Pratite nas

BiH

Bespoštedna borba za političku jednakopravnost hrvatskoga naroda u BiH

Objavljeno

na

Hrvati i ove izbore dočekuju u svojevrsnom grču koji je posljedica manjkavih izbornih pravila koja i dalje omogućavaju bošnjačkom narodu da izabere hrvatske političke predstavnike.

Unutarhrvatsko zajedništvo i borba za jednakopravnošću Hrvata unutar BiH, glavne su teme kojima se hrvatske stranke bave u predizborno vrijeme, iako su to zapravo teme koje hrvatskom političkom scenom dominiraju već 20-ak godina.

Na hrvatskoj političkoj sceni pred ove izbore formirala su se, uvjetno rečeno, četiri bloka: HDZBiH i stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH, HDZ 1990 i koalicija Hrvatsko zajedništvo, HRS kojeg podržavaju Hrvatska zvona te HSS BiH (koji na višim razinama vlasti na izbore ide zajedno sa strankama HNS-a).

Sve nabrojane stranke i koalicije pozivaju Hrvate na zajedništvo, dok se istovremeno najavljuje bespoštedna borba za političkom jednakopravnošću hrvatskoga naroda u BiH, piše Jurica Gudelj/Dnevnik.ba

Kao glavni favorit za pobjedu na izborima unutar hrvatskog biračkog tijela nameću se HDZ BiH i stranke HNS-a. HDZ BiH je sada već stara stranka s razgranatom infrastrukturom. Riječ je o stranci  koja ima i najviše kadrova sa svih područja BiH, a isto tako, s obzirom na to da su posljednje četiri godine dijelom vlasti na svim razinama, njihovi kadrovi imaju i otvoren pristup svim bh. javnostima. K tomu, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović je ujedno i član Predsjedništva BiH te je gotovo svakodnevno prisutan u bh. javnostima. Čović je ponovno kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva te je za sada dojam da se kampanja HDZ-a BiH fokusirala upravo na Čovićev reizbor.

Slogan HDZ-a BiH je „Narod i domovina“, dok im program nosi naziv „Razvoj i o(p)stanak“. Te poruke su prilično samorazumljive – HDZ BiH obećava da će raditi na ekonomskom razvoju BiH kako bi se omogućio i opstanak i ostanak mladih ljudi u zemlji. Sam program ima sedam točaka i svojevrstan je nastavak programa od prije četiri godine koji je nosio naziv „Hrvatski odgovor“ i koji je također imao sedam točaka.

Prva točka se odnosi na gospodarski rast i razvoj. Druga točka je demografska obnova, obitelj i mladi, a treća hrvatski branitelji. Pravna i sigurnosna politika je četvrta točka programa dok petu čine obrazovanje, znanost, kultura, sport i mediji. Zdravstvo i socijalna sigurnost  je naziv šeste točke dok se sedma odnosi na ubrzanje EU i NATO puta.

„Na ‘Zajedništvo’ pozivamo sve partnere sa kojima gradimo Hrvatski narodni sabor u BiH, sve druge političke subjekte unutar hrvatskog naroda, sve predstavnike drugih naroda ali i narode i sve građane sa kojima dijelimo našu Bosnu i Hercegovinu kao i naše susjedne države“, rekao je Čović prilikom predstavljanja predizbornog programa HDZ-a BiH.

Oko same riječi „zajedništvo“ povela se pak debata između dva HDZ-a odnosno koalicija koje predvode. Tako je došlo do međusobnih optužbi za plagijat, što je svojevrstan paradoks, jer obje koalicije pozivaju na zajedništvo a nisu mogli doći do dogovora o zajedničkom nastupu na izborima pod okriljem Hrvatskog narodnog sabora.

HDZ 1990, odnosno koalicija Hrvatsko zajedništvo, kampanju je započela iz Travnika uz poruku kako će raditi za narod a ne za vlastiti probitak. K tomu, HDZ 1990 je istaknuo Dianu Zelenika kao protukandidatkinju Čoviću u utrci za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.

„Ovo je vapaj, krik, molba, zahtjev, promijenimo odnos prema svom narodu. Ovdje u Travniku se bije boj za opstanak hrvatskoga bića u BiH i zato započinjemo kampanju uz obećanje da ćemo raditi s narodom i nećemo se bogatiti na račun siromašnih. Svoja obećanja ćemo ispuniti, rekao je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Naglasio je kako će HDZ 1990 i koalicija Hrvatsko zajedništvo voditi odgovornu politiku u kojoj je čovjek na prvom mjestu.

“Jamčimo da smo tu i da se nećemo odnaroditi. Radit ćemo za narod i državu, za opstanak i ostanak, za budućnost ove naše lijepe zemlje“, rekao je Cvitanović.

HSS BiH pak na izbore ide samostalno u Zapadnohercegovačkoj županiji, dok na ostalim razinama na izbore izlaze u okviru koalicije Hrvatskog narodnog sabora.

„HSS se zalaže za primjenu punih ovlasti županija u gospodarstvu, obrazovanju, sudstvu, tužiteljstvu i MUP- u do ponovne revitalizacije HRHB“, rekao je za Dnevnik.ba Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH.

Karamatić je naglasio i kako se ovlasti županija uzurpiraju od strane Federacije BiH kojom dominira bošnjačka politička većina.

„Politička ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda za nas nema alternativu i za to ćemo se boriti“, rekao je Karamatić.

Što se pak HRS-a tiče, ova stranka na izbore izlazi samostalno a cilj joj je promijeniti model političkoga djelovanja a ne ljude u vlasti. Natjecat će se za ulazak u skupštine HNŽ-a, ZHŽ-a i HBŽ-a te za Parlament FBiH.

„Činjenica je kako smo iz komunističkog jednoumlja evoluirali u samo drugu vrstu jednoumlja u kojem vlada praktično identičan mentalno komunistički društveni model. Model u kojem kaste odabranih korupcijom, nepotizmom i kriminalom diktiraju svaku poru života. Stvoreno je društvo u kojem niti su svi jednaki pred zakonom, niti imaju jednake mogućnosti uspjeha. Kroz prizmu nacionalnih interesa djeluje se za osobni interes ili interes grupe istomišljenika. Zato nama cilj nije mijenjati ljude na vlasti drugim ljudima koji će raditi isto, nego mijenjati cjelokupni politički model djelovanja, razmišljanja i funkcioniranja“, rekao je za Dnevnik.ba Slaven Raguž, predsjednik HRS-a te dodao kako je ovoj stranci cilj djelovati za dobro čovjeka uvijek imajući u vidu kako pripadamo hrvatskome narodu i kako je netko gubio živote i stavljao svoj život na kocku kako bi mi danas baštinili ovo što imamo.

„Vrijeme je da generacija novih ljudi, ljudi koji su sposobni razmišljati slobodno i bez diktata partije ili međunarodne zajednice, ljudi koji su odrasli i obrazovani u demokratskom, a ne komunističkom sustavu, preuzme u svoje ruke konce društva u kojem živimo“, izjavio je Raguž.

Ipak, glavna tema koja prevladava među hrvatskim biračkim tijelom je bojazan da bi se nakon izbora ponovno mogla dogoditi neka nova platforma ili alijansa, odnosno vlast na razinama FBiH i BiH koja ne sadržava političke stranke koje su dobile više od 50 posto podrške unutar hrvatskog biračkog tijela.

Stoga je u cijeloj priči najvažnije da same hrvatske stranke poštivaju načelo legitimnog političkog predstavljanja i ne pristanu biti dijelom projekata kojima je cilj poniziti i dekonstituirati hrvatski narod.

Jurica Gudelj/Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

BiH

Izgradnjom Pelješkog mosta bošnjačka politika gubi istrument ucjene Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH Božo Ljubić komentirao je za Hrvatski Medijski Servis odluku dvojice bošnjačkih članova Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić da se Hrvatskoj uputi poziv za zaustavljanje izgradnje Pelješkog mosta uz prijetnju da će u suprotnom BiH pokrenuti tužbu pred Međunarodnim sudom, na što je veto uložio srpaski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kojeg danas treba potvrditi Narodna skupština Republike Srpske.

Ljubić je primjetio kako se hrvatska javnost svako malo kao iznenadi kada dobije ovakve ili slične poruke iz Sarajeva, pri čemu se zaboravlja kako su ista dva člana Predsjedništva inicirali tužbu Ujedinjenim narodima zbog hrvatskog zakona o državnoj imovini, inicirale optužbe na račun Hrvatske za navodno organiziranje selefijskih ekstremista i također opstruirali i još uvijek se opstruira izmjena Izbornog zakona, po presudi ustavnog suda BiH kojima bi se osigurao izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Predsjedništvo i Dom naroda.

Dva motiva bošnjačke politike

Upitan što su ciljevi, a što motivi Džaferovića i Komšića Ljubić je kazao kako se, s obzirom da su obojica izabrani bošnjačkim glasovima, radi o bošnjačkoj političkoj agendi.

– Motiv je, po mom mišljenju, pokušaj diskreditacije RH, posebice kada je u pitanju zalaganje Hrvatske za hrvatski narod u BiH i drugi motiv je unutarnjo-političke naravi, a to je pokušaj legitimiranja bošnjačke politike kao jedine prodržavne politike koju oni nazivaju probosanskom politikom, te istovremeno delegitimiranje srpske i hrvatske politike kao razbijačke ili separatističke politike, kazao je Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Što se tiče Pelješkog mosta može, Ljubić smatra kako postoji i dodatni motiv, jer se izgradnjom Pelješkog mosta i spajanjem juga i sjevera Hrvatske bošnjačka politika gubi snažan pregovarački adut ili instrument ucjene prema hrvatskoj jer hrvatskoj više nije nužno prelaziti preko teritorije BiH do juga Hrvatske.

Pelješki most 400 metara od granice

-Preko Pelješkog mosta pokušava se ishoditi neke ustupke od RH koje se tiču granice na moru. Međutim, ja podsjećam da je sporazumom Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine koji je parafiran i koji je u primjeni zapravo dogovorena granica na moru. Prema tome sporazumu Pelješki most se nalazi dobrih 400 metara unutar teritorijalnih hrvatskih voda a činjenica da su predlagatelji ove tužbe u Predsjedništvu naveli da oni osporavaju izgradnju mosta od Komarne do Pelješca oni time izravno priznaju da se most gradi na hrvatskoj teeritoriji, kaže Ljubić.

Džaferović i Komšić navode kako Pelješki most onemogućava neometan pristup BiH međunarodnim vodama.

Osiguran prolaz i najvećim brodovima

Ljubić , međutim, naglašava kako je tzv. neškodljivi prolaz brodova ispod Pelješkog mosta osiguran činjenicom da je most visok 55 metara iznad površine mora.

-Dok sam bio ministar komunikacija i prometa BiH meni je došao usuglašen sporazum mješovite međudržavne komisije RH i BiH gdje je dogovoreno i potpisano jednoglasno da BiH prihvaća gabarite ovoga mosta jer oni omogućavaju prolaz ispod mosta i između stubova mosta i najvećim mogućim plovilima, i naravno osiguran je i prolaz tim plovilima međunarodnim vodama, pojašnjava Ljubić za HMS.

Žele teretnu luku u Neumu

Ljubić smatra kako postoje i drugi manje transparentni ciljevi i ambicije bošnjačke politike, za ospstruiranje izgradnje Pelješkog mosta.

-To su, između ostalog, i tendencije, koje jesu iluzorne, izgradnje teretne luke u Neumu sa svim onim ciljevima koji mogu stajati iza toga. Ja to pouzdano mogu reći jer sam bio ministar komunikacija i prometa BiH kada je 2008. Na dan Svih svetih sam dobio poziv da se organizira javna rasprava o izgradnji teretne luke u Neumu. Naravno da sam to zaustavio i otklonio takvu mogućnost, kao nešto što nije imalo potreban legitimitet. Tu, dakle, postoji mnogo tih tendencija koje imaju svoju političk pozadinu ili čak geopolitičke uticaje određenih centara.

Komentirajući odluku Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH da uloži entitski veto na odluku Komšića i Džaferovića, kojeg danas dvotrećinskom većinom treba potvrditi parlament republike Srpske, Ljubić kaže kako je njegov potez razumljiv s obzirom da je Dodik pronicljiv i vješt političar i pragmatik, pogotovo kad se radi o zastupanju interesa RS. On kaže kako postoje najmanje tri razloga zbog kojih je Dodik uložio veto na odluku Komšića i Džaferovića.

Dodikovi pragmatični razlozi

-Prvo, Dodik je dobro procijenio da nije interes RS zaoštravanje odnosa s RH i EU. S druge strane postoji jedan konkretan interes Republike Srpske a to je most kod Gradiške granični prijelaz i pristupna veza prema autoputu na koridoru 10 Zagreb-Beograd što je vitalni interes po entitet Republike Srpske. I kao treći racionalan motiv za ovaj Dodikov postupak bila je činjenica da je on mnogo više zainteresiran za rješavanje pitanja granice na istoku prema Republici Srbiji gdje postoje sporenja posebice s bošpnjačkom stranom i prema zapadu s Republikom hrvatskom na rijeci Uni. To su, dakle, sigurno tri vrlo racionalna razloga za ovo stajalište Milorada Dodika, naglašava Ljubić./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik pozvao parlament RS da podupre veto na osporavanje gradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodika zatražio je u četvrtak od zastupnika u parlamentu Republike Srpske da podrže njegov veto na odluku kojom bi bosanskohercegovački državni vrh od Hrvatske tražio prekid gradnje Pelješkog mosta do konačnog dogovora o međudržavnoj granici kazavši kako je u interesu BiH i RS čuvati dobre odnose s Hrvatskom.

Dodik je ovo zatražio u Banjoj Luci na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske sazvanoj na njegov zahtjev nakon što je on ranije ovog tjedna osporio odluku koju su izglasali njegov hrvatski bošnjački kolega u državnom vrhu Željko Komšić i Šefik Džaferović s nakanom zaustaviti gradnju Pelješkog mosta dok BiH i Hrvatska ne riješe pitanje granice na moru kod Neumskog zaljeva.

Tom je odlukom Hrvatska pozvana odmah obustaviti gradnju mosta te pristupiti “postupku mirenja” odnosno dogovoru o granici, a ukoliko bi to odbila BiH bi je tužila Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu.

Dodik je zaključio kako bi stupanje na snagu takve odluke bilo štetno po “vitalni nacionalni interes RS” jer bi stvorila dodatne probleme ne samo u odnosima s Hrvatskom, nego i s Europskom unijom koja sufinancira gradnju Pelješkog mosta.

“Ovo bi bilo izrazito destruktivno i štetno po interese cijele BiH i naravno RS”, kazao je Dodik zatraživši potporu zastupnika u entitetskom parlamentu.

Ustvrdio je kako je “neozbiljan i neodgovoran” pristup ovom pitanju kojega zagovaraju Komšić i Džaferović odnosno kako oni pokušavaju zlorabiti činnjenica da je BiH pomorska zemlja.

Kazao je kako izlaz BiH na otvoreno more neće biti doveden u pitanje Pelješkim mostom jer je on 500 metara udaljen od crte razgraničenja između dvije zemlje i gradi se na hrvatskom teritoriju pa se stoga BiH nema pravo miješati u unutarnja pitanja susjedne države.

Podsjetio je kako je temeljeni interes članstvo BiH u Europskoj uniji, a Komšić i Džaferović, kako je konstatirao, svojim zaključkom sugeriraju kao i EU krši suvernenitet BiH izdvajanjem sredstava za gradnju Pelješkog mosta.

Dodik: Pokušaj da se omete izgradnja mosta na Savi

Dodik tvrdi kako se problematiziranjem gradnje Pelješkog mosta pokušalo omesti projekate poput novog mosta na Savi kod Gradiške koji je kako kaže Dodik, od vitalnog interesa za RS i BiH jer se preko tog pravca odbija polovica prekograničnog prometa s Hrvatskom.

Kazao je i kako bi bilo najbolje da se otvorena pitanja u odnosima s Hrvatskom riješe na cjeloviti način, uključujući tu međudržavnu granicu, status imovine tvrtki iz BiH u Hrvatskoj ali i na problem moguće gradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori kod Hrvatske Kostajnice.

Dodik ipak nije odolio kušnji da elaborira povijesna pitanja kazavši kako su “Hrvati i Srbi imali tešku i krvavu povijest”, ustvrdivši kako su u uzajamnim sukobima Srbi bili ti koji su teško stradali pri čemu je kao dokaz tome ponudio Jasenovac.

Unatoč takvoj prošlosti, najavio je Dodik, RS će biti čimbenik gradnje dobrih odnosa jer je Hrvatska članica EU, a bosanski Srbi nemaju potrebu konfrontirati se ni s jednom članicom EU.

Dodikovo tumačenje je kako je u BiH “kao zajednici entiteta”, unatoč ovlastima Predsjedništva BiH, za vođenje vanjske politike države odluka o svim bitnim pitanjima na entitetima, odnosno njihovim parlamentima.

Poručio je kako BiH može opstati samo na temelju dogovora, a ne “podvalama i prijevarama” visokih predstavnika međunarodne zajednice.

Vladajuća koalicija u RS koju kontrolira Dodik ima dvije trećine zastupnika u parlamentu RS koliko je nužno da bi to tijelo podržalo njegov veto, čime se odluka dva člana Predsjedništva BiH automatski odbacuje.

Oporbene stranke najavile su kako neće poduprijeti Dodika.

“Ovdje se više radi o stranačkim interesima i zbog toga ne prihvaćam da se radi o vitalnom nacionalnom interesu za RS. Dodikova obrazloženja kako bi pozivanje Hrvatske da obustavi gradnju Pelješkoga mosta ugrozilo gradnju mosta na Savi kod Gradiške su vrlo tanka. Smatram kako bi Dodik trebao zatražiti potporu svojih kolega u Predsjedništvu da se pod vitalni nacionalni interes za RS podvede pitanje Trgovske gore i odlaganja nuklearnoga otpada kao i razgraničenje sa Hrvatskom na sjeveru RS, posebice kod Kostajnice”, kazao je za televiziju N1, uoči sjednice entitetskog parlamenta, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, koji je i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), najvećeve oporbene stranke u RS.

(Hina)

 

Džaferović i Komšić traže da se obustavi gradnja Pelješkog mosta

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari