Pratite nas

Događaji

Berlin slavi obljetnicu pada Zida

Objavljeno

na

Glavni grad Njemačke dočekuje 25. godišnjicu pada Berlinskog zida. Na brojnim svečanim ceremonijama odaje se počast žrtvama bivše diktature. Simbolično Zid će po drugi put “pasti”

Berlin će tokom ova tri novembarska dana, tokom kojih se obilježava 25 godina od pada Berlinskog zida, ponovo biti podijeljen grad. Vrhunac niza svečanosti je na sam dan pada Zida (9. studenog), kada će duž cijelog grada biti osvijetljen niz lampiona, točno duž linije kuda je nekada prolazila granica. Uzduž te linije postavljeno je 8.000 osvijetljenih bijelih balona napunjenih helijem. Cijela ova umjetnička instalacija je dugačka 15 kilometara.

Ideja o postavljanju takozvane “granice svjetla” potječe od braće Marca i Christophera Baudera. Jedan je režiser, a drugi umjetnik. Oni su htjeli da ljudi postanu svjesni dimenzija nekadašnje barijere. “Htjeli smo da postane vidljiv taj rez koji je Zid iza sebe ostavio u Berlinu i dugo nakon što je nestao bivši DDR”, kaže Christopher Bauder.

Zid je ponovno osvanuo među Berlinčanima Zid je ponovno osvanuo među Berlinčanima

On se u Berlin doselio 1994., pet godina nakon pada Zida. Tada je podjela bila još uvijek vidljiva. Istočni dio grada se znatno razlikovao od zapadnog dijela. U međuvremenu su razlike nestale, kaže Bauder.

“To se vidi kada mi prijatelji dođu u posjetu. Oni pitaju: ‘A kuda je prolazio zid? Jesmo li u zapadnom ili istočnom dijelu grada?’ Ponekad ni sam ne znam odgovor na to pitanje, jer se jednostavno više ne razmišlja o tome.” Sada se, međutim, u brojnim ceremonijama podsjeća na dugogodišnju podjelu grada. Posjetioci sve do nedjelje navečer (9.11.) mogu prošetati uzduž nekadašnje granice, a na šest točaka mogu i poslušati dodatne informacije o podjeli.

Oživjeti sjećanje na život u DDR-u

Očekuje se da će tijekom ovog vikenda Berlin posjetiti preko 100.000 posjetitelja. Turistički radnici su za njih pripremili brojne ponude. Tako čuveni luksuzni hotel Kempinski svojim gostima nudi vožnju Trabantom, automobilom koji se proizvodio u nekadašnjem DDR-u. U hotelu navode da tu vrstu zabave biraju uglavnom gosti koji stižu sa zapada Njemačke.

Königsberške okruglice“Königsberške okruglice” nikad neće postati “Kalinjingradske okruglice”

Adina Apartment Hotel koji se nalazi na čuvenom graničnom prijelazu Checkpoint Charlie sačinio je pravi “paket” ponuda. Tu je ulaznica za Muzej DDR-a, ali i takozvani “ostalgični” meni (Ost = istok) s jelima koja su bila klasici u kuhinjama nekadašnje države. Kao predjelo je tu “soljanka”, gusta juha od krastavaca za koju recept izvorno potječe iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Glavno jelo su mesne okruglice u umaku od kapara, koje su poznate pod nazivom “Königsberške okruglice”. Königsberg je do 1945. bio istočna granica Njemačke, ali je nakon što su nakon Drugog svjetskog rata Nijemci raseljeni s tih područja grad promijenjeno ime u Kalinjingrad. Stoga je nekadašnja komunistička partija DDR-a SED zahtijevala da se promijeni i ime jela ali to u narodu nikada nije zaživjelo.

Tema pada Berlinskog zida odavno je prisutna i na kazališnim pozornicama tog grada. “Mali teatar” u četvrti Friedenau tako još od 2010. u programu ima mjuzikl “O, kada ćeš doći?” koji objedinjuje šlagere iz 60-ih i 80-ih godina s istoka i zapada Njemačke. Uz četvrt vijeka od pada Zida aktualan je i mjuzikl “Iza horizonta” koji uz muziku poznatog njemačkog pjevača Ude Lindenberga priča priču o ljubavi jedne muzičke zvijezde sa Zapada i “komunističke omladinke” sa istoka.

Zvaničnoj ceremoniji prisustvuje i kancelarka

U Bernauškoj ulici, uzduž koje je do prije 25 godina prolazila granica, danas se nalazi memorijalni centar u počast onima koji su poginulu pri pokušaju prelaska preko Berlinskog zida. Na dužini od oko dva kilometra tu su sada postavljeni originalni dijelovi, kao i rekonstrukcije Zida, te kompletno uređena rekonstrukcija granične zone, sve sa promatračnicom za stražare i bodljikavom žicom. Ovdje se 9. studenog održava i središnja svečanost. U Kapeli pomirenja ujutro se održava misa kojoj će prisustvovati građani i građanska udruženja te ugledni gosti među kojima je i kancelarka Angela Merkel. Ona toga popodneva otvara i poseban Dokumentacioni centar koji objedinjuje dokaze o povijesnim uzrocima podjele i posljedicama koje je ona imala na svakodnevni život građana s obje strane granice. Tijekom dana se održava i više programa namijenjenih djeci, a svjedoci tog vremena će odgovarati na pitanja najmlađih.

Novi zid od svjetlećih balona Novi zid od svjetlećih balona

Posjetioci u Berlinu tako ovih dana imaju priliku na razne načine suočiti s nedavnom prošlošću Njemačke. Oni sigurno neće osjetiti istinski bezgraničnu euforiju koju su stanovnici Berlina osjećali tih dana 1989., kada je pao Zid koji je grad dijelio punih 28 godina.

A u nedjelju navečer kada se oko 19 sati bude navršavala 25. godišnjica pada Berlinskog zida, u smjeru neba će biti pušteni i baloni napunjeni helijem, poredani duž nekadašnje granice. Zid će tako po drugi put nestati. dw.de

>>Pad Berlinskog zida: od kraja povijesti do neoliberalnog otrežnjenja

gorbacov-povodom-25-godina-od-pada-berlinskog-zida-umjesto-da-postane-lider-europa-je-postala-arena-politickih-sukoba-koji-postaju-vojni_1459_8897Zapadna politika prema Rusiji pod pokroviteljstvom Washingtona dovela je do trenutne krize, ako se konfrontacije nastave, Europa će oslabiti i postati nevažna, upozorio je bivši sovjetski vođa, Mihael Gorbačov.

Govoreći povodom dvadeset i pete obljetnice rušenja Berlinskog zida u Berlinu, pozvao je zapadne vođe da pokušaju ublažiti napetosti, te da se susretnu s Rusijom na pola puta kako bi premostile novonastali jaz.

Gorbačov je rekao kako su “Vođe zapadnog svijeta, nakon završetka Hladnog rata, opijeni euforijom i trijumfom, uveli anti-Ruske politike koje su na koncu dovele do trenutne krize”.

“Iskoristivši slabljenje Rusije i manjak protuteže, preuzeli su monopol nad svjetskom dominacijom i vodstvom. Odbili su voditi se oprezom na koji su ih mnogi ovdje prisutni upozoravali. Događaji u posljednjih nekoliko mjeseci posljedica su kratkovidne politike kojom se pokušava nametnuti volja jednoga ne uzevši u obzir i ignorirajući interese partnera”, rekao je Gorbačov.

Bivši sovjetski vođa naveo je i primjere takvih politika: proširivanje NATO saveza, uvođenje protu raketnog štita, vojna intervencija u Jugoslaviji i Iraku, podržavanje odcjepljenja Kosova, odnos prema krizi u Siriji i druge. Ukrajinska kriza “Žulj je koji se pretvara u krvareću ranu”, rekao je.Europa je ta koja trpi najveću štetu u trenutnoj situaciji.

“Umjesto da se pretvori u vođu koji donosi političke promjene, Europa je postala arena političkih preokreta, natjecanja za sfere utjecaja i na koncu vojnog sukoba. Posljedica toga je njezino slabljenje dok drugi centri moći i utjecaja zadobivaju momentum. Ako se to nastavi, Europa će polagano izgubiti jak glas u svijetu političkih pitanja i polako postati nevažna”, kaže Gorbačov.

Ono što se sada mora napraviti jest stišavanje zapadne anti-ruske retorike i potražiti točke usklađivanja odnosa. “Moje iskustvo iz osamdesetih godina prošlog stoljeća govori mi da se mnogo teži i naizgled nerješivi sukobi mogu izgladiti ako postoji politička volja i ako su prioriteti pravilno postavljeni”, rekao je.

Pokušao je uvjeriti okupljene kako je Rusija spremna učiniti svoj dio po tom pitanju, a kao primjer naveo je govor ruskog predsjednika Putina na forumu Vladai.

“Unatoč oštrih kritika upućenih zapadu, posebice SAD-u, u njegovom govoru vidim želju da se pronađe put prema smirivanju napetosti, te u konačnici izgradi osnova za partnerstvo”, rekao je Gorbačov.

Prema Gorbačovu Ukrajina je mjesto trenutnog sukoba između Rusije i zapada, ali može postati i središte pomirbe. Pozvao je sukobljene strane da udruže snage i pomognu Ukrajini da prevlada posljedice građanskog rata s kojim je suočena.

Dugoročno gledano europskom sigurnosnom sustavu potrebna je reforma jer se proširivanjem NATO saveza i trenutnim obrambenim politikama EU-a ne uspijevaju dobiti pozitivni rezultati. To će zahtijevati popravke unutar Organizacije za europsku sigurnost i suradnju koja se u trenutnom obliku ne može nositi sa zadatkom koji joj je postavljen.

“Da je jedan takav sigurnosni mehanizam stvoren najgori scenariji sukoba u Ukrajini mogli su biti preokrenuti”, rekao je Gorbačov.  AFP/RT

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježena 26. obljetnica 2. gbr HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

U mostarskoj vojarni “Stanislav Baja Kraljević” u petak je u organizaciji veterana 2. gardijske brigade HVO-a i 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH, svečano obilježena 26. godišnjica 2. gardijske brigade HVO-a.  Tom prigodom polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast poginulim pripadnicima HVO-a.

Uz članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika brigade, veterane i predstavnike braniteljskih udruga HVO-a i Oružanih snaga BiH, obljetnici su nazočili i izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i Veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH.

Pozdravne riječi dobrodošlice i prigodno obraćanje u znaku značajne obljetnice uputio je zapovjednik 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH brigadir Martin Pažin, dok je kratki prikaz o obrambenom i oslobodilačkom karakteru 2. gardijske brigade HVO-a u Domovinskom ratu, obrazložio general bojnik Ivica Jerkić.  Ratni zapovjednik brigade, general zbora Stanko Sopta kazao je, uz ostalo, najbolji vitezovi ove Brigade na vječnoj straži,  danima i noćima prepričavaju sve bojeve i sve nevolje kroz koje su prošli do slobode koju su donijeli svome narodu.

Misno slavlje predvodio je brigadni kapelan don Ivan Turudićć, a u svojoj propovijedi, uz sjećanje na umrle i poginule, a posebno stradale branitelje, istaknuo je  “vrijeme koje živimo spasonosno je i puno dobrote za živjeti i ovdje i u vječnosti”.

U glazbenom dijelu programa nastupili su Prvi bend vojnog orkestra OS BiH, pjevačka skupina Bukmir.

Ovom prigodom donosimo i govor govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte za 26. obljetnicu brigade:

Poštovani prijatelji

Dvadeset i šest ljeta je minulo od osnutka 2. gardijske brigade HVO-a. U okrilju ove vojarne Stanislav Baja Kraljević bdiju najbolji vitezovi ove Brigade na vječnoj straži. Danima i noćima prepričavaju sve bojeve i sve nevolje kroz koje su prošli do slobode koju su donijeli svome narodu.

Tu si se rodila ispaćena moja zemljo Hrvatska

Pod križem svojih sinova ozarenih zora slobode

Kad u očima majki za tuge suza više nije bilo

Kad su se pogledi bolju i ponosom pozdravljali.

Ova vječna molitva titra na usnama njihovih majki i očeva, njihovih obitelji, njihovih preživjelih suboraca i u sjećanju vrućem i vjernom drži njihovu žrtvu. Čuva njihove krvave haljine. I danas nam je na usnama, i nikada ih zaboraviti nećemo. Ni postrojbu 2. gardijsku brigadu koju je utemeljio prvi i jedini predsjednik HR HB mr. Mate Boban, ni Hrvatsko vijeće obrane.

Prije desetak dana preminuo je naš  suborac, naš prijatelj jedan od glasovitih bojovnika Hrvatskog vijeća obrane, general Dragan Ćurčić. Odlazak prijatelja pun je boli i tuge, no kad odlaze velikani u vječni zbor vitezova onda nam ostavljaju bogatstvo uspomena i ponosa jer smo ga imali za prijatelja. Hvala ti Dragane!

Nama, koji smo tu, obveza je  i dalje s ponosom koračati i ne odustajati od viteških ciljeva slobode.

Neka nam je čestita ova sveta obljetnica. Neka je mir vječni poginulim i umrlim vitezovima. Neka je vječna hvala njihovim obiteljima.

 

Ratni put 2. gardijske brigade HVO-a

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Hrvatsko žrtvoslovno društvo – Komemorativni skup na groblju hrvatskih vojnika poginulih 1941.-1945.

Objavljeno

na

Objavio

Ovoga je utorka na zagrebačkom groblju Mirogoj povodom Međunarodnog dana ljudskih prava održana sveta misa u crkvi Krista Kralja te komemorativni skup na groblju hrvatskih vojnika poginulih 1941.-1945. godine koje je neposredno nakon rata uništeno, preorano odlukom komunističkih vlasti.

Ovu komemoraciju organizirali su Hrvatsko žrtvoslovno društvo – Zagreb, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika – Osijek , Hrvatski domobran – Osijek, Hrvatski domobran – Zaprešić, Hrvatski domobran – Slatina, Hrvatski domobran – Našice, Hrvatski obredni zdrug Jazovka – krilo Đakovo te Udruga bosanskohercegovačkih Hrvata – Zagreb.

Nekon svete mise, koju je predvodio pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško, sudionici su u procesiji otišli do vojničkog groblja gdje je nastavljen program komemoracije: hrvatska himna, minuta šutnje za poginule hrvatske vojnike 1941. – 1945. godine, pozdravna riječ organizatora skupa, prigodne pjesme i molitve za sve poginule te na koncu postavljanje i paljenje svijeća s nazanačenim imenom i prezimenom svakog pokojnika na njihovim neobilježenim grobovima.

Komemoraciji su nazočili članovi i potomci obitelji poginulih hrvatskih vojnika, svi ljudi dobre volje, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić ,izaslanica gradonačelnika grada Zagreba Vlasta Ivić, Efendija Halid Dolić.

Komemoraciju su uveličali članovi vokalnog ansambla Bojna Frankopan pod vodstvom hrvatskog branitelja i časnika Sekulića Hrvoja. Hrvatskom himnom je nastavljena komemoracija u izvedbi Valentine Mekovec, prof. solo pjevanja. Otpjevala prigodnu pjesmu Ave Marija, a na završetku komemoracije Hrvoje Sekulić i Ivana Sekulić otpjevali su pjesmu Zemlja dide mog!

Osim odavanja počasti poginulima, cilj ovih događanja je da se na danas praznim površinama gdje su pokopani hrvatski vojnici poginuli 1941. – 1945. godine postave grobni spomenici s osnovnim natpisom na kojem bi stajalo ime i prezime poginulog vojnika, godina rođenja i smrti u cilju dostojanstvenog posljednjeg počivališta.

Neposredno poslije II. svjetskog rata, a u nakani potpunog i radikalnog obračuna s „narodnim neprijateljem“, odnosno protivnicima i neistomišljenicima komunističkog režima, Ministarstvo unutarnjih poslova Demokratske Federativne Jugoslavije donijelo je 18.5.1945. Odluku o uklanjanju grobalja i grobova okupatora i narodnih neprijatelja. Ovo uklanjanje provedeno je sustavno. Na zagrebačkom groblju Mirogoj u potpunosti je u ljeto 1945. godine uklonjeno njemačko i hrvatsko vojničko groblje, najmanje 3.000 grobova poražene vojske, pripadnika Wehrmachta i Waffen-SS-a, kao i hrvatskim vojnicima, pripadnicima domobranstvu i ustaštvu, tadašnjim Oružanim snagama NDH.

Uklanjanje ustaškog, domobranskog i njemačkog vojničkog groblja na Mirogoju u Zagrebu u ljeto 1945. godine opisao je Josip Bejuk u svojoj knjizi sjećanja naslovljenoj „Sjećanja logoraša“ koji je kao mladić s prijateljem svjedočio uništenju vojničkih grobova:

„…gledamo kako drugarice i drugovi lome križeve s njemačkog vojničkog groblja, a drugi se muče na ustaškom groblju preturati kamene spomenike s časničkog groblja…..slušamo još kako psuju ustašku majku, kurvu švapsku itd. Neki pripiti pjevaju i gaze nogama križeve. Čuje se pjesma ‘Druže tito mi ti se kunemo….“

O uklanjanju vojničkih grobova na Mirogoju pisale su 17. rujna 1945. godine nadbiskupu Stepincu i katolkinje Hrvatice, majke pokojnih sinova i supruge pokojnih muževa, moleći ga da se zauzme kod vlasti za poštedu vojničkih grobova: „Preuzvišeni gospodine! Za sigurno će Vam biti već poznato, da se po naređenju mjerodavnih vlasti skidaju križevi na Mirogoju sa ustaških grobova, a nakon toga imade se grobovi sravniti tako, da neće biti vidljivo, gdje je koji od onih, koji počivaju na tom mjestu vječni san. Da je taj postupak prema mrtvima, koji su pred Božjim sudom, strašan i bolan, došlo je do izražaja prigodom posjeta nas majki i žena u nedjelju na dan 16 rujna. Možete si pomisliti, Preuzvišeni, tu tešku bol jedne majke, koja dolazi iz udaljenih krajeva, da posjeti grob svoga sina, da se pomoli Svevišnjemu za pokojnikovu dušu – a da ne nađe grob jer nema križa. Ta boj je neopisiva. Majke i žene padale su na grobove moleći Svevišnjega za pomoć, zazivajući imena svojih palih pokojnika – da im se jave, no mrtvi ne govore, nema odaziva.“

Iz pisma zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca Vladimiru Bakariću 18. kolovoza 1945 godine: „…Stižu mi vijesti iz Varaždina, Zagreba i drugih mjesta, da se po nečijem nalogu niveliraju grobovi Ustaša i Nijemaca, uklanjaju križevi sa njihovih grobova po katoličkim grobljima, ne pitajući ni crkvene vlasti ni rodjake pokojnika. Ovo je kulturni škandal prvog reda. Vi ste, gospodine pretsjedniče, pravnik, pa će Vam biti bez sumnje poznato, što pogansko rimsko pravo sudi de laesione sepulcri. Zar smo pali ispod pogana? Ja kao predstavnik Katoličke crkve energično protestiram proti ovog divljanja i molim Vas da izdate hitne naloge da se poštuju katolička groblja. Na grobljima nema više prijatelja ni neprijatelja partizana ni ustaša ni Nijemaca ni slavena. Na grobljima su samo mrtvi, koji čekaju zadnji pravorijek vječnog Suca, koji će ih suditi samo po tome, kakvi su bili ljudi, da li su vršili Njegove zapovijedi ili ne, a ne po stranačkim pripadnostima ili nacionalnim……“

Iako je na groblju Mirogoj podignuto nekoliko spomen obilježja poginulim hrvatskim vojnicima 1941. – 1945. godine, grobovi hrvatskih vojnika pripradnika Oružanih snaga NDH i dalje su neobilježeni, sravnjeni sa zemljom, bez nadgrobnih oznaka, bez upisa imena pokopanih vojnika.

Vlatka Sakar

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari