Pratite nas

Politika

Berlinski proces: Plenković najavio ‘realan i trezven’ pristup proširenju EU-a

Objavljeno

na

Hrvatska će tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a nastojati pomiriti osjećaj frustriranosti u zemljama jugoistoka Europe zbog sporosti integracijskog procesa s jedne, i veliku rezerviranost prema proširenju u nekim članicama EU-a s druge strane, te realno sagledati kakav se kalendar budućih događaja može očekivati u sljedećem desetljeću, izjavio je u petak u Poznanju hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Zemlje jugoistoka Europe imaju velike ambicije, ali sve dijele frustraciju zbog sporosti procesa. Istodobno u nekim zemljama EU-a, među kojima nije Hrvatska, imaju dosta velike rezerve i žele puno postupniji proces”, rekao je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu Berlinskog procesa, inicijative koja je osmišljena da se uslijed zamora od proširenje ne ugase posve napori na približavanju EU-u zemalja jugoistočne Europe.

“Imamo političku i predvodničku ulogu da pokušamo pomiriti ta dva osjećaja koji trenutačno postoje i na jedan realan i trezven način vidjeti što možemo očekivati za naše susjede u sljedećem desetljeću”, dodao je Plenković.

Plenković ističe da će stoga Hrvatska tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a u svibnju sljedeće godine organizirati summit zemalja EU-a i jugoistoka Europe, koji će biti “prigoda da realno sagledamo što se može učiniti u pogledu dinamike svake od tih zemalja u smislu približavanja Uniji u sljedećih deset godina, u kontekstu novih institucija EU-a, novog proračunskog okvira i promijenjene atmosfere i raspoloženja prema proširenju u velikim članicama Unije”.

Plenković je najavio da će se Hrvatska vrlo pažljivo i detaljno pripremiti za taj summit, da će on posjetiti sve zemlje u jugoistočnom susjedstvu i razgovarati s ključnim partnerima EU-a.

“Želim da taj summit u Zagrebu, 20 godina nakon prvog takvog summita, bude referentan i konkretan, kako europska perspektiva ne ostane samo eufemizam”, rekao je Plenković.

Plenković ocjenjuje kako je Berlinski proces, pokrenut 2014. godine, hvalevrijedan potez kako bi se popunila praznina nastala u procesu približavanja zemalja jugoistočne Europe, a koja se nije smjela dogoditi.

Prije 20 godine, u studenom 2000. u Zagrebu na prvom summitu čelnika EU-a izvan EU-a, pokrenut je dijaloga sa zemljama jugoistočne Europe kako bi ih se što prije integriralo. Tri godine nakon toga, u lipnju 2003. održan je drugi summit EU-zapadni Balkan, a nakon toga trebalo je čekati puno 15 godina, do summita u Sofiji prošle godine.

Nade u brže približavanje tih zemalja EU-u na summitu u Sofiji ugasio je francuski predsjednik Emmanuel Macron kazavši da nema ništa od proširenja dok se EU iznutra ne reformira kako bi bila efikasnija. Isto je ponovio i prije nekoliko dana.

(Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Oleg Butković: Plenković ima moju podršku za predsjednika HDZ-a

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik HDZ-a i ministar mora, prometa i veza Oleg Butković izjavio je u ponedjeljak da će na unutarstranačkim izborima u HDZ-u podržati sadašnjeg predsjednika te stranke Andreja Plenkovića.

“Unutarstranački izbori još nisu počeli, pričekajmo da ih se raspiše, ali vidim da od ovih kandidata koji su sada gospodin Plenković ima najbolje reference. Vodio je Vladu, vodio je stranku i ima moju podršku”, izjavio je Butković medijima nakon sastanka u Vladi.

Smatra da je Plenkovič najbolji izbor, ali i nema ništa protiv Mire Kovača i Davora Ive Stiera. “Nemojte, svi su to dečki u uredu, nemam ja protiv ikoga ništa. Ja sam donio odluku i to sam vam sada rekao”.

Butković kaže kako će vidjeti hoće li se kandidirati za potpredsjednika HDZ-a, odnosno da mora promisliti o poziciji za koju će se kandidirati na unutarstranačkim izborima.

“Svaki ministar ima svoje rezultat i ono što je radio, to su njegove reference za dalje. Osobno, u srijedu će biti četiri godine da vodim Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture jer sam bio i u vladi gospodina Oreškovića. Dosta sam se naradio tako da i sam dobro važem da li bih više prihvatio da budem ministar”, odgovorio na pitanje je li potporom Plenkoviću osigurao ostanak na ministarskoj poziciji ako Vladu nakon parlamentarnih izbora i dalje bude vodio Plenković.

Inače, Butković je u četvrtak, prije sjednice Vlade, novinarima rekao da će unutarstranačkim izborima odabrati onu stranu za koju procijeni da će HDZ voditi prema pobjedi na parlamentarnim izborima i da se usidri u desnom centru. (Hina)

Mato Franković podržao Plenkovića u utrci za predsjednika HDZ-a

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bitka za HDZ: Tri tabora za izbore u HDZ-u, Plenkovića će uskoro podržati Butković

Objavljeno

na

Objavio

U HDZ-u se uoči stranačkih izbora igra na najmanje tri fronta.

Stranački šef Andrej Plenković obilazi teren, pomalo dobiva i javnu podršku pojedinih HDZ-ovih dužnosnika, trojka Stier, Kovač i Penava (a trebali bi im se pridružiti još neki Plenkovićevi oponenti) na tragu su formiranja trojnog pakta te će na šefa HDZ-a udariti združeno, a oni koji se još nisu priklonili nijednom taboru razvijaju tezu kako bi Plenković mogao preživjeti izbore u HDZ-u te da je važniji cilj u Predsjedništvo stranke instalirati njegove oponente i na taj način ga “obuzdati” u HDZ-u.

Dakle, HDZ je zasad podijeljen na “plenkiste”, oporbenu trojku i neutralne, odnosno one koji još kalkuliraju.

Andreja Plenkovića zasad je javno podržala većina ministara u Vladi, a N1 neslužbeno doznaje da će ga u skoro vrijeme podržati i Oleg Butković, ministar prometa i potpredsjednik HDZ-a, koji se s Plenkovićem, odnosno smjerom vođenja HDZ-a, nije uvijek posve slagao. Butković se, neslužbeno doznaje N1, kani ponovno kandidirati za potpredsjednika HDZ-a.

Izvori bliski Butković kažu kako premijer Plenković zaslužuje povjerenje kako bi na skorim parlamentarnim izborima pokušao ponovno ostvariti (relativnu) pobjedu i sastaviti Vladu, piše Iva puljić-Šego koja je iz Večernjeg prešla na N1.

– Što će se dobiti time da se na stranačkim izborima smjenjuje predsjednika koji je aktualni premijer? To nije način, to bi značilo i pad HDZ-ove Vlade – napominju izvori iz kruga Olega Butkovića.

Butkovićeva podrška za Plenkovića bi bila značajna jer on ne spada u njegove miljenike, a na zadnjim je izborima u HDZ-u za poziciju potredsjednika Butković dobio najviše glasova stranačkih delegate.

Izvori bliski oporbenoj trojci uvjereni su pak da će Stier, Kovač i Penava postići dogovor u kojoj će formaciji izaći na unutarstranačke izbore koji će se održati vjerojatno 8. i 15. ožujka (budu li potrebna dva kruga), što znači da bi jedan od te trojice bio kandidat za predsjednika, jedan vjerojatno za zamjenika, a treći očito za potpredsjednika budući da se u ožujku izravno biraju predsjednik stranke, zamjenik i četiri potpredsjednika.

Ne postigne li oporbena trojka dogovor, njihovi će se glasovi rasuti i to će, ponajprije, ići u prilog Andreju Plenkoviću.

“Neprijateljsko” Predsjedništvo

Trojni pakt samo je jedan od scenarija koji se trenutačno razvijaju u HDZ-u. U krugu HDZ-ovaca koji su zasad neutralni u stranačkoj borbi nastao je scenarij prema kojem smjena Andreja Plenkovića s pozicije predsjednika HDZ-a nije primaran cilj nego je cilj u Predsjedništvo stranke postaviti Plenkovićeve neistomišljenike. U tim se krugovima smatra da bi “neprijateljsko” Predsjedništvo Plenkovića prisililo da se više konzultira sa strankom u donošenju odluka, a prema nekim idejama Plenković bi zbog nedostatka koalicijskog potencijala mogao izgubiti iduće parlamentarne izbore što bi značilo da bi vrlo brzo bio smijenjen s pozicije predsjednika stranke, bez obzira na netom održane stranačke izbore. Tada bi lagodnu priliku da preuzme HDZ dobio neki od Plenkovićevih oponenata.

Međusobne kritike suprotstavljenih tabora

Svaki tabor u HDZ-u kritizira scenarij onog drugog tabora, tako oni skloni oporbenoj trojci smatraju da je potonji scenarij želja onih koji se ne usude mijenjati stvari u HDZ-u i podsjećaju da je Plenković od Tomislava Karamarka naslijedio Predsjedništvo koje, dakle, nije skrojeno po njegovoj volji (premda je kasnije kooptirao pojedine svoje ljude), ali da mu to Predsjedništvo nikada nije stvaralo značajnije probleme ili pak osporavalo odluke. Jedini raskol unutar Kluba HDZ-a dogodio se kada se u Saboru glasalo o Istanbulskoj konvenciji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari