Pratite nas

BiH

Bespućima zapadnog Balkana

Objavljeno

na

Tijekom kolovoza svakodnevno su nas zapljuskivale vijesti o sastancima i inicijativama regionalnog karaktera. Bilo da je riječ o gospodarstvu, kulturi, cestama, poplavama, traženju nestalih itd., najmanje su važni poslovi, kultura, sanacije šteta, ili nestale osobe. Iza svega toga uvijek stoji jedan politički projekt kodnog naziva “zapadni Balkan” za kojega nije sasvim jasno kamo smjera i gdje će završiti

pusić trčkara za angelom merkelMinistrica vanjskih poslova Vesna Pusić sudjeluje na Bledu u panel diskusiji o budućnosti zapadnog Balkana zajedno s kolegom iz Srbije Ivicom Dačićem i nižerangiranim diplomatima iz “regije”, dok ministar turizma sudjeluje s kolegama iz te iste regije na nekom sastanku o suradnji na području turizma. To je posljednja vijest u moru sličnih vijesti koje su nas tijekom kolovoza svakodnevno zapljuskivale iz dnevnih novina i s malih ekrana.

U Cavtatu su se početkom spomenutog mjeseca sastali gospodarski lideri da bi razmotrili i unaprijedili međusobnu suradnju i dogovorili zajedničke poslove. Spomenuti su neki infrastrukturni, trgovinski, turistički i energetski projekti, ali je sve ostalo samo na spominjanju. Uostalom, projekti i nisu važni, važna je regija. Onda je uslijedio veliki skup zapadnobalkanskih političara na vrhu pod signifikantnim nazivom Brdo-Brijuni, uz pokroviteljstvo kancelarke Angele Merkel, koja je nekoliko tjedana poslije, manje više, isti skup organizirala u Berlinu. Naravno, naglašena je potreba jačanja regionalne suradnje Očekivalo se kako će se dogoditi neki novi Berlinski kongres, neki prijedlozi o preuređenju BiH koja je neuralgična točka Balkana, i u sklopu toga neko rješenje neodgodivog i neizdrživog hrvatskog pitanja. No, o tome nije bilo ni riječi. Vesni Pusić, koja nas je tamo predstavljala uz Zorana Milanovića, to je pitanje ionako ravno lanjskom snijegu.

Idemo dalje. Ministri kulture država bivše Jugoslavije dogovarali su njegovanje zajedničke kulturne baštine. Osim spmenutih stećaka koji će se zajednički kandidirati za UNESCO-vu zaštitu, nije jasno o kakvoj se zajedničkoj baštini radi. Nemoguće je naći bilo kakvu bližu povezanost, recimo hrvatske i srpske, muslimansko-bošnjačke ili makedonske književnosti, arhitekture, likovne i glazbene umjetnosti, ili folklora. Poznata je stvar da su svi europski umjetnički pravci imali svog odraza na našem tlu, što se za druge balkanske nacionalne kulture to nikako ne može kazati. Možda se pod zajedničkom baštinom misli na dubrovačke pisce ili na otete umjetnine? U Mostaru su pak predsjednici država potpisali nekakvu deklaraciju o nestalima u ratu devedesetih. Čemu pompozna deklaracija o nečemu što bi trebalo biti samorazumljiv i diskretan posao određenih institucija?

S televizijskih ekrana odjekuje reklamni spot, tobože za pomoć poplavljenima s refrenom – “Svi smo isto”. Još jedno, rekli bismo bezočno korištenje prirodne katastrofe za prozirnu promociju mrtve političke ideje. Čak je i obilježavanje obljetnice kornatske tragedije vatrogasaca iskorišteno za defile predstavnika vatrogasnih društava iz susjednih zemalja. A onda jedan bizaran gost kod Aleksandra Stankovića u “Nedjeljom u 2”. Besmislice o južnoslavenskom jedinstvu slušali smo ovaj put ne od Igora Mandića, nego od praunuka Stjepana Radića, kako bi, dakako, ideja bila uvjerljivija. Inače, Andreja Zlatar Violić, ministrica kulture predlaže da se kao dan sjećanja na ovog velikog političara ne uzima dan beogradskog atentata na njega, kako to ne bi remetilo prijateljske odnose s Srbima! Sljedeći je konzekventan korak prestanak obilježavanja “Oluje”.

Kao ključni projekt o kojemu je bilo najviše govora u više navrata je naglašena jadransko-jonska autocesta. Iza zatvorenih vrata procurila je informacija da bi cesta od Ploča išla Popovim poljem na Trebinje i dalje prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj. Ministar Hajdaš Dončić zabrinut je za ekološke posljedice kada bi cesta išla dubrovačkim primorjem, pa se onda sjetio visoke cijene. Zanimljivo, i dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić je protiv dubrovačke varijante zbog zagađivanja i zbog navodnog protivljenja stanovnika mjesta dubrovačkog primorja. No, do sada se nisu bunili, iako je upravo pravac iznad Dubrovnika već ucrtan u prostorni plan Županije. Predsjednik Ivo Josipović, koji u zadnje vrijeme stiže popovati o svemu i svačemu, drži kako se još ne zna trasa, a onda dajući argumente za trebinjski koridor, što znači kako ipak nije da se ne zna, ističe kako će cijela regija profitirati, a naročito Hrvati u Federaciji BiH, kojih se, eto, naglo sjetio. Jasno je kako u hrvatskom nacionalnom interesu ne može biti cesta preko druge države. Onako kako je zamišljena u županijskom prostornom planu ona integrira nacionalni prostor, važna je za potpunu turističku valorizaciju kraja kroz koji prolazi, donosi prihod i od cestarine, itd. Istina, radi se o euopskom projektu i europskom novcu, ali Hrvatska je već izgradila veći dio ovog cestovnog pravca i svakako ima argumente za to da cesta prolazi njezinom područjem, čega se evo naša vrhuška unaprijed odriče.

Trasa je navodno dogovorena na sastanku četvorice premijera zemalja kroz koje bi prolazio taj put. Naravno, trasu nisu dogovorili ti premijeri, nego je ona određena na nekom drugom, višem mjestu, a našim je političarima stavljeno u zadatak konstruirati i izmišljati argumente koji će ovako zamišljenu i naređenu trasu opravdati. I baš su hrvatski političari najgorljiviji u opravdavanju nečega što je najmanje u hrvatskom interesu.

Bilo da je riječ o gospodarstvu, kulturi, cestama, poplavama, traženju nestalih itd., najmanje su važni poslovi, kultura, sanacije šteta, ili nestale osobe. Iza svega toga uvijek stoji jedan politički projekt kodnog naziva “zapadni Balkan” za kojega nije sasvim jasno kamo smjera i gdje će završiti. Taj projekt već dulje vrijeme guraju velike sile. Jedanput Britanija, drugi put SAD, treći put Njemačka. Oni svakako imaju svog trgovačkog (širenje tržišta), pa i političkog interesa (izolacija od utjecaja Rusije i Turske) za uvezivanje ovog prostora u sklopu Europske unije i NATO pakta. Ali, što se to Hrvatske tiče? Naši politički prvaci preuzeli su zadatak lokomotive ili mosta nimalo ne vodeći računa o vlastitim probicima i vraćajući nas u tamnu prošlost. Njima je više na srcu i na jeziku “regija” nego vlastita zemlja. Oni guraju susjede u zajednicu europskih naroda ne postavljajući nikakve uvjete, iako sa svima njima imamo teških, neriješenih sporova.

Sa svojim podaničkim, sluganskim, lakejskim mentalitetom sadašnja vlast bezpogovorno izvršava zadatke po svim pitanjima, a izgleda kad je riječ o regionalnoj politici, pri čemu se zaboravljaju srednjoeuropska i mediteranska regija, s posebnim užitkom, jer žabu nije teško natjerati u vodu. Ona brižno njeguje mentalno jugoslavenstvo i sve više institucionalno povezivanje država bivše Jugoslavije, dok najjača oporbena stranka obećava radikalni raskid s jugoslavenskom prošlošću uključujući tu, dakako, detitoizaciju i čak lustraciju.

Ali nema jasnog stava o projektu koji se zove zapadni Balkan, jugosfera, jugoistočna Europa ili naprosto “naši prostori”. Najveće iskušenje kako za recentnu tako i za buduću vlast jest i biti će politika vezanih ruku i izvršavanja zadataka. Čini se kako je takva politika ključ neuspjeha sadašnje vlasti te kako će napuštanje takve politike biti ključ uspjeha svake buduće vlasti. Inače nam ne gine crni scenarij.

Josip Jović/dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Obilježena 557. obljetnica krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića

Objavljeno

na

Objavio

Prigodnim programom po prvi put jučer je obilježena 557.obljetnica krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

Podsjetimo da je na jučerašnji dan, 17. studenog 1461. godine, u Crkvi sv. Marije u Jajcu papinskom krunom okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević (1461.-1463.), a Bosna od Pape priznata, prenosi jajce-online.com

Na žalost samo godinu dana, nakon krunidbe mladi kralj odbio je plaćati danak turskom sultanu Mehmedu II. osvajaču, što je ubrzalo samo njegovu odluku da jačim snagama navali na Bosnu i padom Jajca i Bosna je tako šaptom pala.

Godine 1463. Osmanlije su osvojile Jajce, a 5. lipnja na Carevu Polju iznad Jajca pogubljen je kralj, njegov stric Radivoj i veliki broj plemića. Kralj je sahranjen ispod Huma na mjestu koje se naziva Kraljev grob. Tu se nalazi ploča i križ s kraljeva groba, dok se zemni ostaci čuvaju u Franjevačkom samostanu u Jajcu.

Do sadašnji pokušaji da se mjesto pogubljenja kralja Stjepana Tomaševića obilježi i na prigodnom mjestu postavi spomenik, propali su, a Kraljev grob, iako je nacionalni spomenik BiH, i danas je zapušten.

Krunidbena i oprosna Crkva sv. Marije također je jedan od 28. zaštićenih nacionalni spomenik BiH u Jajcu, ali ove za razliku od prethodnih godina, jajčani su prigodnim programom obilježiti 557.godišnjicu krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

Program je započeo u 15 h prigodnim okupljanjem ispred Crkve sv. Marije, gdje je sve nazočne satom povijesti i burne prošlosti upoznao ravnatelj Agencije, Anto Brtan, zatim je Vrhbosanski nadbiskup i Mitropolit, kardinal Vinko Puljić blagoslovio otvoreni prostor i sve nazočne, te grobove ispred oltara crkve.

Potom je u lijepo ispunjenoj novoj Župnoj crkvi BDM, uz koncelebraciju više svećenika služio svetu misu i sasvim prigodno propovijedao.

Od 18 h na Središnjem spomen obilježju u centru grada, kao i Vukovarskoj ulici, a u organizaciji Udruge 13. Rujan organizirano je paljenje svijeća i odavanje dužne počasti svim poginulim hrvatskim braniteljima u spomen na 27. godišnjicu pada, grada heroja Vukovara, u koji noćas kreću mnogobrojni jajčani.

Program je završio izvođenjem prikladne kazališne predstave Kraljica Bosne u Doma kulture u Jajcu.

 

18. Molitveni dan za Domovinu na Bobovcu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

SDA-u prijeti izgon iz vlasti u nizu županija, Izetbegović poziva upomoć ljevicu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Presjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović najavio je kako će pokušati uvjeriti stranke lijeve i građanske orijentacije koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo da stvore zajedničku koaliciju i tako uđu u vlast kako bi uspostavili ravnotežu s blokom kojega će činiti HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

Taj prijedlog stigao je u trenutku kada je postalo izvjesno kako će SDA biti prisiljena prijeći u oporbu u nekim od najvažnijih županija unutar Federacije BiH.

Na konstituirajućoj sjednici Sarajevske županije, održanoj u petak, postalo je jasno kako je stvoren čvrst blok od šest stranaka koji će nakon više od dva desetljeća neprikosnovene vladavine SDA ponuditi novi model vlasti.

Iako je SDA pojedinačno najjača u skupštini te županije, koja je financijski najmoćnija u Federaciji BiH i ima godišnji proračun od gotovo milijardu konvertibilnih maraka (500 milijuna eura), Izetbegovićeva će stranka, kako sada stvari stoje, morati u oporbu jer se značaj njenih 10 zastupničkh mandata “istopio” u usporedbi s 24 zastupnika iz bloka čiju okosnicu čine Naša stranka (NS), Demokratska fronta (DF), Socijaldemokratska pratija (SDP BiH) te nedavno utemeljena stranka Narod i pravda, koju su tek nešto prije listopadskih izbora formirali neki od bivših članova SDA.

Slična je situacija i u Tuzlanskoj županiji, čija je skupština konstituirana prošlog tjedna i već je definirana većina koja će fomirati vlast bez SDA.

Najvećoj bošnjačkoj stranci slična sudbina prijeti i u Zeničko-dobojskoj te Bosansko-podrinjskoj županiji kao i u Unsko-sanskoj, a jedina joj je nada za ostanak u vlasti na županijskoj razini u onim dijelovima Federacije u kojima izvršna vlast neće moći biti uspostavljena bez HDZ BiH, koji bi za potencijalnog partnera radije uzeo SDA nego stranke lijevog profila.

SDA ipak još uvijek ima teorijske šanse biti dio vladajuće većine na razini Federacije BiH, a posebice na državnoj razini, gdje joj za ulazak u vlast, odnosno u Vijeće ministara BiH, u parlamentu nedostaje potpora samo još jednog zastupnika.

Izetbegović najavio pregovore o koalicijama 

Izetbegović je u takvoj situaciji najavio kako planira pozvati stranke poput SDP-a i DF-a na pregovore o mogućem koaliranju.

“Na tim se sastancima SDA neće ponašati sebično”, kazao je Izetbegović za sarajevski komercijalnu televiziju TV1 navodeći kako je procjena SDA da je potrebno “dijeliti vlast kako se ne bi dijelila zemlja”.

Prema konačnim rezultatima listopadskih izbora, SDA je pojedinačno najjača stranka u Zastupničkom domu parlamenta BiH jer ima 9 od ukupno 42 zastupnika. Slijedi je Dodikov SNSD, koji je dobio 6 mandata, dok je HDZ BiH dobio 5, koliko ih ima i SDP BiH.

Sve druge stranke koje će sudjelovati u državnom parlamentu zastupljene su s jednim do tri zastupnika i nemaju potencijal okupljati koalicije.

Sličan je omjer snaga i u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH.

Od 98 mandata u tom tijelu SDA je dobila 27, po 16 je pripalo HDZ-u i SDP-u, a četvrta stranka po snazi je Demokratska fronta (DF) Željka Komšića s 10 mandata.

U slučaju Federacije BiH podjednaki su izgledi da partner u vlasti s bošnjačke stranke budu i SDA i blok kojega bi okupio SDP, no Izetbegović sada nudi široku koaliciju koja bi ih sve zajedno uvela u vlast.

Slične ponude iz SDP-a i DF-a do sada su uglavnom odbijali uz obrazloženje kako ne žele koalirati s nacionalnim strankama, a konačni ishod ove bitke ovisit će i o stajalištu HDZ BiH, koji je, kako se čini, uspostavu vlasti odlučio uvjetovati jamstvima potencijalnih partnera za provedbu izmjena izbornog zakona iako je Čović kazao kako kao prirodnog partnera u vlasti vidi SDA “jer je takav rezultat izbora”.

Dodik je pak poručio kako je njemu svejedno tko će biti bošnjački partner u vlasti.

(Hina)

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari