Pratite nas

Događaji

Berlin slavi obljetnicu pada Zida

Objavljeno

na

Glavni grad Njemačke dočekuje 25. godišnjicu pada Berlinskog zida. Na brojnim svečanim ceremonijama odaje se počast žrtvama bivše diktature. Simbolično Zid će po drugi put “pasti”

Berlin će tokom ova tri novembarska dana, tokom kojih se obilježava 25 godina od pada Berlinskog zida, ponovo biti podijeljen grad. Vrhunac niza svečanosti je na sam dan pada Zida (9. studenog), kada će duž cijelog grada biti osvijetljen niz lampiona, točno duž linije kuda je nekada prolazila granica. Uzduž te linije postavljeno je 8.000 osvijetljenih bijelih balona napunjenih helijem. Cijela ova umjetnička instalacija je dugačka 15 kilometara.

Ideja o postavljanju takozvane “granice svjetla” potječe od braće Marca i Christophera Baudera. Jedan je režiser, a drugi umjetnik. Oni su htjeli da ljudi postanu svjesni dimenzija nekadašnje barijere. “Htjeli smo da postane vidljiv taj rez koji je Zid iza sebe ostavio u Berlinu i dugo nakon što je nestao bivši DDR”, kaže Christopher Bauder.

Zid je ponovno osvanuo među Berlinčanima Zid je ponovno osvanuo među Berlinčanima

On se u Berlin doselio 1994., pet godina nakon pada Zida. Tada je podjela bila još uvijek vidljiva. Istočni dio grada se znatno razlikovao od zapadnog dijela. U međuvremenu su razlike nestale, kaže Bauder.

“To se vidi kada mi prijatelji dođu u posjetu. Oni pitaju: ‘A kuda je prolazio zid? Jesmo li u zapadnom ili istočnom dijelu grada?’ Ponekad ni sam ne znam odgovor na to pitanje, jer se jednostavno više ne razmišlja o tome.” Sada se, međutim, u brojnim ceremonijama podsjeća na dugogodišnju podjelu grada. Posjetioci sve do nedjelje navečer (9.11.) mogu prošetati uzduž nekadašnje granice, a na šest točaka mogu i poslušati dodatne informacije o podjeli.

Oživjeti sjećanje na život u DDR-u

Očekuje se da će tijekom ovog vikenda Berlin posjetiti preko 100.000 posjetitelja. Turistički radnici su za njih pripremili brojne ponude. Tako čuveni luksuzni hotel Kempinski svojim gostima nudi vožnju Trabantom, automobilom koji se proizvodio u nekadašnjem DDR-u. U hotelu navode da tu vrstu zabave biraju uglavnom gosti koji stižu sa zapada Njemačke.

Königsberške okruglice“Königsberške okruglice” nikad neće postati “Kalinjingradske okruglice”

Adina Apartment Hotel koji se nalazi na čuvenom graničnom prijelazu Checkpoint Charlie sačinio je pravi “paket” ponuda. Tu je ulaznica za Muzej DDR-a, ali i takozvani “ostalgični” meni (Ost = istok) s jelima koja su bila klasici u kuhinjama nekadašnje države. Kao predjelo je tu “soljanka”, gusta juha od krastavaca za koju recept izvorno potječe iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Glavno jelo su mesne okruglice u umaku od kapara, koje su poznate pod nazivom “Königsberške okruglice”. Königsberg je do 1945. bio istočna granica Njemačke, ali je nakon što su nakon Drugog svjetskog rata Nijemci raseljeni s tih područja grad promijenjeno ime u Kalinjingrad. Stoga je nekadašnja komunistička partija DDR-a SED zahtijevala da se promijeni i ime jela ali to u narodu nikada nije zaživjelo.

Tema pada Berlinskog zida odavno je prisutna i na kazališnim pozornicama tog grada. “Mali teatar” u četvrti Friedenau tako još od 2010. u programu ima mjuzikl “O, kada ćeš doći?” koji objedinjuje šlagere iz 60-ih i 80-ih godina s istoka i zapada Njemačke. Uz četvrt vijeka od pada Zida aktualan je i mjuzikl “Iza horizonta” koji uz muziku poznatog njemačkog pjevača Ude Lindenberga priča priču o ljubavi jedne muzičke zvijezde sa Zapada i “komunističke omladinke” sa istoka.

Zvaničnoj ceremoniji prisustvuje i kancelarka

U Bernauškoj ulici, uzduž koje je do prije 25 godina prolazila granica, danas se nalazi memorijalni centar u počast onima koji su poginulu pri pokušaju prelaska preko Berlinskog zida. Na dužini od oko dva kilometra tu su sada postavljeni originalni dijelovi, kao i rekonstrukcije Zida, te kompletno uređena rekonstrukcija granične zone, sve sa promatračnicom za stražare i bodljikavom žicom. Ovdje se 9. studenog održava i središnja svečanost. U Kapeli pomirenja ujutro se održava misa kojoj će prisustvovati građani i građanska udruženja te ugledni gosti među kojima je i kancelarka Angela Merkel. Ona toga popodneva otvara i poseban Dokumentacioni centar koji objedinjuje dokaze o povijesnim uzrocima podjele i posljedicama koje je ona imala na svakodnevni život građana s obje strane granice. Tijekom dana se održava i više programa namijenjenih djeci, a svjedoci tog vremena će odgovarati na pitanja najmlađih.

Novi zid od svjetlećih balona Novi zid od svjetlećih balona

Posjetioci u Berlinu tako ovih dana imaju priliku na razne načine suočiti s nedavnom prošlošću Njemačke. Oni sigurno neće osjetiti istinski bezgraničnu euforiju koju su stanovnici Berlina osjećali tih dana 1989., kada je pao Zid koji je grad dijelio punih 28 godina.

A u nedjelju navečer kada se oko 19 sati bude navršavala 25. godišnjica pada Berlinskog zida, u smjeru neba će biti pušteni i baloni napunjeni helijem, poredani duž nekadašnje granice. Zid će tako po drugi put nestati. dw.de

>>Pad Berlinskog zida: od kraja povijesti do neoliberalnog otrežnjenja

gorbacov-povodom-25-godina-od-pada-berlinskog-zida-umjesto-da-postane-lider-europa-je-postala-arena-politickih-sukoba-koji-postaju-vojni_1459_8897Zapadna politika prema Rusiji pod pokroviteljstvom Washingtona dovela je do trenutne krize, ako se konfrontacije nastave, Europa će oslabiti i postati nevažna, upozorio je bivši sovjetski vođa, Mihael Gorbačov.

Govoreći povodom dvadeset i pete obljetnice rušenja Berlinskog zida u Berlinu, pozvao je zapadne vođe da pokušaju ublažiti napetosti, te da se susretnu s Rusijom na pola puta kako bi premostile novonastali jaz.

Gorbačov je rekao kako su “Vođe zapadnog svijeta, nakon završetka Hladnog rata, opijeni euforijom i trijumfom, uveli anti-Ruske politike koje su na koncu dovele do trenutne krize”.

“Iskoristivši slabljenje Rusije i manjak protuteže, preuzeli su monopol nad svjetskom dominacijom i vodstvom. Odbili su voditi se oprezom na koji su ih mnogi ovdje prisutni upozoravali. Događaji u posljednjih nekoliko mjeseci posljedica su kratkovidne politike kojom se pokušava nametnuti volja jednoga ne uzevši u obzir i ignorirajući interese partnera”, rekao je Gorbačov.

Bivši sovjetski vođa naveo je i primjere takvih politika: proširivanje NATO saveza, uvođenje protu raketnog štita, vojna intervencija u Jugoslaviji i Iraku, podržavanje odcjepljenja Kosova, odnos prema krizi u Siriji i druge. Ukrajinska kriza “Žulj je koji se pretvara u krvareću ranu”, rekao je.Europa je ta koja trpi najveću štetu u trenutnoj situaciji.

“Umjesto da se pretvori u vođu koji donosi političke promjene, Europa je postala arena političkih preokreta, natjecanja za sfere utjecaja i na koncu vojnog sukoba. Posljedica toga je njezino slabljenje dok drugi centri moći i utjecaja zadobivaju momentum. Ako se to nastavi, Europa će polagano izgubiti jak glas u svijetu političkih pitanja i polako postati nevažna”, kaže Gorbačov.

Ono što se sada mora napraviti jest stišavanje zapadne anti-ruske retorike i potražiti točke usklađivanja odnosa. “Moje iskustvo iz osamdesetih godina prošlog stoljeća govori mi da se mnogo teži i naizgled nerješivi sukobi mogu izgladiti ako postoji politička volja i ako su prioriteti pravilno postavljeni”, rekao je.

Pokušao je uvjeriti okupljene kako je Rusija spremna učiniti svoj dio po tom pitanju, a kao primjer naveo je govor ruskog predsjednika Putina na forumu Vladai.

“Unatoč oštrih kritika upućenih zapadu, posebice SAD-u, u njegovom govoru vidim želju da se pronađe put prema smirivanju napetosti, te u konačnici izgradi osnova za partnerstvo”, rekao je Gorbačov.

Prema Gorbačovu Ukrajina je mjesto trenutnog sukoba između Rusije i zapada, ali može postati i središte pomirbe. Pozvao je sukobljene strane da udruže snage i pomognu Ukrajini da prevlada posljedice građanskog rata s kojim je suočena.

Dugoročno gledano europskom sigurnosnom sustavu potrebna je reforma jer se proširivanjem NATO saveza i trenutnim obrambenim politikama EU-a ne uspijevaju dobiti pozitivni rezultati. To će zahtijevati popravke unutar Organizacije za europsku sigurnost i suradnju koja se u trenutnom obliku ne može nositi sa zadatkom koji joj je postavljen.

“Da je jedan takav sigurnosni mehanizam stvoren najgori scenariji sukoba u Ukrajini mogli su biti preokrenuti”, rekao je Gorbačov.  AFP/RT

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

VUKOVAR – Komemoracija kod Veleprometa

Objavljeno

na

Objavio

FAH

Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarskog Veleprometa, u kojemu je srpski agresor još u rujnu 1991. otvorio prihvatni logor kroz koji je tijekom okupacije Vukovara, po podacima Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL), prošlo oko 10.000 branitelja i civila, započelo je  obilježavanje dana sjećanja na žrtve ubijene na tome mjestu.

Podno spomen ploče položen je vijenac i zapaljene su svijeće, a misu zadušnicu služi će povjerenik za pastoral branitelja Đakovačke i osječke nadbiskupije, velečasni Stanislav Šota.

U hangarima u kojima su bili zatočenici postavljena je izložba novinskih tekstova i fotografija o stradanjima u srpskim logorima.

Prigodnim programom “Ovčara, vječna rana” te polaganem vijenaca i paljenjem svijeća obilježit će se i 26. obljetnica ubojstva 200 ranjenika i civila na Ovčari nedaleko od Vukovara.

U Župnoj ckrvi Kraljice mučenika bit će služena misa zadušnica za žrtve s Ovačer.

Novinarsko-književničkim susretom “Grad-to ste vi” Vukovarci će se prisjetiti na Ovčari ubijenog ratnog izvjestitelja i urednika Hrvatskog radija Vukovar Siniše Glavaševića, čime će i završiti program obilježavanja 26. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari