Pratite nas

Vijesti

Berlinski skup pod ravnanjem kancelarke Merkel u ovaj dio Europe donijet će ‘svjež zrak’

Objavljeno

na

Za 12 dana njemačka kancelarka Angela Merkel u Berlinu će ispred sebe staviti premijere, ministre vanjskih poslova i ministre ekonomije država zapadnog Balkana. U prvom tjednu listopada Europska komisija podnijet će službeno izvješće o Bosni i Hercegovini.

merkel bihParaliza i etnički blokovi Skup u Berlinu kojim će dirigirati kancelarka Merkel zapravo ima za cilj pokazati da je Njemačka odlučna “upetljati” se na Balkan što će sigurno ovom dijelu Europe donijeti “svjež zrak” i osigurati da lakše diše.

U stankama jednodnevnog skupa u Berlinu, kako doznajemo, na raport kod najmoćnije političarke svijeta ići će, pojedinačno, a sve iza zatvorenih vrata, premijeri balkanskih država. Inače, skup će se baviti prvenstveno problemima Balkana. Već je osigurano 11,7 milijardi eura za države ove regije do 2020. godine.

Taj novac bit će uglavnom investiran u ekonomiju, a uvjet da bude odobren jesu konkretni gospodarski i infrastrukturni projekti. Kojim projektima će BiH aplicirati, još je nepoznanica. Skrojen je i protokol sastanka u Berlinu – premijeri će se zasebno baviti regionalnim temama, ministri vanjskih poslova vladavinom prava, jačanjem pravosudnih institucija, borbom protiv korupcije i kriminala i slobodom medija, a ministri ekonomije konkretnim gospodarskim temama s naglaskom na već postojećim projektima.

Prema našim izvorima iz diplomatskih krugova, berlinski sastanak neće biti “jedna u nizu velikih sjednica” niti će Njemačka dopustiti bilo kakve “repove obećanja”. Što je konkretno urađeno, bit će referirano na sastanku premijera i ministra vanjskih poslova i ekonomije balkanskih država u Beču u kolovozu iduće godine. Kada se sve ovo zna, jasno je da 28. kolovoza i berlinski skup neće odmah donijeti ništa spektakularno, drugim riječima, konkretne rezultate za BiH. Hoće, međutim, dati smjernice onima koji će nakon listopadskih izbora preuzeti vlast u BiH. Sama kancelarka Merkel jasno je poručila da “želimo u BiH novu politiku u cilju približavanja EU-u kako bismo pokazali ljudima u Bosni i Hercegovini da je njihova budućnost u Europskoj uniji, naravno, ako lideri te zemlje budu spremni poduzeti zajedničke korake”. Kada se s ove izjave skine diplomatski celofan, stav službenog Berlina je više nego jasan i precizan. Istog dana kad se bude održavao balkanski summit, završit će se kolovoski odmor u Europskoj uniji i specijalni timovi vratit će se problemu BiH, svakako s uputama s berlinskog skupa, a prednost će imati one nevidljive za javnost.

Izvješće Europske komisije o BiH za ovu godinu, priopćili su nam naši izvori, uglavnom je završeno. Ostavljen je rujan za eventualne korekcije, ali upućeni misle da ih neće biti – BiH i dalje čuči pa nema ništa novo za dodati i oduzeti. U najkraćem, ovo izvješće Europske komisije bit će za BiH najlošije od svih dosadašnjih i u njemu se konstatira da nije pomakla ni pedlja s europskog začelja. Jedina dva plusa u izvješću su prvi poslijeratni popis stanovništva održan krajem prošle godine i donošenje propisa koji su omogućili raspisivanje općih izbora 12. listopada ove godine. Sve stalo su minusi – nikakvih reformi u bilo kojoj oblasti nema, ne postoji politika dijaloga i kompromisa, politika je smrvila gospodarstvo, borba protiv korupcije nije dala nikakve rezultate, državne, entitetske, županijske i općinske institucije vlasti postale su plijen političkih lidera, politička elita oduzela je sve ovlasti zakonodavnoj vlasti na svim razinama, nije uspostavljen mehanizam koordinacije koji bi osigurao da država nastupa istim glasom zbog čega je BiH sama sebe udaljila od EU-a i europskih pretpristupnih IPA fondova. Presuda “Sejdić – Finci” koju je donio Europski sud za ljudska prava nije provedena čime se nastavlja kršenje ljudskih prva onih koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi pa zbog toga nije stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zbog čega BiH ne može podnijeti aplikaciju za kandidatski status u EU-u…

Dok je to tako, BiH ostaje zadnja država u Europi. Da se s tim građani ne mire, pokazali su njihovi masovni prosvjedi u veljači ove godine i njima se u izvješću Europske komisije daje pozamašan prostor. Ocijenjeni su kao dokaz frustracije građana vlastima, a u prvi plan se stavlja da su bili multietnički. Smatra se da je nezadovoljstvo građana, odnosno isti problemi koji ih muče bez obzira u kojem entitetu živjeli, doprinijelo da se sada raspadaju etnički blokovi formirani kako bi politička elita lakše mogla manipulirati građanima šireći strah jednih od drugih. Taj raspad već se vidi i golim okom pa je u političkim strankama zbog toga zavladala panika i očekuje se da rezultatima listopadskih izbora temelji etničkih blokova budu srušeni. Raspletanje čvora Paraliza kompletne države stavlja se na teret aktualnim vlastima, bez izuzetaka. To što će redovito izvješće Europske komisije službeno biti objavljeno nekoliko dana prije općih izbora, tumači se kao smjernica biračima, ali i opomena navrijeme onima koji će nakon izbora preuzeti vlast. Po mnogim ocjenama, sve ono što će se na relaciji Berlin – Bruxelles – Washington – Sarajevo događati na sceni, a još više iza kulisa, treba značiti buđenje Europske unije i SAD-a kada je u pitanju završavanje nezavršenog posla u Bosni i Hercegovini.

Bodo Weber, njemački stručnjak za zapadni Balkan, s razlogom upozorava na pogreške EU-a: “Političku elitu u BiH Europa ne vidi kao ozbiljnog partnera nego kao problem s kojim se nerado bavila posljednjih sedam godina”. Prema okvirnom scenariju raspletanja bh. čvora, vlasti izbrane na izborima u listopadu moraju u prvom polugodištu iduće godine promijeniti sadašnja ustavna rješenja kako bi BiH postala funkcionalna država. To, pored ostalog, podrazumijeva jednog predsjednika države, jednu adresu države, umjesto Vijeća ministara uspostavu Vlade BiH s formiranjem dva nova ministarstva – za poljoprivredu i za obrazovanje, znanost i tehnologiju, ukidanje županija u Federaciji, odnosno osnivanje regija po ekonomskim, prometnim i geografskim kriterijima… U tom slučaju, realna je mogućnost da se novi opći izbori održe 2016. godine zajedno s lokalnim. OHR, kao vrhovni tumač Daytonskog sporazuma, neće biti ukinut dok BiH ne ispuni sve potrebne uvjete i ne dobije kandidatski status u EU-u, a od formiranja trećeg entiteta nema ništa ma koliko to zajedničkim snagama tražili HDZ i SNSD uz tihu asistenciju nekih krugova iz Sarajeva. – Nikakvog uporišta nemaju priče da Europskoj uniji i SAD-u treba jedna nemirna i nestabilna država u Europi, da je kocka pala na BiH i da je cilj da se preko BiH namiruju neki drugi interesi – kažu naši izvori iz diplomatskih krugova i dodaju da je još 2006. međunarodna zajednica teret odgovornosti za budućnost zemlje prebacila na domaće vlasti, ali su one iznevjerile EU i SAD, a prije svih građane BiH jer je sve što su radili bilo mimo njihovih interesa.

Građani su se napokon podigli i usprotivili tim i takvim vlastima, javno kazali što hoće i sada to trebaju ovjeriti na izborima, a EU i SAD su na raspolaganju u punom smislu te riječi.

izvor:glasbrotnja.net

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Uhićenje Hamdije Abdića ‘Tigra’ samo alibi za pogrom hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci te u iščekivanju posljedičnog pogroma hrvatskih branitelja u BiH, svjedočili smo trima slučajevima koji bi trebali pokazati navodnu nepristranost bh. pravosuđa, piše Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Tako je na području Konjica uhićeno 13 Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Srbima u toj općini, a potom i četvorica Srba za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima Donjeg Vakufa. Jučer je, pak, u Bihaću uhićen Hamdija Abdić zvani Tigar koji se sumnjiči za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. Da je riječ o farsi govori činjenica da nije uhićen glavni čovjek tzv. ARBiH u Bihaću, zapovjednik 5. korpusa Atif Dudaković s kojim je general Šantić sjedio prije nego što je „odveden“.

Kako se bliže božićni blagdani, a time se rapidno povećava i mogućnost uhićenja hrvatskih branitelja, čini se kako bh. pravosuđe posljednje poteze vuče kako bi kasnije moglo kazati: „vidite da nismo selektivni, ne hapsimo samo Hrvate, pa priveli smo i 13 Bošnjaka iz Konjica, četvoricu Srba iz Mrkonjić Grada, pa čak i Hamdiju Tigra“.

Perfidna je to igra bh. pravosuđa koje kontroliraju bošnjačke političko-obavještajne strukture.

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Hrvatima se danas konstitutivnost ne može tek tako oduzeti jer još uvijek postoji veliki broj pojedinaca i organizacija koji bi se tomu žestoko usprotivili. Zbog toga se taj proces i pretvorio u mrcvarenje. No, aktiviranjem stotina optužnica protiv vojnog i političkog rukovodstva bosanskohercegovačkih Hrvata iz posljednjeg rata, doći će do novog (i posljednjeg?) vala odlaska Hrvata iz BiH.

Hrvati s razlogom ne vjeruju bh. pravosuđu koje Hrvate sudi po jednom, strožem, a Bošnjake po drugom, blažem, kaznenom zakonu. To je upravo ono što bošnjačka struktura i želi postići: njima je upravo cilj da Hrvati napuštaju BiH, a ne da im se sudi u BiH. Oni, naime, ne žele da Hrvati odsluže svoje kazne i ostanu u BiH, jer bi tako dobili stotine osoba koje bi se sutra mogle pobuniti protiv velikobošnjačke hegemonije.

Puno je pametnije, rezoniraju bošnjačke strukture, Hrvatima zaprijetiti optužnicama, neke nepravedno osuditi i time poslati poruku svima ostalima: bježite odavde dok još možete!

U cijeloj toj igri Hrvati su potpuno nespremni, ljudi su prepušteni sami sebi, te zbog nepostojanja bilo kakve strukturalne pomoći, radije biraju napuštanje BiH, nego ulazak u kafkijanske procese koji mogu skončati samo onako kako je skončao i proces Slobodana Praljka u Haagu.

Hrvati danas moraju biti organizirani i suglasni oko osnovnih problema s kojima se kao narod suočavaju u BiH: ne smije biti pregovora o konstitutivnosti vlastitoga naroda i ne smije biti kompromisa o procesuiranju branitelja.

Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije onakva država kakvu želimo. Ako se Hrvati u današnjoj BiH ne osjećaju sigurno i slobodno, čemu onda služi takva BiH? Hoće li Hrvati i dalje nastaviti graditi monstruma koji jede njihove ljude, ili će se možda posvetiti zaštiti vlastitoga naroda, a o BiH neka skrbe oni koji su ju pretvorili u ono što je danas: dvije države pod jednim krovom, jedna za Srbe a druga za Bošnjake u kojoj su Hrvati očigledni višak!

Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari