Pratite nas

BiH

Bespućima zapadnog Balkana

Objavljeno

na

Tijekom kolovoza svakodnevno su nas zapljuskivale vijesti o sastancima i inicijativama regionalnog karaktera. Bilo da je riječ o gospodarstvu, kulturi, cestama, poplavama, traženju nestalih itd., najmanje su važni poslovi, kultura, sanacije šteta, ili nestale osobe. Iza svega toga uvijek stoji jedan politički projekt kodnog naziva “zapadni Balkan” za kojega nije sasvim jasno kamo smjera i gdje će završiti

pusić trčkara za angelom merkelMinistrica vanjskih poslova Vesna Pusić sudjeluje na Bledu u panel diskusiji o budućnosti zapadnog Balkana zajedno s kolegom iz Srbije Ivicom Dačićem i nižerangiranim diplomatima iz “regije”, dok ministar turizma sudjeluje s kolegama iz te iste regije na nekom sastanku o suradnji na području turizma. To je posljednja vijest u moru sličnih vijesti koje su nas tijekom kolovoza svakodnevno zapljuskivale iz dnevnih novina i s malih ekrana.

U Cavtatu su se početkom spomenutog mjeseca sastali gospodarski lideri da bi razmotrili i unaprijedili međusobnu suradnju i dogovorili zajedničke poslove. Spomenuti su neki infrastrukturni, trgovinski, turistički i energetski projekti, ali je sve ostalo samo na spominjanju. Uostalom, projekti i nisu važni, važna je regija. Onda je uslijedio veliki skup zapadnobalkanskih političara na vrhu pod signifikantnim nazivom Brdo-Brijuni, uz pokroviteljstvo kancelarke Angele Merkel, koja je nekoliko tjedana poslije, manje više, isti skup organizirala u Berlinu. Naravno, naglašena je potreba jačanja regionalne suradnje Očekivalo se kako će se dogoditi neki novi Berlinski kongres, neki prijedlozi o preuređenju BiH koja je neuralgična točka Balkana, i u sklopu toga neko rješenje neodgodivog i neizdrživog hrvatskog pitanja. No, o tome nije bilo ni riječi. Vesni Pusić, koja nas je tamo predstavljala uz Zorana Milanovića, to je pitanje ionako ravno lanjskom snijegu.

Idemo dalje. Ministri kulture država bivše Jugoslavije dogovarali su njegovanje zajedničke kulturne baštine. Osim spmenutih stećaka koji će se zajednički kandidirati za UNESCO-vu zaštitu, nije jasno o kakvoj se zajedničkoj baštini radi. Nemoguće je naći bilo kakvu bližu povezanost, recimo hrvatske i srpske, muslimansko-bošnjačke ili makedonske književnosti, arhitekture, likovne i glazbene umjetnosti, ili folklora. Poznata je stvar da su svi europski umjetnički pravci imali svog odraza na našem tlu, što se za druge balkanske nacionalne kulture to nikako ne može kazati. Možda se pod zajedničkom baštinom misli na dubrovačke pisce ili na otete umjetnine? U Mostaru su pak predsjednici država potpisali nekakvu deklaraciju o nestalima u ratu devedesetih. Čemu pompozna deklaracija o nečemu što bi trebalo biti samorazumljiv i diskretan posao određenih institucija?

S televizijskih ekrana odjekuje reklamni spot, tobože za pomoć poplavljenima s refrenom – “Svi smo isto”. Još jedno, rekli bismo bezočno korištenje prirodne katastrofe za prozirnu promociju mrtve političke ideje. Čak je i obilježavanje obljetnice kornatske tragedije vatrogasaca iskorišteno za defile predstavnika vatrogasnih društava iz susjednih zemalja. A onda jedan bizaran gost kod Aleksandra Stankovića u “Nedjeljom u 2”. Besmislice o južnoslavenskom jedinstvu slušali smo ovaj put ne od Igora Mandića, nego od praunuka Stjepana Radića, kako bi, dakako, ideja bila uvjerljivija. Inače, Andreja Zlatar Violić, ministrica kulture predlaže da se kao dan sjećanja na ovog velikog političara ne uzima dan beogradskog atentata na njega, kako to ne bi remetilo prijateljske odnose s Srbima! Sljedeći je konzekventan korak prestanak obilježavanja “Oluje”.

Kao ključni projekt o kojemu je bilo najviše govora u više navrata je naglašena jadransko-jonska autocesta. Iza zatvorenih vrata procurila je informacija da bi cesta od Ploča išla Popovim poljem na Trebinje i dalje prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj. Ministar Hajdaš Dončić zabrinut je za ekološke posljedice kada bi cesta išla dubrovačkim primorjem, pa se onda sjetio visoke cijene. Zanimljivo, i dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić je protiv dubrovačke varijante zbog zagađivanja i zbog navodnog protivljenja stanovnika mjesta dubrovačkog primorja. No, do sada se nisu bunili, iako je upravo pravac iznad Dubrovnika već ucrtan u prostorni plan Županije. Predsjednik Ivo Josipović, koji u zadnje vrijeme stiže popovati o svemu i svačemu, drži kako se još ne zna trasa, a onda dajući argumente za trebinjski koridor, što znači kako ipak nije da se ne zna, ističe kako će cijela regija profitirati, a naročito Hrvati u Federaciji BiH, kojih se, eto, naglo sjetio. Jasno je kako u hrvatskom nacionalnom interesu ne može biti cesta preko druge države. Onako kako je zamišljena u županijskom prostornom planu ona integrira nacionalni prostor, važna je za potpunu turističku valorizaciju kraja kroz koji prolazi, donosi prihod i od cestarine, itd. Istina, radi se o euopskom projektu i europskom novcu, ali Hrvatska je već izgradila veći dio ovog cestovnog pravca i svakako ima argumente za to da cesta prolazi njezinom područjem, čega se evo naša vrhuška unaprijed odriče.

Trasa je navodno dogovorena na sastanku četvorice premijera zemalja kroz koje bi prolazio taj put. Naravno, trasu nisu dogovorili ti premijeri, nego je ona određena na nekom drugom, višem mjestu, a našim je političarima stavljeno u zadatak konstruirati i izmišljati argumente koji će ovako zamišljenu i naređenu trasu opravdati. I baš su hrvatski političari najgorljiviji u opravdavanju nečega što je najmanje u hrvatskom interesu.

Bilo da je riječ o gospodarstvu, kulturi, cestama, poplavama, traženju nestalih itd., najmanje su važni poslovi, kultura, sanacije šteta, ili nestale osobe. Iza svega toga uvijek stoji jedan politički projekt kodnog naziva “zapadni Balkan” za kojega nije sasvim jasno kamo smjera i gdje će završiti. Taj projekt već dulje vrijeme guraju velike sile. Jedanput Britanija, drugi put SAD, treći put Njemačka. Oni svakako imaju svog trgovačkog (širenje tržišta), pa i političkog interesa (izolacija od utjecaja Rusije i Turske) za uvezivanje ovog prostora u sklopu Europske unije i NATO pakta. Ali, što se to Hrvatske tiče? Naši politički prvaci preuzeli su zadatak lokomotive ili mosta nimalo ne vodeći računa o vlastitim probicima i vraćajući nas u tamnu prošlost. Njima je više na srcu i na jeziku “regija” nego vlastita zemlja. Oni guraju susjede u zajednicu europskih naroda ne postavljajući nikakve uvjete, iako sa svima njima imamo teških, neriješenih sporova.

Sa svojim podaničkim, sluganskim, lakejskim mentalitetom sadašnja vlast bezpogovorno izvršava zadatke po svim pitanjima, a izgleda kad je riječ o regionalnoj politici, pri čemu se zaboravljaju srednjoeuropska i mediteranska regija, s posebnim užitkom, jer žabu nije teško natjerati u vodu. Ona brižno njeguje mentalno jugoslavenstvo i sve više institucionalno povezivanje država bivše Jugoslavije, dok najjača oporbena stranka obećava radikalni raskid s jugoslavenskom prošlošću uključujući tu, dakako, detitoizaciju i čak lustraciju.

Ali nema jasnog stava o projektu koji se zove zapadni Balkan, jugosfera, jugoistočna Europa ili naprosto “naši prostori”. Najveće iskušenje kako za recentnu tako i za buduću vlast jest i biti će politika vezanih ruku i izvršavanja zadataka. Čini se kako je takva politika ključ neuspjeha sadašnje vlasti te kako će napuštanje takve politike biti ključ uspjeha svake buduće vlasti. Inače nam ne gine crni scenarij.

Josip Jović/dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ovo je diplomat koji je kardinalu Puljiću rekao: ‘Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite’

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svojim javnim istupa kada god je govorio o ulozi međunarodne zajednice u obespravljivanju Hrvata uvijek je spominjao kako mu jedan zapadni diplomat rekao: “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”.

No kardinal nikada nije želio otkriti ime tog diplomata. No, Hrvatski Medijski Servis od pouzdanog izvora otkrio je o kojem je diplomatu riječ. “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”, doslovno tako kardinalu je rekao američki veleposlaniku u BiH Thomas Miller, otkrio je izvor HMS, koji je zamolio da mu se ne otkriva identitet.

Miller je bio veleposlanik SAD-a u vrijeme kada je na čelu OHR-a bio Wolfgang Petritsch, a na čelu OESS-a američki diplomata Robert Barry. Barry je netom prije izbora predložio je izmjene Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva, koje je Povjerenstvo usvojilo 14. listopada 2000., mjesec dana prije održavanja izbora. Te izmjene poznate su kao Barryevi amandmani.

Njima je omogućeno da čak trećinu izaslanika u Klub Hrvata Doma naroda parlamenta FBiH izaberu Bošnjaci, iz većinski bošnjačkih županija, što je ustavni sud BiH, 2016. po apelaciji Bože Ljubića proglasio neustavnim i izbrisao iz Izbornog zakona BiH.

Istovremeno je tadašnji visoki predstavnik Wolgang Petritsch nametnuo ustavne amandmane prema kojima je bilo omogućeno da se uz pomoć jedne trećine izaslanika u nacionalnim klubovima, umjesto do tada polovice, može izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH i Federalna vlada  bez stranaka za koje je glasovala većina Hrvata. Uz to dotadašnji paritet u Vladi FBiH je izmjenjen, pa je umjesto polovice određeno da Hrvati imaju tek trećinu ministarskih pozicija u Vladi FBiH.

Thomas Miler osobno se angažirao u sastavljaju Vlade FBiH, koju je činila tzv “Alijanse za promijene”, predvođena SDP-om, u kojoj su umjesto HDZ-a, stranke za koju je tada glasovala većina hrvatskih birača izašlih na izbore, Hrvate predstavljali minorna stranka Krešimira Zubaka Nova hrvatska inicijativa i Lijanovići.

Cilj projekta bio je napraviti vladu s unitarno-građanskim strankama koja bi provodila američke interesa u Bosni i Hercegovini, a u to vrijeme došlo je i do slabljenja utjecaja Europske unije.

Odgovor HDZ BiH, ali i ostalih prohrvatskih stranaka bio je osnivanje Hrvatskog Narodnog sabora u Novom Travniku i najava proglašenja Hrvatske samuprave. Milerov i Petritschew odgovor bio je smjena tadašnjeg lidera HDZ BiH i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, tenkovsko uništavanja Hercegovačke banke i pokretanje montiranih sudskih procesa protiv hrvatskih političara./HMS/

Kardinal Puljić: Jedan mi je veleposlanik rekao: Hrvati, ili ćete se iseliti ili asimilirati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Nakon kritika zbog imenovanja: Na web-stranici bh. Predsjedništva izbrisani podaci o savjetnicima

Objavljeno

na

Objavio

Netragom su s internetske stranice Predsjedništva Bosne i Hercegovine nestali podaci o tome tko su ljudi koji rade kao članovi ureda trojice članova državnog vrha nakon pritisaka pod kojima su se našli zbog imenovanja pojedinih krajnje kompromitiranih dužnosnika.Posebno se to odnosi na Ured Željka Komšića. Savjetnik za vanjsku politiku postao je liječnik gastroenterolog Rusmir Mesihović, piše Večernji list BiH.

Protivnici Daytona

Mesihovićevo ime spominjalo se u nekoliko afera, zbog čega nije uspio dobiti poziciju ministra zdravstva u Sarajevskoj županiji, a ranije je bio pod istragom slovenskih istražitelja zbog sumnje u pranje novca jer je na račune banaka u ovoj državi prebacio 71.500 eura.

U posjedu ovaj liječnik ima i 25-metarsku jahtu vrijednu više od milijun eura koja je privezana na slovenskom primorju.

Savjetnik za medije je Nihad Hebibović, koji je sudjelovao kao dio tima Komšićeve kampanje nabijene mržnjom prema Hrvatima i Hrvatskoj. Amir Ibrović, koji je u dva navrata do sada bio predstojnik Ureda, to radi i u ovome, a u njega ima najveće povjerenje.

Savjetnici u njegovu uredu su i ljudi poput Slavena Kovačevića koji su godinama sustavno pokušavali uvjeriti javnost da ne postoji original Daytonskog sporazuma ili su sadržaj ovoga dokumenta posve drukčije tumačili nego što tamo piše. Sve to kako bi opravdali projekt nametanja Komšića u državno Predsjedništvo.

Javnosti su još uvijek na stranici Wikileaksa dostupne i ocjene američkih diplomata i o samome Komšiću iz vremena ranijih mandata, ali i bliskim suradnicima.

Tako se navodi kako nije “ispunio velike nade koje smo mi i mnogi drugi imali za njega” kao projekt koji se trebao “približiti” Hrvatima, a umjesto toga ih je još više udaljio od političkog Sarajeva. U Uredu srpskog člana bh. Predsjedništva njegovi su najprovjereniji kadrovi.

Predstojnik Ureda predsjedatelja bh. Predsjedništva Milorada Dodika je Danijel Dragičević. Dragičević je ranije bio angažiran kao Dodikov šef Ureda za vrijeme dok je novoizabrani član Predsjedništva BiH obnašao dužnost predsjednika RS-a.

Pero Simić ostao je na poziciji Dodikova savjetnika za medije, dok je Dragoljub Reljić, nekadašnji tajnik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i glavni tajnik Vijeća naroda RS-a, imenovan za savjetnika za ustavnopravna pitanja. U Dodikovu uredu na mjestu savjetnica zaposlene su također Nina Sajić i Ana Trišić-Babić.

Sajić je ranije obnašala dužnost veleposlanice BiH u Rumunjskoj, a također je savjetovala nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića. Trišić-Babić bila je zamjenica šefa diplomacije BiH u vrijeme mandata Zlatka Lagumdžije.

Najdugovječnija ekipa

U Uredu bošnjačkog člana bh. Predsjedništva, po stažu, u ovoj instituciji najiskusnija je ekipa. Predstojnik Ureda člana državnog vrha Šefika Džaferovića je Elvir Čamdžić, koji ima višegodišnje iskustvo rada u Predsjedništvu.

Uz njega, savjetnik za medije ostao je dugogodišnji novinar više medija Elvir Huremović, dok je Damir Džanko savjetnik Džaferovića iz oblasti vanjske politike, a Adis Alagić, još jedan turski student, Džaferovića savjetuje iz oblasti ekonomije.

Večernji list

Komšićev savjetnik poziva na terorizam u Hrvatskoj!?

 

 

 

Savjetnici ‘hrvatskoga’ člana BiH Predsjedništva redom Bošnjaci

 

 

 

Poruke s Komšićevog skupa: ‘Kolac za Čovu i ‘do jaja’ za Kolindu’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari