Pratite nas

Hrvatska

Beroš: Od jutros 21 novi slučaj zaraze koronavirusom, veseli me da je broj ozdravljenih osoba 16

Objavljeno

na

Od jutros je potvrđen 21 novi slučaj zaraze koronavirusom, pa su u Hrvatskoj dosad zabilježena ukupno 382 oboljela, pri čemu se 16 osoba oporavilo te je otpušteno iz bolnica, izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite u utorak poslijepodne.

“Od jutros u 9 sati broj novooboljelih je 21, ukupan broj je 382, što znači da je današnje povećanje broja oboljelih za 67 osoba”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji za novinare.

“Broj testiranih je 3159, međutim, veseli me da je broj ozdravljenih osoba 16, otpušteno je 14 bolesnika iz Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ te po jedan bolesnik iz Rijeke i Varaždina”, kazao je Beroš.

Dodao je kako je to povećanje i dalje u očekivanim okvirima i predviđanjima za iduće dane. Istaknuo je i da je najnovija epidemiološka situacija u susjednoj Italiji ohrabrujuća jer tamo treći dan zaredom pada broj novooboljelih i umrlih.

“Naše mjere su planske, promišljene da čuvaju živote i i zdravlje ljudi, i djeluju poput najboljeg antibiotika jer čuvaju zdravlje. Sva promišljanja temeljili smo na stručnim elementima. Osobno struci iznimno vjerujem i poručujem svima vama da i vi vjerujete”, poručio je Beroš građanima.

Voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović izjavio je kako je razočaran što postoje oni koji za osobnu zaradu koriste krizu uslijed zaraze koronavirusom, ali i istaknuo kako “nećemo zaboraviti kako se tko ponašao tijekom krize”.

Precizirao je kako je Državni inspektorat dosad uočio višestruko podizanje marže u 17 trgovina te da je 47 inspekcijskih izvida u tijeku.

”Mogu samo podijeliti razočaranje što postoje oni među nama koji koriste situaciju kako bi dodatno zaradili na dječjoj hrani, dječjim pelenama, dezinfekcijskim sredstvima, tjestenini i svemu onome što nam je u ovom trenutku potrebno. Nećemo zaboraviti kako se tko ponašao tijekom krize”, poručio je ministar.

Dodao je da je inspektorat revan i po pitanju kršenja mjera samoizolacije.

Upitan za navodno postojanje osoba koje se lažno predstavljaju kao dezinfikatori kako bi činili kaznena djela, odgovorio je da svi rodovi policije, uključujući i kriminalističku, maksimalno angažirani tijekom krize. Pohvalio je kriminalističku policiju koja ”uspješno rješava sva pitanja koja su vezana za kršenje propisa tijekom krize” i koja je uz sve ovih dana riješila i nekoliko slučajeva ubojstva.

Božinović je zahvalio svim zemljama koje su zbog potresa donirale pomoć Hrvatskoj.

”Osobito se zahvaljujem Italiji koja je poslala 26 šatora na napuhavanja, a svi znamo kroz kakvu krizu ona prolazi. Ovo je vrhunski čin solidarnosti i humanosti”, kazao je.

Upitan smiju li trgovci i poštanski uredi zabraniti ulaz osobama bez maski, Božinović je odgovorio kako je razgovarao s nadležnima u Hrvatskoj pošti te da za to nema nikakvog razloga jer su poštanski službenici odvojeni staklenim stjenkama od stranaka a tamo gdje nisu nabavit će se odgovarajuće zaštitne maske.

Kad je riječ o trgovinama rekao je kako postoje mjere i upute kako treba postupati, a svaki konkretan primjer će se rješavati kroz upute stožerima na lokalnim razinama koji će djelovati u tim situacijama.

Još jednom je poručio poslodavcima da su dužni svoje poslove obavljati s minimumom potrebnih radnika i provesti sve propisane epidemiološke mjere. “Svatko tko ne provodi epidemiološke mjere podliježe istim kaznenim i prekršajnim odredbama kao što je to slučaj oko kršenja mjera samoizolacije”, rekao je Božinović.

Vezano uz mogućnost da se roba domaćih proizvođača s tržnica prodaje u trgovačkim centrima, odgovorio je kako Ministarstvo poljoprivrede radi online platformu za sve proizvođače hrvatskih proizvoda.

“Trenutak je da se svi oni koji su podcjenjivali važnost hvatanja tehnološkog koraka s najrazvijenima prebace na taj način poslovanja. Tako će pomoći da održimo epidemiološku situaciju pod kontrolom sutra kada to prođe bit će puno konkurentniji na tržištu. Ovo je ternutak da počnemo razmišljati i na taj način”, kazao je Božinović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vlada usvaja travanjski paket mjera

Objavljeno

na

Objavio

Za 10 sati predviđena je Sjednica Vlade Republike Hrvatske na kojoj će Vlada usvojiti travanjski paket mjera za pomoć gospodarstvu za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa.

Neke od točaka koje su na dnevnom redu otvorenoga dijela sjednice Vlade su i informacije o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za koronavirus u Republici Hrvatskoj, te o aktivnostima Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

 

Postoji mogućnost uvrštenja pojedinih točaka na dnevni red na samoj sjednici Vlade.

Dnevni red otvorenoga dijela sjednice

  1. Informacija o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za koronavirus u Republici Hrvatskoj
  2. Informacija o aktivnostima Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske            
  1. Travanjski paket mjera za pomoć gospodarstvu za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa:
  • Prijedlog zaključka o drugoj skupini mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa
  • Nacrt prijedloga zakona o dopuni Općeg poreznog zakona, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  • Nacrt prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  • Nacrt prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  • Prijedlog zaključka o ograničavanju rashoda proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna zbog promjene gospodarskih okolnosti uslijed epidemije koronavirusa
  • Prijedlog odluke o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2020. godinu
  • Prijedlog odluke o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila
  • Prijedlog zaključka o digitalnoj platformi Financijske agencije za praćenje provedbe mjera pomoći gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o poljoprivredi, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopuni Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopuni Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o turističkoj pristojbi, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Prijedlog uredbe o dopuni Uredbe o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu Republike Hrvatske
  2. Prijedlog uredbe o dopuni Uredbe o načinu, postupku i uvjetima procjene vrijednosti i prodaje turističkog zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te načinu, postupku i uvjetima za dobivanje koncesije na preostalom turističkom zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave
  1. Prijedlog odluke o usvajanju Izmjena i dopune Programa „Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj“
  1. Prijedlog odluke o usvajanju Programa “COVID-19 zajam za obrtna sredstva”
  1. Prijedlog odluke o uvjetima i kriterijima koje pri javnoj nabavi moraju zadovoljiti poljoprivredni i prehrambeni proizvodi
  1. Prijedlog odluke o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19
  2. Prijedlog odluke o donošenju Programa potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini                                                                                                                                                    
  1. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (EU)
  1. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (EU)
  1. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (EU)
  1. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (EU)
  1. a) Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Gradu Karlovcu za zaduženje kod Karlovačke banke d.d., Karlovac
  2. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Općini Budinščina za zaduženje kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb
  3. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Općini Murter-Kornati za zaduženje kod Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb
  4. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Općini Ližnjan za zaduženje kod Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb
  5. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o davanju suglasnosti Gradu Osijeku za zaduženje kod OTP banke d.d., Zadar
  6. Prijedlog odluke o rješavanju spora s društvom Arena Hospitality Group d.d. te iskazivanju namjere o prodaji nekretnine k.č.br. 2160/8 ZGR., zk.ul.br. 2327, k.o. Pula
  7. Verifikacija odgovora na zastupnička pitanja postavljena Vladi Republike Hrvatske.

 Dnevni red zatvorenoga dijela sjednice

  1. Prijedlog odluke o obnavljanju strateških robnih zaliha pšenice (vrlo tajno)
  1. Prijedlozi za davanje suglasnosti zastupnici Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava za postizanje prijateljskog rješenja spora (ograničeno)
  1. Mjesečno Izvješće o provedbi aktivnosti iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji – usmeno izvješće    
  1. Izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi 2019., za mjesec ožujak 2020. –usmeno izvješće
  1. Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj – usmeno izvješće
  2. Pregled zakonskih prijedloga iz Plana zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu – usmeno izvješće
  3. 7. Kadrovska pitanja
  1. Informacije, pitanja i prijedlozi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Ožujak 2020. pamtit ćemo kao najzahtjevniji koji smo dosad proživjeli

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Odlučili smo u potpunosti stati iza hrvatskih radnika i gospodarstva, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković predstavljajući drugi krug vladinih mjera pomoći gospodarstvu u borbi s posljedicama koronavirusa.

Izvijestio je da Vlada u sklopu drugoga kruga pomoći predlaže povećanje potpore poslodavcima u poteškoćama tako da se naknada za njihove radnike koja sada iznosi 3.250 kuna, povećava na 4.000 kuna neto. Ujedno će, kao je najavio, država preuzeti davanja na tih 4.000 kuna, koja otprilike iznose 1.460 kuna po zaposlenom, što je to ukupno 5.460 kuna.

Ta mjera u travnju i svibnju, uz ono što je već predstavljeno u ožujku, koštat će, kako je rekao, oko 8,5 milijardi kuna. Istaknuo je da tu mjeru mogu koristiti poslodavci koji ne otpuštaju radnike.

“Ovo je poruka poslodavcima: tu smo, razumijemo vas, iza vas smo i sredstva su tu, ali se zato radnici moraju održati zaposlenima i radna mjesta sačuvati”, rekao je Plenković.

Na pitanje je li se razmišljalo o time da sredstva doznačena za naknadu poslodavcima za radnike idu izravno na račune radnika, jer neki sumnjaju u zlouporabe poslodavaca, odgovorio je kako Ministarstvo financija i Zavod za zapošljavanje imaju vrlo jasan uvid u to gdje su sredstva isplaćena.

“Ovaj potez ne služi samo da pomognemo tvrtkama da prežive, nego i da radnici dobiju plaću”, istaknuo je.

U Vladi procjenjuju da će 500 do 600 tisuća radnika koristiti mjeru potpore od 4.000 kuna, kazavši i i da su za to osigurana sredstva.

Druga mjera koju je najavio je za poduzeća kojima je rad onemogućen ili znatno otežan i koji će djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj. Riječ je o porezu na dobit, dohodak te doprinosima.

Tvrtke s podom prihoda između 20 i 50 posto, kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata. One koje imaju manje od 20 posto pada prihoda su dovoljno čvrste da iznesu krizu, ustvrdio je.

“No, tvrtke s prihodima manjim od 7,5 milijuna kuna, a to je 93 posto svih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, bit će prema Vladinu prijedlogu potpuno oslobođene plaćanja poreznih obveza – poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa.

One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda, dakle 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, odgoda obročna, beskamatna otplata do 24 mjeseca bez kamata, a one s godišnjim prihodima manjih od 7,5 milijuna kuna, a ako imaju pad prihoda veći od 50 posto, platit će proporcionalno.

Treći element mjera odnosi se na plaćanje PDV, koje će se moći može odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi, kao što to sada važi za male poduzetnike. To ne znači, kako je naglasio, osobađanje od obveze plaćanja PDV-a

Također, rok za predaju financijskih izvještaja za 2019. produljuje se do 30. lipnja ove godine, a poduzetnici se oslobađaju i plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja. To je, kako je rekao, posebno važno za računovođe.

U sektoru poljoprivrede najavio je kako će se ići na to da proces nabave za javne naručitelje bude u korist domaće poljoprivrede proizvodnje, odnosno da najmanje 60 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bude iz Hrvatske.

Također je istaknuo kako će se ići i na izvanrednu pomoć malim mljekarama otkupom svih tržni viškova, a promjene niza zakona bit će usmjerene pomoći sektoru turizma i to promjenom niza zakona koji će pomoći hotelijerima, iznajmljivačima, agencijama i drugima.

Kao izvore financiranja danas predstavljenih mjera naveo je otpuštanje rezervi komercijalnim bankama i usmjeravanje dijela tog novca za potrebe države, a razgovara se i o angažmanu mirovinskih fondova i međunarodnih financijskih institucija, kao što su EIB, Svjetska banka, Europske središnja banka te Europske komisija.

Bilo bi nam puno bolje, dodao je, da nam je na raspolaganju mehanizam eurozone, pa da možemo izdati obveznice koje onda kupuje Europska središnja banka.

Na pitanje o ukupnom financijskom efektu danas predstavljenih mjera, rekao je da će subvencija za plaće koštati 8,5 do 9 milijardi kuna, otpis poreza i doprinosa 9 do 12 milijardi, a tu treba dodati i kredite. Sve skupa, kako je rekao, bit će to više od 30 milijardi kuna.

Država će biti maksimalno štedljiva, razgovarat će se i o plaćama

Premijer je najavio da će država biti maksimalno štedljiva i ići na izvršavanje samo nužnih rashoda.

“Svi ministri dobili su nalog da provode samo one javne nabave koje su neophodne za osnovne poslove i funkcije države, a sve drugo neće biti provedeno. Ide se u maksimalne mjere štednje i izvršavanje samo nužnih rashoda”, rekao je Plenković.

Dodao je da sve mjere koje provodi država, očekuje i na razini jedinica lokalne i područne samouprave i u javnim poduzećima.

Premijer je najavio i razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sindikatima o tome kako ići na daljnje uštede s obzirom na trenutnu situaciju.  “U našem mandatu bili smo sretni i zadovoljni što su plaće išle gore, nažalost u ovakvim okolnostima moramo razgovarati sa sindikatima i vidjeti kako dalje”, rekao je premijer.

Naglasio je da isplate za ožujak tijekom travnja nisu upitne, a za sve što slijedi u svibnju “ćemo razgovarati i vidjeti kako izlaziti u susret s obzirom na nove izazove”.

Istaknuo je i kako se u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom traže izvori za financiranje, a siguran je kako će se, unatoč svim preprekama, to pronaći. Moramo naći sredstva da država i svi njeni segmenti funkcioniraju, poručio je.

Kriza se po njegovim rijekima ne smije prometnuti u sukob privatnog i javnog sektora. “Da nema javnog sektora ne bismo danas mogli biti zahvalni liječnicima i medicinskim sestrama i cijelom osoblju u zdravstvenim ustanovama”, rekao je.

Na pitanje razmišlja li se o duljem moratoriju na kredite, ne samo za poduzeća nego i građane te o tome da se kriteriji za moratorij ne ostave samo bankama nego ozakone, odgovorio je su moratoriji od danas krenuli, a da će se kako vrijeme bude teklo vidjeti kako dalje, budući da je teško predvidjeti trajanje i intenzitet krize.

Upitan je li moguća odgoda ili otpis duga građana za režijske troškove javnih poduzeća, rekao je da će se s javnim poduzećima razgovarati o tome, osobito onima koji isporučuju režijske troškove.

Ozbiljno i veliko rezanje troškova, mirovine neupitne

Što se tiče rezanja troškova rekao je da će oni biti “ozbiljni i veliki” te da će pravi rezovi uslijediti s plaćom u svibnju.

Naglasio je da su mirovine sigurne i nisu upitne te da se ne predviđa njihovo smanjenje, a rekao je i da iduća isplata ide 8. travnja. “Mirovine nećemo dirati, u bilo kojim okolnostima, to ne dolazi u obzir”, rekao je.

Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je da je HNB uključen u iznalaženje novca za financiranje naraslih potreba države, te da su neke banke za ukupno nešto više od šest milijardi kuna oslobođene rezerve ušle u bilateralne aranžmane s državom. Taj iznos je nedostatan, ali je izvjesno da će se spuštanje rezerve i strukturne operacije nastaviti, rekao je Marić.

Potvrdio je da će prvi izvor financiranja biti domaće tržište.

Što se tiče trenutnog stanja u proračunu, rekao je da se, kad bi se gledao samo prvi kvartal, stekao bi se dojam da je manje-više sve u redu, ali da će pravu sliku pokazati idući mjeseci.

“Naše procjene su da iduće tri mjeseca će nedostajati između 42 i 45 milijardi kuna, ne računajući ono što dolazi na naplatu. U svibnju je to jedan veliki trezorski zapis, početkom srpnja međunarodna obveznica u iznosu od 1,25 milijardi eura”, rekao je.

Na pitanje hoće li HNB izravno kupovati državne obveznice, odgovorio je da je ono što je do jučer bilo nezamislivo, danas postaje moguće. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari