Pratite nas

Bez smišljene gospodarske politike i poticanja investicija, nema izlaska iz krize

Objavljeno

na

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović danas će u Mostaru zajedno s predsjedateljem Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem otvoriti Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru. Tijekom boravka u BiH Josipović će se u Sarajevu susresti s trojicom članova Predsjedništva BiH, a posjetit će i središnju Bosnu. Njegov dolazak u BiH prilika je za razgovor za Večernji list o aktualnim problemima u odnosima dvije zemlje i turbulentnim političkim zbivanjima u BiH.

• Dolazite u Mostar na gospodarski sajam. Čini se kako je upravo u tom dijelu suradnje BiH i Hrvatske došlo do svojevrsne stagnacije. Nema investicija, zajedničkih projekata, trgovinska razmjena stagnira… Rade li dvije države i gospodarstvenici dovoljno na ekonomskoj suradnji?

Nedostatak investicija i projekata nije, nažalost, situacija koja je u ovom trenutku posebno specifična samo u odnosima između gospodarstava Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. To je općenito stanje naših, ali i nekih drugih gospodarstava koja se još uvijek muče s krizom i ne uspijevaju ostvariti gospodarski rast. I moj dolazak na sajam u Mostaru zajedno s predsjedateljem Predsjedništva BiH gospodinom Bakirom Izetbegovićem je u funkciji poruke i podrške gospodarstvenicima da ne posustaju, da se kad je teško, još više potrude biti inovativni, hrabri i uporni u proizvodnji, suradnji i razmjeni. Kriza će proći, ali koliko brzo i koliko učinkovito, ovisi i o našoj sposobnosti da stvorimo nove, bolje uvjete za sve one koji žele ulagati i raditi. Kažem, kriza će proći, ali ne sama od sebe. Bez ambicije i rada, ali i bez smišljene gospodarske politike, poticanja investicija, to se neće dogoditi.

• Ulazak Hrvatske u EU donio je dodatne glavobolje gospodarstvenicima s obje strane granice. Kako im pomoći?

To je trenutna situacija, posljedica prelaska u jedan novi režim gospodarske razmjene, za koji se u određenim segmentima Bosna i Hercegovina, nažalost, nije na vrijeme pripremila. Mi smo upozoravali, i više od godinu dana prije ulaska Hrvatske u EU, da je potreban dodatan napor kako bi se udovoljilo standardima EU-a. Tu prije svega mislim na fitosanitarne uvjete vezane uz izvoz mlijeka, peradi, jaja, općenito prehrambenih proizvoda. Hrvatska je bila, jest i bit će spremna pomoći Bosni i Hercegovini u dostizanju tih standarda, ali posao se ipak, prije svega, mora napraviti kod vas.

• Hrvatska je zadnjih mjeseci prilično aktivna unutar EU-a kako bi se deblokirao put BiH prema europskim integracijama. Vjerujete li da će prijedlozi Hrvatske u Bruxellesu barem djelomično biti uvaženi?

Ministrica Pusić je iznijela prijedlog Hrvatske koji traži da se Bosnu i Hercegovinu donekle izdvoji iz uobičajene dinamike postavljanja, prije svega, političkih uvjeta, i da se krene s nekim oblikom rada na usvajanju standarda EU-a izvan do sada korištenih formi. Ideja je da tehnički i politički standardi ne blokiraju, nego potiču jedni druge. Vidjet ćemo koliko su zemlje EU-a spremne na jedno takvo promišljanje, ne smijemo zaboraviti da su procedura i standardi vrlo važni u Europskoj uniji. To treba i razumjeti, jer takav ogroman projekt kakav je Unija, u kojem sudjeluje toliko naroda i država, nije moguć i nije održiv bez vrlo jasnih procedura i discipline u njihovoj provedbi. Mislim da prijedlog treba razumjeti kao apel da se ustanovi brz i motivirajući proces, dok se, s druge strane, teško može očekivati da će EU dati “popust” pri ispunjavanju uvjeta kakve su imale i druge države, pa i Hrvatska. Međutim, ono što mislim da je prije svega potrebno jest da se kuća gradi od temelja. Pregovori i prilagodba zahtjevima EU je nešto što zahtijeva konsenzus i angažman, ne samo države, nego i cijelog društva. Nije moguće ni početi, a kamo li završiti reforme ako postoje stalne političke blokade i nepovjerenje unutar same države. Kao prijatelj, i kao predsjednik susjedne države s kojom je BiH u mnogočemu povezana, čije su budućnosti umnogome međuovisne, mislim da je prije svega potreban jasan društveni dogovor svih koji žive u BiH o tome kakvu državu želite graditi i u kakvoj zemlji želite živjeti.

• Vi ste nedavno izjavili kako je federalizam dobar put za BiH. Što konkretno pod tim podrazumijevate?

Bosna i Hercegovina jest federalna država. Imate dva entiteta, a jedan od njih se i sam naziva Federacija BiH. BiH je sebe definirala na ustavnoj razini kao državu tri konstitutivna naroda i svih građana koji u njoj žive. Zato, federalizam nije novost, on je činjenica, dobar put koji, smatram, treba dograditi. U svijetu postoje vrlo različite federalne države, od Belgije koja svoj federalizam definira kroz teritorijalne i jezične zajednice, do Njemačke ili recimo Sjedinjenih Američkih Država čije jedinice, federalne države, imaju vrlo značajne ovlasti. Vi ste u BiH izabrali federalizam o čijem se punom sadržaju tek trebate dogovoriti. Federalizam je sustav koji omogućava da se različiti identiteti koji žive u jednoj zajednici osjećaju zaštićenima. To je umjetnost kompromisa, dogovora, balansa – u nizu slučajeva jedini način da te zajednice, a i država kao cjelina, budu funkcionalne.

• U rezoluciji Europskog parlamenta kritizirana su separatistička, ali i centralistička nastojanja određenih političkih struktura u BiH. Je li moguće pomiriti ove krajnosti u političkoj praksi?

Naravno da je moguće. Nitko ne može drugome nametati ni identitet, ni svoju volju. Živimo u 21. stoljeću, u demokratskoj Europi. Apsolutno ne vjerujem onima koji tvrde da dogovor u BiH nije moguć. Bez obzira na prijepore, mislim da je moguć, da je nužan i da, u konačnici, kod svih relevantnih čimbenika u BiH za to postoji volja. Dogovor podrazumijeva da se saslušaju, razumiju i prihvate kao legitimni i strahovi i interesi druge strane. U višenacionalnim državama to nam govori i povijest Jugoslavije, nitko ne može izaći kao apsolutni pobjednik, dobiti sve. Osjetljivi međunacionalni odnosi traže ravnotežu prava i obveza, ravnotežu interesa i vrijednosti. U BiH, kao i u mnogim drugim državama, osjećaj nacionalne pripadnosti jest realitet, ljudi imaju nacionalni identitet i drže do njega. Najveći je izazov kako u višenacionalnoj državi, ne dovodeći u pitanje taj nacionalni identitet – jer to i nije moguće – naći i zajednički identitet. On se gradi, dugo i uporno, kroz međusobno razumijevanje i uvažavanje različitosti, ne da se nametnuti. Tu su, naravno, i građani koji nisu dio tri nacionalna identiteta. I njima, kao i pripadnicima tri konstitutivna naroda, BiH treba biti država koja ih uvažava i štiti, i kao pojedince, i kao pripadnike određenog naroda.

• Hrvatska se kao i cijela međunarodna zajednica zalaže za unutarnji politički dogovor u BiH, ali činjenica je da do njega bez međunarodne pomoći teško može doći. Očekujete li aktivniji angažman EU i eventualno SAD-a u rješavanju te, reklo bi se, strukturalne krize u BiH?

Prije svega, do održivog dogovora mogu doći samo i isključivo ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini, to je, mislim, svima postalo potpuno jasno. U svim kontaktima koje imam s najvišim dužnosnicima iz međunarodne zajednice, to mi je prva rečenica. Međutim, i EU, i SAD, i mi kao susjedi sigurno možemo pomoći da se stvori siguran okvir za te razgovore, da se relaksira dijalog i razgovori. Vrlo je važno da u komunikaciji unutar BiH, ali i kada je riječ o razgovorima na međunarodnoj razini, postoji sposobnost za iskren i otvoren dijalog, spremnost da se čuju ona mišljenja koja su naizgled neprihvatljiva. Velika je odgovornost političara da otvorenošću i spremnošću na međusobno razumijevanje uliju građanima sigurnost i povjerenje, da izbjegnu uznemirenje, strah i netrpeljivost koji se mogu generirati među ljudima.

• U BiH se bliže opći izbori. Hrvatske stranke pregovaraju o zajedničkom nastupu. Jer, ako se podijele, drugi će im izabrati predstavnike. Bez namjere da Vas uvlačimo u unutarnja politička pitanja BiH, ali možete li barem načelno komentirati opravdanost nacionalne političke homogenizacije bh. Hrvata u ovom trenutku?

Predsjednik sam Hrvatske, ne Bosne i Hercegovine, i ne mogu uzeti sebi za pravo da arbitriram o tom pitanju. Načelno, u svim društvima, homogenizacija se događa ako postoji visok stupanj zajedničke svijesti o nekom problemu. U BiH, očita homogenizacija primarno na nacionalnim programima, ne na gospodarskim ili ideološkim pitanjima, sugerira da je nacionalno pitanje za građane posebno važno i osjetljivo. Uostalom, rasprave koje vodite o izbornom sustavu, zastupljenosti pojedinih naroda i reprezentativnosti izabranih čelnika, to najbolje govore. Pratim sve rasprave koje se vode, očito je da među političkim strankama koje okupljaju prvenstveno Hrvate dominira pitanje ostvarenja jednakopravnosti. Siguran sam, kada u BiH građani budu smatrali da je na zadovoljavajući način uređen položaj svakog pojedinca kao građanina BiH, ali i kao dijela kolektiviteta, neke nacije, fokus političkog angažmana pomaći će se više prema pitanju kako riješiti tešku gospodarsku situaciju i sve probleme koji proizlaze iz nje.

• Što je s regionalnom suradnjom? Stječe se dojam da su upravo predsjednici iz regije prednjačili u tome, ali u posljednje vrijeme je došlo do određenog zastoja. Zašto?

Nije došlo do zastoja, mislim da je takav dojam pogrešan. Lani sam, nakon ulaska Hrvatske u EU, obišao sve zemlje regije. Započeli smo jednu novu formu suradnje za koju mislimo da može biti iznimno korisna. Radi se o procesu koji se radno zove Brdo – Brijuni Plus, što znači okuplja Hrvatsku i Sloveniju kao članice EU-a i ostale zemlje iz regije koje žele postati članice EU. Na svaki summit zovemo jednog od državnika iz zemalja Unije. Prošle godine to je bila Francuska, ove godine nadamo se Njemačka. Naša ambicija je da se razgovor o problemima u regiji, a još više o rješenjima za te probleme, podigne na najvišu razinu. Konačni je politički cilj koji podupiremo mir i stabilnost u regiji i članstvo svih zemalja u EU. Kada je riječ o bilateralnoj suradnji, točno je, predsjednici su, vjerojatno i zbog svog specifičnog položaja, bili najveći zagovornici suradnje. Međutim, predsjednici ne mogu sami rješavati otvorena pitanja koja proizlaze iz raspada bivše zajedničke države, rata i novih izazova. Dali smo jasan poticaj vladama, njihov je posao možda teži jer zaista nije lako naći odgovor na mnoga osjetljiva i teška pitanja koja opterećuju odnose u regiji. Ipak, rekao bih, opća je klima u regiji znatno bolja nego pred koju godinu. O tome najbolje svjedoče tzv. obični ljudi koji putuju i druže se, poslovni ljudi, sportaši, umjetnici… Ali, kao da postoji i određeni strah kada treba donijeti konkretne odluke o pojedinim pitanjima. U svim državama ima, nažalost, onih koji svaki dogovor i kompromis proglašavaju izdajom nacionalnih interesa, a u vladama postoji strah hoće li oni uspjeti destabilizirati unutarnju političku scenu. Izgleda da je nekada lakše ne rješavati problem, objektivno trpjeti stalnu štetu zbog toga, nego skupiti snage i učiniti korist sebi i drugima.

• Dolazak i izjave hrvatskih političara u BiH uvijek izazivaju kontroverzije. Nedavno su se prema premijeru Milanoviću čule pogrdne riječi od Jasmile Žbanić. Milanu Bandiću zbog izjave o trećem entitetu oduzimaju titulu počasnoga građanina Sarajeva. Svaka izgovorena riječ izvan onoga što želi čuti “službeno Sarajevo” dočekuje se na nož. Zašto vlada takav animozitet Bošnjaka prema Hrvatima?

Generalizirajući, pretjerali ste u ocjeni. Moja su iskustva bitno drukčija. Iako se i meni znalo dogoditi da se u medijima neka riječ pogrešno interpretira, pa i zloupotrijebi, moram reći kako sam s političarima iz redova Bošnjaka imao i imam vrlo dobre odnose i međusobno razumijevanje. Smatram da ogromna većina ljudi, i među Hrvatima i među Bošnjacima nema animozitet, već poštovanje prema pripadnicima drugog naroda. Istina je, i u BiH, ali i u Hrvatskoj postoje male, ali bučne grupacije koje šire animozitet. Ima ljudi koji žive od sukoba, ima i onih koji misle da je samo njihov stav ispravan i prihvatljiv, koji su nespremni na različita mišljenja.

Za njih je demokracija televizija s jednim kanalom, njihovim, koji uređuju, vode i gledaju. Događa se i da dio javnosti, pa i politike, u nekom emotivnom trenutku reagira neprimjereno. Siguran sam, premijer Milanović i gradonačelnik Bandić prijatelji su BiH i svih njenih naroda. To su dokazali puno puta. Uostalom, gradonačelnik Zagreba rođen je u BiH.

• Bh. javnost s velikim zanimanjem prati stanje u RH. Ovdje se više zna o političkim intrigama u RH nego u BiH. Može li ova sadašnja politička elita izvući državu iz krize, pogotovo ako su točne priče o podjelama između i unutar stranaka, te o “šumovima u komunikaciji” između Pantovčaka i Banskih dvora?

O odnosima unutar Hrvatske govorim samo u Hrvatskoj. Ali te intrige koje spominjete, šumovi i kako god još se može nazvati neke od odnosa na našoj političkoj sceni, dobrim su dijelom proizvod interpretacija. Hrvatska je demokratsko društvo, ljudi imaju različita mišljenja, razgovaramo, u nečemu se složimo, u nečemu ne. Ali radimo u najboljoj vjeri za dobro društva, države i ljudi koji su nam dali povjerenje da ih predstavljamo.

 

JozoPavković/IvoJosipović/Vl

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Velik broj studenata na skupu solidarnosti s Hrvatima u BiH: Zatražili od vlasti jasnu politiku prema Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

foto: fah

Nekoliko stotina studenata, nezadovoljnih politikom hrvatskih vlasti prema Hrvatima u BiH koje je kulminiralo objavom osuđujuće presude šestorici Hrvata za ratni zločin, okupilo se u utorak na Markovu trgu u Zagrebu, tražeći od vlasti jasnu politiku prema Hrvatima u BiH i zaštitu njihovih prava.

Nakon prosvjeda, održanog pod nazivom “S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo” studenti su vlastima predali predstavku kojom su upozorili na dva desetljeća šutnje institucija RH na protudržavno djelovanje pojedinih hrvatskih dužnosnika te, kako navode, ponižavanje, degradiranje i oduzimanje ljudskih i i političkih prava Hrvatima u BiH.

U toj predstavci studenti su naveli također da su pojedini hrvatski predsjednici, premijeri, zastupnici i djelatnici sudova otvoreno pomagali pri ponižavanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, te da su pojedini dužnosnici u stranim veleposlanstvima u Hrvatskoj i međunarodnim tijelima izglasovali, lobirali i zastupali interese protiv političkih i ustavnih prava Hrvata u BiH.

Tvrde također da hrvatske institucije nisu učinile ništa što bi bilo dovoljno pred domaćim i međunarodnim tijelima kako bi se istražili i procesuirali zločini Armije BiH protiv Hrvata u BiH i časnika Armije BiH koji su sudjelovali u ratu protiv Republike Hrvatske 1991.-1992.

Prosvjednici su naveli također da pojedini politički dužnosnici i ministri prihvaćaju posljednju „sramotnu“ presudu Haaškog suda koja, navode, nije sudila za konkretne zločine protiv pripadnika Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane i hrvatskih civila u BiH.

Predsjednik Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata u Zagrebu Bruno Penava rekao je pred okupljenim prosvjednicima na Markovu trgu da su se studenti i prije četiri godine okupili na istom mjestu nekoliko dana nakon prvostupanjske presude šestorici Hrvata iz BiH.

Mislili su, dodao je, da će vlasti RH imati razumijevanja i da će kazati „ne lažima, lažnim optužbama i nepravdi“, ali su mnogi politički i sudski dužnosnici ignorirali pitanje Hrvata i BiH, podupirući oduzimanje njihovih kolektivnih prava u BiH.

Zahtjevima upućenima Vladi, Hrvatskom saboru, predsjednici i DORH-u, prosvjednici uz ostalo traže osnivanje instituta, u sklopu već postojeće institucije ili istraživačko-dokumentacijskog centra zaduženog za istraživanje svih ratnih zločina Armije BiH nad Hrvatima u BiH, među koja spadaju ubojstva 1051 hrvatskog civila, uključujući i 121 dijete.

Traže također donošenje i aktivaciju optužnica te raspisivanje tjeralica protiv vojnika i časnika Armije BiH koji su sudjelovali u ratu protiv Hrvatske i činili zločine nad Hrvatima u BiH, reviziju i legalnu ocjenu svih hrvatskih državljanstava i oduzimanje istih bivšim pripadnicima Armije BiH koji su počinili zločine protiv Hrvata, onemogućavanje pristupa Hrvatskom državnom arhivu osobama koji su u službi pisanja optužnica protiv pripadnika HV-a i HVO-a.

Jedan od njihovih zahtjeva je donošenje obvezujuće deklaracije u svrhu zaštite zajamčenih prava Hrvata u BiH, poduzimanje mjera da se nametnute odluke visokih predstavnika za BiH koje su protivne ustavnim pravima Hrvata BiH, revidiraju, odbace i izmjene, te da Hrvatska zaštite svoje državljane od selektivnog pristupa pravosudnih tijela BiH. (Hina)

ZAHTJEVI STUDENATA VLASTIMA RH – Molimo podijelite ih ljudima

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska vojska pomlađuje se časnicima školovanima u SAD-u i Europi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

Obilježena 26. obljetnica HRZ i PZO-a i primopredaja zapovjednika

U vojarni “Pukovnik Marko Živković” na Plesu u utorak, 12. prosinca 2017. godine održana je središnja svečanost obilježavanja 26. obljetnice ustrojavanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) Oružanih snaga RH (OS RH).

Obilježavanje obljetnice HRZ i PZO-a započelo je svetom misom zadušnicom za poginule pripadnike HRZ i PZO-a u Domovinskom ratu, koju je predvodio msgr. Jure Bogdan, vojni biskup u Republici Hrvatskoj, priopćio je MORH

Zatim je uslijedila središnja svečanost na kojoj je održan svečani obred primopredaje stijega i dužnosti zapovjednika HRZ i PZO-a, između dosadašnjeg zapovjednika, general bojnika Miroslava Kovača i novoizabranog, brigadnog generala Mate Mikića.

Svečanosti su nazočili izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice OS RH načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednika Vlade RH potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, predstavnici ustrojbenih cjelina MORH-a i OS RH, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, diplomatskog i vojno-diplomatskog zbora, bivši zapovjednici i djelatnici HRZ i PZO-a i drugih ustrojbenih cjelina OS RH, obitelji poginulih pripadnika grane i drugi.

Čestitavši pripadnicima HRZ i PZO-a na svim dosadašnjim uspjesima, na velikom zalaganju i predanosti pilotskom pozivu te ujedno i na primopredaji dužnosti zapovjednika, izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice OS RH načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov podsjetio je na stvaranje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koje je, kako je istaknuo, po mnogočemu jedinstveno.

“Zrakoplovstvo smo stvarali gotovo iz ničega, u poljoprivredne i školske avione smo sami ugrađivali oružne sustave i tako djelovali u prvim danima rata. Bili su to teški, ali slavni dani Domovinskog rata, kada su djela pripadnika ratnog zrakoplovstva bila primjer požrtvovnosti i ljubavi prema Domovini”, rekao je general Šundov izrazivši zahvalnost i priznanje hrabrim pilotima koji su zrakoplovima JNA odlučno i hrabro doletjeli i stavili se na raspolaganje Domovini, branili i oslobađali svoju Domovinu.

Podsjetio je i na ugled koji pripadnici HRZ i PZO danas uživaju kroz misije potpore miru u svijetu te obučavanje pilota drugih zemalja, održavanje postojeće tehnike, te brojne druge zadaće poput protupožarne zaštite, hitnog medicinskog prijevoza i traganja i spašavanja.

Izaslanik predsjednika Vlade RH potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević u svom je govoru podsjetio kako je iza svih nas godina koja je bila iznimno zahtjevna za HRZ i PZO.

“Ove godine smo napravili veliki pomak, pokrenuli smo proces nabave višenamjenskog borbenog aviona, primili smo ponude za novi avion, napravili validaciju i evaluaciju istih i sada smo pred odlukom koja je odgađana petnaestak godina”, rekao je ministar Krstičević podsjetivši kako je HRZ i PZO bila i ostala specifična tehnička grana, u kojoj, pored tehnike, glavnu snagu, baš kao i u Domovinskom ratu, čine ljudi, vrhunski piloti i tehničari, koji su uvijek spremni izvršiti svoju zadaću, a njihova plemenitost i posvećenost dobrobiti građana naše Domovine, ono je što nas sve skupa ispunjava posebnim ponosom i zadovoljstvom. Na kraju se obratio mladim ljudima željnim izazova i pozvao ih da se pridruže i postanu piloti Eskadrile višenamjenskih borbenih aviona iz sastava pobjedničkog Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Prigodnim riječima obratio se i dosadašnji zapovjednik HRZ i PZO-a general bojnik Miroslav Kovač koji se osvrnuo na proteklo vrijeme koje je proveo na dužnosti zapovjednika HRZ i PZO-a zahvalivši svim pripadnicima grane, koji su dali nesebičan doprinos njezinu razvoju.

Podsjetivši na nekoliko faza transformacije i preustroja tijekom kojih je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo izraslo u moderno zrakoplovstvo u potpunosti sposobno i spremno ispunjavati svoje Ustavom i zakonom predviđene zadaće i misije, naveo je za primjer neke od ovogodišnjih uspjeha HRZ i PZO-a: izobrazbu vlastitog pilotskog kadra, veliki broj ostvarenih letačkih zadaća i sati naleta, pomlađivanje zapovjednog kadra i prihvaćanje i uvođenje u uporabu nove tehnike – helikoptera Kiowa Warrior te donošenje ključne odluke o nabavi višenamjenskog borbenog aviona, čime će se, kaže, pridonijeti jačanju borbene komponente i stvaranju platforme za još učinkovitiju provedbu zadaća koje nas očekuju.

Novi zapovjednik HRZ i PZO-a brigadni general Mato Mikić zahvalio je na ukazanom povjerenju i imenovanju na ovu odgovornu dužnost, koju će obnašati od 1. siječnja 2018. godine. “Postati zapovjednikom jedne grane OS RH i biti promaknut u čin brigadnog generala Hrvatskog zrakoplovstva je izuzetna čast, ali i veliki izazov i odgovornost“, rekao je general Mikić istaknuvši: „Hrvatsko ratno zrakoplovstvo raspolaže stručnim kadrom koje može ostvariti postavljene ciljeve.

Moja je zadaća da upravljam tim kapacitetima na najbolji mogući način u cilju održavanja i povećanja sposobnosti grane. Pred nama su veliki izazovi, uvođenjem u operativnu uporabu helikoptera Kiowa Warrior, postižemo nove sposobnosti i razvijamo borbenu komponentu helikopterskih snaga koji će svoj doprinos dati u očuvanju suvereniteta Republike Hrvatske“.

Pozdravio je i odluku o nabavi višenamjenskog borbenog aviona koja je, ističe, iznimno važan čimbenik koji određuje smjer daljnjeg razvoja HRZ i PZO-a, no jednako važan izazov je očuvanje i uvođenje novog zrakoplovnog osoblja pilota, tehničara i inženjera.

Brigadni general Mato Mikić rođen je 22. kolovoza 1965. godine u Trnavi u Osječko-baranjskoj županiji. Osnovnu školu završio je u Trnavi, a Zrakoplovnu vojnu gimnaziju u Mostaru 1984. godine. Zrakoplovnu vojnu akademiju pohađao je u Zemuniku do 1988. godine, kada je stekao zvanje diplomirani inženjer prometa, smjer aeronautika – pilot aviona. Pilot je prve kategorije nadzvučnog borbenog aviona MiG-21.

U rujnu 1991. godine dragovoljno se pridružuje Zboru narodne garde Republike Hrvatske kao pilot. Nakon toga obnaša više dužnosti, od pilota u 21. eskadrili lovačkih aviona, časnika za planiranje i uporabu, nastavnika letenja aviona PC-9, časnika za uporabu i nadzor aviona, voditelja odsjeka za operativne i letačke poslove Zapovjedništva HRZ i PZO-a, te načelnika stožera – zamjenika zapovjednika 91. zrakoplovne baze HRZ i PZO-a. Od veljače 2016. godine obnaša dužnost načelnika stožera – zamjenika zapovjednika HRZ i PZO-a.

Završio je Ratnu školu „Ban Josip Jelačić“ (2010./11.) te nekoliko tečajeva u inozemstvu. U čin natporučnika promaknut je 1992. godine, u čin satnika 1996. godine, u čin bojnika 2003. godine, u čin pukovnika 2007., a u čin brigadira 2014. godine. Za svoj rad višestruko je pohvaljivan i nagrađivan. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za 5, 10 i 25 godina i Redom hrvatskog trolista. Nositelj je medalje “Oluja”.

U prigodi Dana grane i 26. obljetnice HRZ i PZO-a dodijeljena su promaknuća, pohvale i nagrade pripadnicima HRZ i PZO-a. Predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica OS RH promaknula je u viši čin 17 časnika HRZ i PZO-a.

Tako je u čin brigadnog generala promaknut brigadir Mato Mikić, u čin brigadira promaknuti su pukovnici Damir Perak i Ivica Černe, a u čin pukovnika promaknut je bojnik Christian Jagodić. U čin bojnika promaknut je jedan satnik, dok je u čin satnika promaknuto sedam natporučnika te u čin natporučnika promaknuto je pet poručnika HRZ i PZO-a. Načelnik GS OS RH promaknuo je 15 dočasnika i sedam vojnika.

Po završetku svečanosti ministar Krstičević i NGS general Šundov sa suradnicima obišli su taktičko-tehnički zbor Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane OS RH.

U Hrvatskoj kopnenoj vojsci primopredaja se održava 19. prosinca, kada će biti umirovljen zapovjednik general pukovnik Mate Ostović, a novi zapovjednik HkoV-a postaje brigadni general Siniša Jurković, sadašnji načelnik stožera i zamjenik zapovjednika HKoV-a. Tu pak sada dolazi brigadni general Boris Šerić, piše Večernji List

Primopredaja će 20. prosinca biti i na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”. General pukovnik Slavko Barić odlazi u mirovinu, a zamijenit će ga general bojnik Mate Pađen, do sada vojni predstavnik RH u NATO i EU. Do kraja godine također u mirovinu odlaze i zamjenik zapovjednika HVU-a brigadni general Zdravko Klanac, načelnik Uprave za logistiku GSl OS RH general bojnik Vlado Šindler i načelnik Uprave za planiranje GS OS RH komodor Marileo Staničić.

 

Hrvatski piloti uspješno završili obuku na helikopterima Kiowa Warrior

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari