Pratite nas

BiH

Bespoštedna borba za političku jednakopravnost hrvatskoga naroda u BiH

Objavljeno

na

Hrvati i ove izbore dočekuju u svojevrsnom grču koji je posljedica manjkavih izbornih pravila koja i dalje omogućavaju bošnjačkom narodu da izabere hrvatske političke predstavnike.

Unutarhrvatsko zajedništvo i borba za jednakopravnošću Hrvata unutar BiH, glavne su teme kojima se hrvatske stranke bave u predizborno vrijeme, iako su to zapravo teme koje hrvatskom političkom scenom dominiraju već 20-ak godina.

Na hrvatskoj političkoj sceni pred ove izbore formirala su se, uvjetno rečeno, četiri bloka: HDZBiH i stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH, HDZ 1990 i koalicija Hrvatsko zajedništvo, HRS kojeg podržavaju Hrvatska zvona te HSS BiH (koji na višim razinama vlasti na izbore ide zajedno sa strankama HNS-a).

Sve nabrojane stranke i koalicije pozivaju Hrvate na zajedništvo, dok se istovremeno najavljuje bespoštedna borba za političkom jednakopravnošću hrvatskoga naroda u BiH, piše Jurica Gudelj/Dnevnik.ba

Kao glavni favorit za pobjedu na izborima unutar hrvatskog biračkog tijela nameću se HDZ BiH i stranke HNS-a. HDZ BiH je sada već stara stranka s razgranatom infrastrukturom. Riječ je o stranci  koja ima i najviše kadrova sa svih područja BiH, a isto tako, s obzirom na to da su posljednje četiri godine dijelom vlasti na svim razinama, njihovi kadrovi imaju i otvoren pristup svim bh. javnostima. K tomu, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović je ujedno i član Predsjedništva BiH te je gotovo svakodnevno prisutan u bh. javnostima. Čović je ponovno kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva te je za sada dojam da se kampanja HDZ-a BiH fokusirala upravo na Čovićev reizbor.

Slogan HDZ-a BiH je „Narod i domovina“, dok im program nosi naziv „Razvoj i o(p)stanak“. Te poruke su prilično samorazumljive – HDZ BiH obećava da će raditi na ekonomskom razvoju BiH kako bi se omogućio i opstanak i ostanak mladih ljudi u zemlji. Sam program ima sedam točaka i svojevrstan je nastavak programa od prije četiri godine koji je nosio naziv „Hrvatski odgovor“ i koji je također imao sedam točaka.

Prva točka se odnosi na gospodarski rast i razvoj. Druga točka je demografska obnova, obitelj i mladi, a treća hrvatski branitelji. Pravna i sigurnosna politika je četvrta točka programa dok petu čine obrazovanje, znanost, kultura, sport i mediji. Zdravstvo i socijalna sigurnost  je naziv šeste točke dok se sedma odnosi na ubrzanje EU i NATO puta.

„Na ‘Zajedništvo’ pozivamo sve partnere sa kojima gradimo Hrvatski narodni sabor u BiH, sve druge političke subjekte unutar hrvatskog naroda, sve predstavnike drugih naroda ali i narode i sve građane sa kojima dijelimo našu Bosnu i Hercegovinu kao i naše susjedne države“, rekao je Čović prilikom predstavljanja predizbornog programa HDZ-a BiH.

Oko same riječi „zajedništvo“ povela se pak debata između dva HDZ-a odnosno koalicija koje predvode. Tako je došlo do međusobnih optužbi za plagijat, što je svojevrstan paradoks, jer obje koalicije pozivaju na zajedništvo a nisu mogli doći do dogovora o zajedničkom nastupu na izborima pod okriljem Hrvatskog narodnog sabora.

HDZ 1990, odnosno koalicija Hrvatsko zajedništvo, kampanju je započela iz Travnika uz poruku kako će raditi za narod a ne za vlastiti probitak. K tomu, HDZ 1990 je istaknuo Dianu Zelenika kao protukandidatkinju Čoviću u utrci za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.

„Ovo je vapaj, krik, molba, zahtjev, promijenimo odnos prema svom narodu. Ovdje u Travniku se bije boj za opstanak hrvatskoga bića u BiH i zato započinjemo kampanju uz obećanje da ćemo raditi s narodom i nećemo se bogatiti na račun siromašnih. Svoja obećanja ćemo ispuniti, rekao je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Naglasio je kako će HDZ 1990 i koalicija Hrvatsko zajedništvo voditi odgovornu politiku u kojoj je čovjek na prvom mjestu.

“Jamčimo da smo tu i da se nećemo odnaroditi. Radit ćemo za narod i državu, za opstanak i ostanak, za budućnost ove naše lijepe zemlje“, rekao je Cvitanović.

HSS BiH pak na izbore ide samostalno u Zapadnohercegovačkoj županiji, dok na ostalim razinama na izbore izlaze u okviru koalicije Hrvatskog narodnog sabora.

„HSS se zalaže za primjenu punih ovlasti županija u gospodarstvu, obrazovanju, sudstvu, tužiteljstvu i MUP- u do ponovne revitalizacije HRHB“, rekao je za Dnevnik.ba Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH.

Karamatić je naglasio i kako se ovlasti županija uzurpiraju od strane Federacije BiH kojom dominira bošnjačka politička većina.

„Politička ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda za nas nema alternativu i za to ćemo se boriti“, rekao je Karamatić.

Što se pak HRS-a tiče, ova stranka na izbore izlazi samostalno a cilj joj je promijeniti model političkoga djelovanja a ne ljude u vlasti. Natjecat će se za ulazak u skupštine HNŽ-a, ZHŽ-a i HBŽ-a te za Parlament FBiH.

„Činjenica je kako smo iz komunističkog jednoumlja evoluirali u samo drugu vrstu jednoumlja u kojem vlada praktično identičan mentalno komunistički društveni model. Model u kojem kaste odabranih korupcijom, nepotizmom i kriminalom diktiraju svaku poru života. Stvoreno je društvo u kojem niti su svi jednaki pred zakonom, niti imaju jednake mogućnosti uspjeha. Kroz prizmu nacionalnih interesa djeluje se za osobni interes ili interes grupe istomišljenika. Zato nama cilj nije mijenjati ljude na vlasti drugim ljudima koji će raditi isto, nego mijenjati cjelokupni politički model djelovanja, razmišljanja i funkcioniranja“, rekao je za Dnevnik.ba Slaven Raguž, predsjednik HRS-a te dodao kako je ovoj stranci cilj djelovati za dobro čovjeka uvijek imajući u vidu kako pripadamo hrvatskome narodu i kako je netko gubio živote i stavljao svoj život na kocku kako bi mi danas baštinili ovo što imamo.

„Vrijeme je da generacija novih ljudi, ljudi koji su sposobni razmišljati slobodno i bez diktata partije ili međunarodne zajednice, ljudi koji su odrasli i obrazovani u demokratskom, a ne komunističkom sustavu, preuzme u svoje ruke konce društva u kojem živimo“, izjavio je Raguž.

Ipak, glavna tema koja prevladava među hrvatskim biračkim tijelom je bojazan da bi se nakon izbora ponovno mogla dogoditi neka nova platforma ili alijansa, odnosno vlast na razinama FBiH i BiH koja ne sadržava političke stranke koje su dobile više od 50 posto podrške unutar hrvatskog biračkog tijela.

Stoga je u cijeloj priči najvažnije da same hrvatske stranke poštivaju načelo legitimnog političkog predstavljanja i ne pristanu biti dijelom projekata kojima je cilj poniziti i dekonstituirati hrvatski narod.

Jurica Gudelj/Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Radončić: U Grčkoj se 100 tisuća ilegalnih migranata sprema ka BiH i Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija (Migranti u Grčkoj)

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahurdin Radončić ustvrdio je u ponedjeljak kako najmanje 100 tisuća ilegalnih migranata trenutačno čeka priliku krenuti iz Grčke ka Bosni i Hercegovini na putu za Hrvatsku te je upozorio kako njegova zemlja nema snage ni kapaciteta sama se nositi s tim izazovom.

“To je velik izazov i ja sam upozorio sve naše europske prijatelje da moraju pomoći BiH jer nemamo dovoljno graničnih policajaca, materijalno-tehničkih sredstava, dronova i termovizijskih kamera. Naša granica je veoma porozna i očekujem da ćemo nakon tri godine spavanja kao društvo shvatiti da to nije proces kao elementarna nepogoda od nekoliko mjeseci, već proces koji će trajati nekoliko desetljeća”, kazao je Radončić novinarima.

Ocijenio je kako je pred BiH izazov da iskoristi sve svoje kapacitete, od lokalne do državne razine, te zatraži međunarodnu pomoć kako bi se suočila s ovom krizom.

Radončić je podsjetio kako Granična policija BiH već dugo ima veliki problem nedostatka kadra. Po njegovim riječima, u toj službi zaduženoj za zaštitu granice sada nedostaje najmanje 1200 ljudi, a u praksi to znači kako jedan policajac mora ima odgovornost nadzirati čak 25 kilometara granične crte, što je nemoguće.

Najveći problem je nedostatak novaca za zapošljavanje novih ljudi pa je Radončić ranije zatražio pomoć lokalnih zajednica.

Tu činjenicu prvi je potvrdio gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić, koji je kazao kako je začuđen činjenicom da državni ministar traži od općina novac za financiranje djelovanja tijela viših razina vlasti.

“Banja Luka naravno nema predviđena sredstva za to niti znam kako bismo uopće planirali takva sredstva. Neobična, da ne kažem nenormalna situacija, ali ovo je inače čudna zemlja, pa je onda i to čudno”, kazao je Radojičić prošlog tjedna.

ŠOLA: Zašto invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?

Radončić se na ovaj neuobičajeni zahtjev odlučio procijenivši kako je to jedini način da svi pokažu solidarnost i sudjeluju u suočavanju s krizom koja pogađa sve dijelove BiH a to se najbolje vidi kada općine negoduju jer im deseci migranata šeću po ulicama.

“Očekujem solidarnost lokalnih zajednica i to je test koliko doista volimo i štitimo BiH, koja se štiti na granicama. Bolje da se netko odrekne malih benefita i pomogne svoju BiH i zaštiti od velike migrantske krize koja nosi ogromne sigurnosne rizike”, kazao je u ponedjeljak ministar sigurnosti BiH objašnjavajući još jednom svoj zahtjev. (Hina)

U Bihaću strahuju od eskalacije migratske krize, najgore tek dolazi?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik od parlamenta RS traži potporu za blokadu vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik pozvao je u ponedjeljak parlament Republike Srpske da podupre blokadu rada državnih tijela vlasti sve dok se ne donese novi zakon o Ustavnom sudu, naznačivši kako vjeruje da takvih izmjena ipak neće biti što će onda otvoriti put izlasku RS iz sastava BiH.

Parlament RS izvanredno se sastao u Banjoj Luci na zahtjev Dodika i entitetske predsjednice Željke Cvijanović kako bi to tijelo poduprlo njihovu prošlotjednu odluku da odbace odluku Ustavnog suda BiH kojom je poljoprivredno zemljište proglašeno vlasništvom države, a ne entiteta. Dodik i Cvijanović tada su također najavili kako će srpski dužnosnici u tijelima vlasti BiH blokirati donošenje odluka u njima sve dok se ne promijeni zakon o Ustavnom sudu.

Dodik je pred zastupnicima u ponedjeljak kazao kako to hoće li “RS-exit” uskoro postati ključno pitanje ovisi o tome hoće li biti prihvaćeni zahtjevi iz tog entiteta za izmjenama zakona o Ustavnom sudu.

“Ne smijemo oklijevati donositi odluke”, kazao je Dodik dodajući kako je uvjeren da će biti moguće provoditi učinkovitu blokadu državnih vlasti, a da će nakon 60 dana, kada prođe rok ostavljen za tražene promjene zakona o Ustavnom sudu, biti u prilici kazati “Welcome RS-exit”. S parlamentarne govornice poslao je i jedva prikrivene prijetnje bošnjačkim zastupnicima u parlamentu RS zbog toga što su pred Ustavnim sudom pokrenuli ocjenu ustavnosti zakona o poljoprivrednom zemljištu. “Vi se sada smijete, a mi ćemo biti ti koji će se zadnji smijati”, kazao je Dodik obraćajući se izravno predsjedniku kluba zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) Edinu Ramiću.

Željka Cvijanović je u izlaganju kazala kako je BiH u permanentnoj krizi pa je ono što se sada zbiva samo nastavak takvog stanja, a Ustavni sud je optužila kako pokušava napraviti državu po mjeri Bošnjaka pri čemu se stalno pokušava dovesti u pitanje status RS. “Posljednja odluka Ustavnog suda nastavak je derogiranja Daytonskog sporazuma”, ocijenila je Cvijanović ustvrdivši kako, protivno stajalištu Ustavnog suda, BiH kao država nema nikakvu imovinu jer ona pripada entitetima.

Kazala je kako sada očekuje da međunarodna zajednica prihvati blokadu državnih vlasti koju nameću iz RS-a kao “legitimni politički alat” te da se suzdrži od bilo kakvih intervencija.

Lider oporbene Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović kazao je zastupnicima kako bi ipak trebali djelovati odgovornije i pametnije od onoga što im predlaže Dodik.

“Nije vrijeme za referendume i priče o otcjepljenju”, kazao je Šarović dodajući kako se rješenje iz sadašnje krize može naći samo diplomatskom sredstvima, dogovorom i kompromisom jer se i ranije pokazalo kako prijetnje kakve danas izriče Dodik završavaju potpunim krahom.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je tijekom dana kako nikakvi zaključci parlamenta RS ne mogu imati pravni učinak a istodobno je upozorio kako će integritet i opstanak države biti branjeni “svim raspoloživim sredstvima”.

“Inzistirati da se ukinu strani suci u Ustavnom sudu je u stvari inzistiranje na poremećaju daytonske ravnoteže. Mi to nećemo nikada prihvatiti. Radi se o ozbiljnoj situaciji, ne vidimo to kao politizaciju. Ovo su stvari kojima se prijeti teritorijalnom integritetu BiH. Poduzet ćemo sve da ga zaštitimo”, kazao je Džaferović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari