Pratite nas

Besramni francuski filozof pljuvao je po Hrvatima i Tuđmanu na radost ekstremnih hrvatskih ljevičara!

Objavljeno

na

Besramni francuski filozof pljuvao je po Hrvatima i Tuđmanu na radost ekstremnih hrvatskih ljevičara!

U Zagreb je netko pozvao francuskog filozofa Bernarda – Henri Levya da u povodu 9. svibnja- Dana pobjede i Dana Europe, održi  predavanje o tome da je dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik i pobjednik hrvatskog Domovinskoga rata, isti kao što su to bili i fašisti! Vjerojatno je to djelo ekstremne ljevice, koja je daleko opasnija u Hrvatskoj, ali i u Europi od ekstremne desnice, iako ovaj filozof tvrdi suprotno.

henry levy

Ne znam koja bi  država osim Hrvatske dozvolila jednom ovakvom “europskom cirkusantu”, navodnom intelektualcu, da usred glavnoga grada, a bez da mu netko kaže, da neka dijeli lekcije u svojoj Francuskoj, u kojoj su dobrim dijelom i ekstremni ljevičari na vlasti, a ne da ovdje još k tome i za ne mali honorar, pljuje po Tuđmanu, a samim time i po hrvatskim braniteljima, žrtvama,  Domovinskom ratu i stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države.

Ovaj kontraverzni i opasni lijevi ekstremista uz ostalo je izjavio i ovo:

” Dvadeset godina od pada Berlinskog zida, Europa ima stvarnog  neprijatelja. Njego ime je Vladimir Putin.  On je današnji Mussolini. Dobro znate opasnost nacionalkomunizma i dobro znate što je Putin. Imali ste i vi svoje male putine.  Tuđman, koji je od partizana i antifašista postao nacionalsocijalist, (sic!), bio je mali Putin.” Zatim je izjavio da “Hrvatska mora poraziti ekstremnu desnicu, jer je to europska kuga. Europska desnica narodu ne obećava drugo do veću krizu, veću nezaposlenost, veće socijalno beznađe i veću bijedu”

– rekao je, a potom dodao (čujte sad ovo!): “Srbija se mijenja, ali to je proces. Još postoje ostaci miloševićevaca, uostalom, kao što i u Hrvatskoj postoje oni kojima su Šušak i Bobetko heroji!”.

Ovaj jadni filozof nema pojima da je u vrijeme Tuđmana Hrvatska  pobijedila u dugogodišnjem ratu, i to treću ili četvrtu vojsku u Europi, da smo stvorili državu te da ni za vrijeme rata nije bilo takve bijede kakva je danas. Sve ono što je ovaj ekstremni ljevičar istaknuo najviše se na žalost odnosi na današnju vlast u Hrvatskoj, koja je lijeva, a ne desna. Dakle, “fulao” je stotinu posto. A nazvati Tuđmana usred hrvatskog glavnoga grada “malim putinom” i nacionalsocijalistom može samo bezobrazan, neobrazovan i potkupljiv filozof, kakav je ovaj ljevičar, koji je došao vjerojatno na poziv istih onakvih kakav je i sam.

Međutim, žalosno je i jadno da mu nitko nije dao “nogom u tur”, odnosno poslao ga da u Parizu  ili nekom drugom francuskom gradu drži predavanje o tome da su politički čelnici iz njegove zemlje “zadojeni” ekstremni ljevičari i – nacionalsocijalisti, te da treba prije svega u Francuskoj iskorijeniti ekstremne ljevičare, koji su ne samo tamo nego i drugdje u svijetu nakon II. svjetskog rata učinili (naj)strašnije zločine. Naime, taj “cirkusantski filozof” također bi  trebao  znati da je Hrvatska prekrivena masovnim grobnicama, da nema mjeseca a da se neka ne otkrije, a da su baš ekstremni ljevičari od Josipa Broza kojeg mnogo smatraju jednim od najvećih zločinaca XX. stoljeća, najviše krivi za pokolj nevinih Hrvata. U Hrvatskoj ne postoji “ekstremna desnica”, pa nema razloga ni potrebe da se porazi ova “europska kuga”, ali je zato ima u dobrom dijelu države iz koje dolazi ovaj filozof nad filozofima, koji se usudi ljude koji su stvarali hrvatsku državu, poput Šuška i Bobetka tako marginalizirati i podcjenjivati.

(Još nismo čuli da je neki hrvatski filozof i intelektualac došao u Francusku i na sličan način držao lekcije tamošnjih junacima rata, odnosno bilo bi zanimljivo znati da je i to napravio kako bi se nakon toga proveo!)

Stoga bi ovakvim “filozofima” trebalo reći “dosta”, zatvorite usta, “marš odakle ste došli”, ali ne, to što ovaj  Francuz  melje, očito,  itekako odgovara – hrvatskim ekstremnim ljevičarima, koji su nas i doveli tu gdje jesmo – do kanti za smeće!

Mladen Pavković/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milan Bandić na sastanku gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo

Trojica gradonačelnika razmijenit će znanja i iskustva Zagreba, Beograda i Sarajeva!

I to iz područja održivog lokalnog razvoja, razgovarati o mogućnostima kreiranja jedinstvene turističke ponude (!), ulozi glavnih gradova u procesu izgradnje trajnog mira, pomirenja i suradnje u tzv. regiji, kao i o intenziviranju međugradske i prekogranične suradnje kroz projekte EU.

U Sarajevu će danas biti održan prvi trilateralni sastanak gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva. Gradonačelnici Beograda dr. Zoran Radojičić, Zagreba Milan Bandić i Sarajeva Abdulah Skaka, razgovarat će o intenzivnijoj suradnji ta tri glavna grada Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, prenosi republika.rs

Prema riječima gradonačelnika Beograda Radojičića, današnji sastanak u Sarajevu je izuzetno značajan za razvoj suradnje Beograda, Zagreba i Sarajeva.

“Raduje me prilika da razmijenimo iskustva, unaprijedimo odnose, napravimo osnovu za još bolju suradnju, značajnu za naše gradove, i tako poboljšamo kvalitetu života sugrađana u sve tri prijestolnice”, ustvrdio je Radojičić.

Sastanku će, osim delegacija gradova, nazočiti i predstavnici veleposlanstava Srbije i Hrvatske u BiH.

S obzirom da je Zagreb, tradicionalno i povijesno, grad koji bio i jest dio srednjoeuropske uljudbe, te s obzirom na gotovo dva desetljeća dugo forsiranje suradnje u “regionu” – postavlja se pitanje zašto gradonačelnik ide na ove sastanke i koji je smisao toga. Dok se sa Sarajevom još i mogu uspostaviti neke povijesne i političke sveze, premda je za Zagreb interesantniji grad u susjednoj državi Mostar kao središte Hrvata, koji je smisao povezivanja s Beogradom umjesto povezivanja s Budimpeštom ili Bečom. A pogotovo ne u ovakvom trilateralnom obliku kao glavnih gradova država koje su nekada bile stožer i osnova komunističke tvorevine Jugoslavije bez kojih ova država ne bi mogla nikako postojati.

S obzirom na više nego negativna iskustva za hrvatski narod, pa i Zagrepčane, u dvije Jugoslavije, mnogi se pitaju zašto se više ne intenzivira suradnja s glavnim gradovima susjednih država Srednje Europe koje su Zagrebu puno bliže i uljudbom i povijesno: Ljubljanom, Bečom, Budimpeštom i Bratislavom.

Zar ne bi Zagreb mogao osmisliti kvalitetniju turističku ponudu u obliku suradnje i aranžmana s Ljubljanom i Budimpeštom, gdje je na vlasti nama vrlo skloni Orban, nego sa balkanskim gradovima Sarajevom i Beogradom?

Vizija stanovnika Zagreba, a i svih Hrvata, je da njihov grad bude najljepši srednjoeuropski grad s milijun stanovnika, znanstveno, kulturno i gospodarsko središte te važno prometno čvorište, glavni grad decentralizirane Hrvatske s BDP-om na europskoj razini, većom zaposlenosti i manjim siromaštvom.

A ne da postane mjesto susreta nekakvih balkanskih mini-triletrala.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Europski Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državni sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza kao spomendan i u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20. stoljeću.

Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma (3. lipnja 2008.), koju je između ostalih predložio i potpisao Vaclav Havel i brojni članovi Europskog parlamenta. Podsjeća na pakt Hitlera i Staljina.

Dana 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan organizirali su se prosvjedi pod nazivom Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.

Dana 23. rujna 2008. potpisana je izjava potpore od 409 članova Europskog parlamenta za uspostavu dana sjećanja [1]. Potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. odlukom o proglašenju dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova (44 protiv i 33 suzdržanih).[2] U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina. Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude. [3]

Hrvatska

Obilježavanjem Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Hrvatski državni sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski je parlament u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok osamnaest drugih članica obilježava 27. siječnja, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

pripremio: Ivan Jaklin, glasnogovornik Udruge MACELJ 1945.

Izvori

1. Tekst prijedloga Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 23.9.2008.
2. Prihvaćeni tekst Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 2.4.2009.
3. Poziv Matice hrvatske Hrvatskom saboru: Osuditi zločine komunizma, “Vijenac” br. 456, rujan 2011.


U organizaciji Odjela HNS-a BiH za drugi svjetski i Domovinski rat bit će kao i do sada primjereno obilježen.

Na platou između Mostara i Širokog Brijega, na Bilima, 18. kolovoza na »Groblju mira« bit će sv. misa zadušnica i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Misno slavlje s početkom u 12.00 predvodit će biskup Mile Bogović. Nakon sv. mise uslijedit će komemorativni dio, polaganje vijenaca u spomen svim žrtvama totalitarnih režima.

Obilježavanje na Bilima ‘Europskog Dana sjećanja na žrtve totalitarizama’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari