojke govore dovoljno same za sebe. Valjalo bi im možda još dodati brojku stanovnika grada Vukovara, prije rata bilo je 45.000, a danas nas ima, pitanje je ima li nas i 20.000, i to govori dovoljno za sebe. Nismo dovoljno dobri. Ne trebamo si ni tepati ni lagati ni bojati se nikoga, sami sebi odgovaramo.

Dojmovno, možemo reći da smo dobri i da grad lijepo izgleda. Trudimo se iz petnih žila, ne molimo milostinju i ne molimo nikoga, možda smo već dosadili i Bogu i vragu, ali borimo se za ono što mislimo da nam pripada.

Mislim da je težiti i imati kao konačan cilj Vukovar s 20.000 stanovnika duboko nepravedno. Vukovar ispod 40.000 stanovnika, nakon svega što je dao, je minimum koji hrvatska država treba vratiti ovome gradu. I ja, kao i većina sugrađana, neću biti miran dok to tako ne bude – iskreno je rekao Ivan Penava.

Na pitanje je li Kolona sjećanja 18. studenoga za sve žrtve Vukovara, odgovorio je:

Naravno da je. Svi ti koji politiziraju, uputio bih ih da se zapitaju i razmisle što su učinili za Vukovar i što su dobro učinili da pomognu Vukovaru. Sve drugo 18. studenoga samo je jedna misao, a to su poginuli i stradali u bitci za Vukovar i to mora dominirati. Tko će biti i na kojemu mjestu u Koloni, hoće li biti prvi ili zadnji… Svi su dobrodošli, svi koji imaju osjećaj pijeteta prema Vukovaru i Domovinskom ratu i prema temeljima na kojima je nastala moderna država Hrvatska – zaključio je vukovarski gradonačelnik.

 

Hrvati iz BiH organizirano stižu u Vukovar, iz Orašja već krenula kolona

 

 

MEMENTO

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari