Pratite nas

BiH

Bespoštedna borba za političku jednakopravnost hrvatskoga naroda u BiH

Objavljeno

na

Hrvati i ove izbore dočekuju u svojevrsnom grču koji je posljedica manjkavih izbornih pravila koja i dalje omogućavaju bošnjačkom narodu da izabere hrvatske političke predstavnike.

Unutarhrvatsko zajedništvo i borba za jednakopravnošću Hrvata unutar BiH, glavne su teme kojima se hrvatske stranke bave u predizborno vrijeme, iako su to zapravo teme koje hrvatskom političkom scenom dominiraju već 20-ak godina.

Na hrvatskoj političkoj sceni pred ove izbore formirala su se, uvjetno rečeno, četiri bloka: HDZBiH i stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH, HDZ 1990 i koalicija Hrvatsko zajedništvo, HRS kojeg podržavaju Hrvatska zvona te HSS BiH (koji na višim razinama vlasti na izbore ide zajedno sa strankama HNS-a).

Sve nabrojane stranke i koalicije pozivaju Hrvate na zajedništvo, dok se istovremeno najavljuje bespoštedna borba za političkom jednakopravnošću hrvatskoga naroda u BiH, piše Jurica Gudelj/Dnevnik.ba

Kao glavni favorit za pobjedu na izborima unutar hrvatskog biračkog tijela nameću se HDZ BiH i stranke HNS-a. HDZ BiH je sada već stara stranka s razgranatom infrastrukturom. Riječ je o stranci  koja ima i najviše kadrova sa svih područja BiH, a isto tako, s obzirom na to da su posljednje četiri godine dijelom vlasti na svim razinama, njihovi kadrovi imaju i otvoren pristup svim bh. javnostima. K tomu, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović je ujedno i član Predsjedništva BiH te je gotovo svakodnevno prisutan u bh. javnostima. Čović je ponovno kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva te je za sada dojam da se kampanja HDZ-a BiH fokusirala upravo na Čovićev reizbor.

Slogan HDZ-a BiH je „Narod i domovina“, dok im program nosi naziv „Razvoj i o(p)stanak“. Te poruke su prilično samorazumljive – HDZ BiH obećava da će raditi na ekonomskom razvoju BiH kako bi se omogućio i opstanak i ostanak mladih ljudi u zemlji. Sam program ima sedam točaka i svojevrstan je nastavak programa od prije četiri godine koji je nosio naziv „Hrvatski odgovor“ i koji je također imao sedam točaka.

Prva točka se odnosi na gospodarski rast i razvoj. Druga točka je demografska obnova, obitelj i mladi, a treća hrvatski branitelji. Pravna i sigurnosna politika je četvrta točka programa dok petu čine obrazovanje, znanost, kultura, sport i mediji. Zdravstvo i socijalna sigurnost  je naziv šeste točke dok se sedma odnosi na ubrzanje EU i NATO puta.

„Na ‘Zajedništvo’ pozivamo sve partnere sa kojima gradimo Hrvatski narodni sabor u BiH, sve druge političke subjekte unutar hrvatskog naroda, sve predstavnike drugih naroda ali i narode i sve građane sa kojima dijelimo našu Bosnu i Hercegovinu kao i naše susjedne države“, rekao je Čović prilikom predstavljanja predizbornog programa HDZ-a BiH.

Oko same riječi „zajedništvo“ povela se pak debata između dva HDZ-a odnosno koalicija koje predvode. Tako je došlo do međusobnih optužbi za plagijat, što je svojevrstan paradoks, jer obje koalicije pozivaju na zajedništvo a nisu mogli doći do dogovora o zajedničkom nastupu na izborima pod okriljem Hrvatskog narodnog sabora.

HDZ 1990, odnosno koalicija Hrvatsko zajedništvo, kampanju je započela iz Travnika uz poruku kako će raditi za narod a ne za vlastiti probitak. K tomu, HDZ 1990 je istaknuo Dianu Zelenika kao protukandidatkinju Čoviću u utrci za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.

„Ovo je vapaj, krik, molba, zahtjev, promijenimo odnos prema svom narodu. Ovdje u Travniku se bije boj za opstanak hrvatskoga bića u BiH i zato započinjemo kampanju uz obećanje da ćemo raditi s narodom i nećemo se bogatiti na račun siromašnih. Svoja obećanja ćemo ispuniti, rekao je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Naglasio je kako će HDZ 1990 i koalicija Hrvatsko zajedništvo voditi odgovornu politiku u kojoj je čovjek na prvom mjestu.

“Jamčimo da smo tu i da se nećemo odnaroditi. Radit ćemo za narod i državu, za opstanak i ostanak, za budućnost ove naše lijepe zemlje“, rekao je Cvitanović.

HSS BiH pak na izbore ide samostalno u Zapadnohercegovačkoj županiji, dok na ostalim razinama na izbore izlaze u okviru koalicije Hrvatskog narodnog sabora.

„HSS se zalaže za primjenu punih ovlasti županija u gospodarstvu, obrazovanju, sudstvu, tužiteljstvu i MUP- u do ponovne revitalizacije HRHB“, rekao je za Dnevnik.ba Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH.

Karamatić je naglasio i kako se ovlasti županija uzurpiraju od strane Federacije BiH kojom dominira bošnjačka politička većina.

„Politička ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda za nas nema alternativu i za to ćemo se boriti“, rekao je Karamatić.

Što se pak HRS-a tiče, ova stranka na izbore izlazi samostalno a cilj joj je promijeniti model političkoga djelovanja a ne ljude u vlasti. Natjecat će se za ulazak u skupštine HNŽ-a, ZHŽ-a i HBŽ-a te za Parlament FBiH.

„Činjenica je kako smo iz komunističkog jednoumlja evoluirali u samo drugu vrstu jednoumlja u kojem vlada praktično identičan mentalno komunistički društveni model. Model u kojem kaste odabranih korupcijom, nepotizmom i kriminalom diktiraju svaku poru života. Stvoreno je društvo u kojem niti su svi jednaki pred zakonom, niti imaju jednake mogućnosti uspjeha. Kroz prizmu nacionalnih interesa djeluje se za osobni interes ili interes grupe istomišljenika. Zato nama cilj nije mijenjati ljude na vlasti drugim ljudima koji će raditi isto, nego mijenjati cjelokupni politički model djelovanja, razmišljanja i funkcioniranja“, rekao je za Dnevnik.ba Slaven Raguž, predsjednik HRS-a te dodao kako je ovoj stranci cilj djelovati za dobro čovjeka uvijek imajući u vidu kako pripadamo hrvatskome narodu i kako je netko gubio živote i stavljao svoj život na kocku kako bi mi danas baštinili ovo što imamo.

„Vrijeme je da generacija novih ljudi, ljudi koji su sposobni razmišljati slobodno i bez diktata partije ili međunarodne zajednice, ljudi koji su odrasli i obrazovani u demokratskom, a ne komunističkom sustavu, preuzme u svoje ruke konce društva u kojem živimo“, izjavio je Raguž.

Ipak, glavna tema koja prevladava među hrvatskim biračkim tijelom je bojazan da bi se nakon izbora ponovno mogla dogoditi neka nova platforma ili alijansa, odnosno vlast na razinama FBiH i BiH koja ne sadržava političke stranke koje su dobile više od 50 posto podrške unutar hrvatskog biračkog tijela.

Stoga je u cijeloj priči najvažnije da same hrvatske stranke poštivaju načelo legitimnog političkog predstavljanja i ne pristanu biti dijelom projekata kojima je cilj poniziti i dekonstituirati hrvatski narod.

Jurica Gudelj/Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Godišnjica raspuštanja: Kroz Manjaču je prošlo oko 5000 logoraša

Objavljeno

na

Objavio

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini organizirat danas obilježava 27. godišnjice raspuštanja koncentracijskog logora Manjača kod Banjaluke.

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banjaluke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Nakon početka ratnih događanja i agresije na BiH, logor je osposobljen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor-Varoši, Doboja, Mrkonjić-Grada, Šipova i Banje Luke.

Logoraši su u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja. Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za opstanak, a tjerani su i na prisilan rad.

Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a na poligonu su pronađene i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti, podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH.

Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a iako je 14. studenog 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša, nedugo poslije logor Manjača je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić i Dane Lukajić na po šest godina zatvora, prenosi BHRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

FBiH krši svoje zakone: Mora se obilježavati utemeljenje Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak se navršava 28 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje se dogodilo u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar, što daje nedvojben odgovor o razlozima njezina utemeljenja, no zajedno s time krenut će nove prepirke i osporavanja, prije svega iz političkog Sarajeva koje će nastojati Herceg Bosnu ponovno poistovjetiti s ratnim zločinima i ocjenama kako se radilo o “takozvanoj tvorevini”.

Ove tvrdnje koje su u posljednje tri godine umjetno ušle u bošnjački politički i medijski narativ u pozadini imaju samo za cilj očuvanje dominacije i nastavak političkog nasilja nad malobrojnijim Hrvatima.

Odluke sudova

Činjenice, međutim, govore u prilog Herceg Bosni i njezinu postojanju i danas. Čak i unatoč tome što su je se na izvjestan način odrekli i hrvatski dužnosnici u BiH.

Činjenica je da su 1995. godine, kad je stupio na snagu Ustav Federacije, u dijelu Federacije BiH bili na snazi propisi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Svi zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne koji nisu stavljeni izvan snage u trenutku stupanja na snagu zakona Federacije Bosne i Hercegovine i danas su na snazi i po njima moraju postupati kako tijela uprave tako i nadležni sud.

Upravo je to navedeno u odredbama Ustava FBiH, ali i u sporazumu o oživotvorenju Federacije BiH potpisanom kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Tada je eksplicitno navedeno da se nastavlja pravni kontinuitet i imaju primijeniti svi zakoni koji su do tada doneseni.

No, očito tako ne smatraju i hrvatski političari u vlasti. Naime, Federacija Bosne i Hercegovine do današnjeg dana još uvijek nije donijela zakon o blagdanima i praznicima te je jasno da se, sukladno amandmanu VIII. Ustava Federacije BiH, na teritoriju Federacije gdje su vrijedili zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne ima primijeniti Zakon o blagdanima Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Ustvari, to je danas zajednička pravna baština Federacije BiH. U Narodnom listu Hrvatske Republike Herceg Bosne od prosinca 1995. godine službeno je objavljen Zakon o blagdanima i neradnim danima u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni, a donio ga je nakon glasovanja u Saboru HR HB 17. studenoga 1995. godine ukazom tadašnji predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.

Prema tome zakonu, devet je neradnih dana Hrvatske Republike Herceg Bosne, a određeni su: Nova godina, Velika Gospa, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan svehrvatske državnosti, Velika Gospa, Dan spomena na mrtve, Dan proglašenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne te božićni blagdani. Zakonom je bilo predviđeno i da pripadnici islamske vjeroispovijesti, pravoslavci i židovi imaju pravo izostati s posla dva dana za vjerske blagdane.

Primjenjuje se u ZHŽ-u

Ovaj zakon još je uvijek na snazi, a primjenjuje se na izvjestan način tek u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj je Dan osnivanja Herceg Bosne neradni dan.

Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako neobilježavanje Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne zapravo predstavlja kršenje Ustava Federacije BiH, a svi oni koji negiraju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, odnosno obilježavanje Dana HZ HB, zapravo krše ustavni poredak Federacije BiH i za to moraju biti sankcionirani zbog rušenja ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

Busovača – javna tribina ’18. studeni’: Organiziranje Hrvata kroz Herceg-Bosnu omogućilo je obranu i opstanak

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari