Connect with us

Hrvatska

Bez ustavnih promjena podijelio Hrvatsku

Published

on

Josipović je čak i bez najavljenih ustavnih promjena, uspio podijeliti Hrvatsku, dok je njegova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić na dobrom putu da u međunarodnim odnošajima potpuno izolira državu, kako bi ju pripremila za lagani plijen neprijateljima. Možda su nam zato danas i mnogo razumljivije ne samo poruke potpore i simpatije četničkoga vojvode Vojislava Šešelja ovom dvojcu hrvatske politike, nego i njegovo puštanje na slobodu

Prosječni se hrvatski čovjek danas u čudu pita, imali uopće kraja pogibeljnoj politici koju vode predsjednik države Ivo Josipović i njegova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić?

Vesna Pusiæ dala potpis potore kandidaturi Ive Josipoviæa

Mnogima je teško razborito obrazložiti njihove sve češće diplomatske i političke korake. Na vanjskopolitičkoj razini ministrica Pusić je nedavno najavila mogućnost hrvatskoga priznanja nezavisne palestinske države, što s obzirom na nadređenu ustavnu ulogu predsjednika države, nije mogla nagovijestiti bez Josipovićeve suglasnosti.

Takva možebitna odluka ima svoju višestruku pozadinu. Naime, sredinom listopada Britanski je parlament svojom rezolucijom praktično priznao palestinsku nezavisnost, premda se Downing street zasad oglušio na tu odluku.

Nu parlamentarna poruka očito i nije bila upućena domaćoj britanskoj politici, nego tek kao uputa njezinim satelitima da, poput Švedske, odmah priznaju Palestinu. Na britanski poticaj slično se očitovao i španjolski parlament, a kao svojevrsni odraz tih diplomatskih podražaja potaknuta je parlamentarna inicijativa i u susjednoj Sloveniji.

Kako bi pak potvrdila svoju poslušnost Londonu, očito je i ministrica Pusić, uz suglasnost predsjednika države, za potrebe britanskih interesa založila hrvatsku političku vjerodostojnost. Dakle, moglo bi se zaključiti kako sadašnji predsjednik države Ivo Josipović i ministrica Pusić primarno zastupaju britanske nacionalne probitke.

Takva politika, u slučaju diplomatskoga priznanja, Hrvatsku bi dovela u tabor protivnika Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, što bi nas u sadašnjem geopolitičkom okruženju gurnulo u gotovo potpuno neizgledan položaj.

Upravo radi održanja strateškoga partnerstva sa SAD-om, njemačka je kancelarka Angela Merkel ovih dana jasno poručila kako se Njemačka protivi sadašnjem priznanju palestinske nezavisnosti pa bi onda i hrvatska politika, s obzirom na središnju uloge Njemačke u EU, trebala vlastite nacionalne probitke usklađivati s interesima, koji su joj znatno sukladniji od britanskih probitaka.

Ne bi se smjelo zaboraviti kako je, i nakon hrvatskoga rata za nezavisnost, Downing street osmislio regionalnu politiku, koja bi, da nije bilo američkoga, a potom i njemačkog zauzimanja za Hrvatsku, s oživljenom jugosferom već bila realizirana kroz državnu asocijaciju zapadnoga Balkana.

Mnogi pak zaboravljaju kako je London, nakon ruskih neuspjeha da uz pomoć Srbije 1914. izbije na Jadransko more, cijeli ruski geopolitički sklop na Balkanu pretvorio pod Karađorđevića krunom 1918. u svoje leno, odnosno interesno područje, koje je prvotno nadzirala monarhofašistička, a poslije 1948. komunistička i velikosrpska politika iz Beograda.

Putinov pak pokušaj da opravda rusku invaziju na Krim velikosrpskom invazijom na Hrvatsku devedesetih godina nije samo mahanje praznom puškom, nego, nakon vježbe srpsko-ruskih oružanih snaga uz istočnu granicu s Hrvatskom, vrlo ozbiljna prijetnja, koja, kao sastavni dio oživotvorene panslavenske ideologije očito ima i svojih pristaša u visokoj hrvatskoj politici.

Nu da bi se ta prijetnja realizirala, uza sve nedostatke sadašnjega hrvatskoga geopolitičkog položaja, bilo je potrebno kroz cijeli niz godina rastrojavati ključne nacionalne ustanove, a na kraju potpuno podijeliti i hrvatski narod, kako se ne bi mogao oprijeti svojim nacionalnim jedinstvom kao tijekom devedesetih godina protiv velikosrpske vojne agresije.

Uostalom predloške o nacionalnoj podjeli Josipović je kroz cijeli dosadašnji mandat pokušavao nametnuti hrvatskom narodu još iz razdoblja prve polovice četrdesetih godina prošloga stoljeća, kad je Komunistička partija demagogijom o socijalnoj pravdi i nasiljem mnoge hrvatske domoljube uvukla pod stijeg jugonacionalista, koji su se borili za rušenje svake, pa čak i komunističke hrvatske države.

Sve se to jasno moglo pratiti na sustavno organiziranom pokušaju razdvajanja nedavne kolone u Vukovaru, koja je svojim mimohodom do spomengroblja odavala počast vukovarskim žrtvama u herojskoj obrani Hrvatske.

Hrvati ni ovaj put nisu nasjeli agresivnoj politici nacionalnih podjela, koju Pantovčak, očito sve snažnije potiče potkraj Josipovićeva mandata. Nu čini se kako je sadašnji predsjednik države nakon političkih poraza u samom narodu te poraznih najava kako će ustavnim promjenama razdijeliti i regionalizirati Hrvatsku ipak pronašao model da preko pojedinaca iz nogometnih navijačkih skupina potakne nacionalnu podjelu.

Premda je u javnosti prošao gotovo neokrznut, pa čak i s medijskom potporom, Josipovićev pokušaj da za huliganstvo i nasilje u Milanu na međunarodnoj utakmici između Italije i Hrvatske, između ostaloga, optuži Hrvatski nogometni savez, djelovao je kao svojevrsna potpora nasilju na nogometnim utakmicama.

Čak je i državna televizija svojim neodgovornim emisijama dodatno raspirivala napadaje, što su neki iz opravdanih, manje opravdanih ili pak neopravdanih razloga iskoristili za rušenje dosadašnjega hrvatskoga nogometnog sustava, a neki i za podgrijavanje protivničke pa čak i neprijateljske atmosfere između sjeverne i južne Hrvatske.

Srećom ovaj put nije bilo žrtava, a pokušaj skupine „huligana“ da upadima u studentske domove iz soba izvlače mladiće iz Dalmacije, prije bi mogao spadati u Čekine staljinističke obračune s političkim protivnicima, nego u navijačko divljaštvo.

Eto, ako nije učinio ništa drugo u svom mandatu, sadašnji je predsjednik države Ivo Josipović, čak i bez najavljenih ustavnih promjena, uspio podijeliti Hrvatsku, dok je njegova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić na dobrom putu da u međunarodnim odnošajima potpuno izolira državu, kako bi ju pripremila za lagani plijen njezinim neprijateljima.

Možda su nam zato danas i mnogo razumljivije, ne samo poruke potpore i simpatije četničkoga vojvode Vojislava Šešelja ovom dvojcu na čelu hrvatske politike, nego i njegovo puštanje na slobodu.

Mate Kovačević / Hrvatsko slovo

facebook komentari

Advertisement
Comments

Hrvatska

Hrvatski otoci: Država u 2016. ulagala više od prosjeka

Published

on

By

Hrvatska je država u razvoj otoka u 2016. godini uložila 1,7 milijardi kuna, što je 200 milijuna više od iznosa koji je prosječno godišnje ulagala u zadnjih dvadesetak godina, piše u izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima koji je Vlada poslala Hrvatskom saboru.

Od 1999. godine, kad je donijet Zakon o otocima, državni i javni sektor u otoke i poluotok Pelješac prosječno su godišnje ulagali oko 1,5 milijardi kuna. Kroz ulaganja u infrastrukturu i usluge nastojali su podići kvalitetu života za oko 133.000 otočana koliko ih je, prema zadnjem popisu stanovništva, živjelo na 50 nastanjenih otoka i poluotoku Pelješcu.

Unatoč povećanju broja otočana depopulacija na malim i udaljenim otocima

Iako se između dva posljednja popisa, dakle između 2001. i 2011. godine, ukupan broj otočana povećao, depopulacija se jasno vidi na malim i udaljenim otocima. Porast ukupnog broja stanovnika bilježi gotovo polovica otoka, no samo Vir i Čiovo, oba s kopnom povezani mostovima, imaju pozitivan prirodni prirast, konstatira se u izvješću.

U razvoj hrvatskih otoka u 2016. ulagalo je 50 subjekata državnog i javnog sektora, među njima i 12 ministarstava. Najviše su ulagali ministarstava mora (gotovo 390 milijuna kuna) te regionalnog razvoja i fondova EU (122 milijuna), najmanje ministarstava unutarnjih poslova (238.000 kuna), zdravstva (302.000 kuna) i hrvatskih branitelja (340.000 kuna).

Značajno su u otoke investirali HEP (84 milijuna kuna), Hrvatske ceste (192 milijuna), Fond za zaštitu okoliša (48 milijuna) i Jadrolinija (37 milijuna).

Glavnina sredstava bespovratna

Glavninu sredstava, 1,3 milijarde kuna, otoci su dobili bespovratno, a 432 milijuna kroz kredite HBOR-a (420 milijuna) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, investicije i inovacije (12 milijuna kuna).

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa svoje je pozicije najviše sredstava, 304 milijuna kuna, isplatilo za bolju povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno, odnosno za poticanje redovitih putničkih i brzobrodskih linija. Od 53 državne linije održavala se 51, a njima se povezalo 45 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.

U odnosu na godinu prije, u 2016. je na tim linijama prevezeno više putnika i vozila (13 milijuna putnika i 3,1 milijun vozila u odnosu na 12, 5 milijuna putnika i tri milijuna vozila).

Za sufinanciranje mostarine mosta Krk Ministarstvo je isplatilo 24,1 milijuna kuna – 6,8 milijuna za pravne te 17,3 milijuna za fizičke osobe. Ta su sredstva isplaćena za razdoblje od 1. prosinca 2015. godine do 30. studenoga 2016.

Ministarstvo regionalnog razvoja o otocima je brinulo putem Sektora za otoke financirajući niz projekata, od uređenja cesta i šetnica do potpore raznim manifestacijama koje promiču otočne proizvode i specifičnosti.

Prijevoz učenika, studenata i umirovljenika javnim cestovnim prijevozom na 17 otoka subvencioniralo je sa gotovo 28 milijuna kuna, a cijenu vode kućanstvima s dodatnih 9, 7 milijuna.

U obrazovanje i kulturu, odnosno izgradnju i dogradnju škola, športskih dvorana i kulturnog centra uložilo je 24 milijuna kuna, u unaprjeđenje otočnog gospodarstva 8,5 milijuna kuna, slijedom čega je pravo na potporu male vrijednosti ostvarilo 220 otočnih poslodavaca za oko 3200 djelatnika.

(Hina)

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

Svjetski savez mladih Hrvatska: Stanje u demografiji je alarmantno

Published

on

By

Foto: Hina

Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) upozorio je u petak da je stanje u demografiji alarmantno te je ocijenio da su, ovaj tjedan predstavljene mjere, neodgovarajuće, pa su zatražili od Vlade da u roku od tri mjeseca donese cjelovitu i sveobuhvatnu demografsku strategiju.

Prema procjenama demografa, Hrvatsku je od ulaska u EU napustilo više od 150.000 stanovnika. Premda u posljednje vrijeme svjedočimo padu broja nezaposlenih, postavlja se pitanje koliko je to zbog otvaranja novih radnih mjesta, a koliko zbog odlaska stanovništva”, rekla je na konferenciji za novinare jedna od voditeljica SSMH-a Jelena Slavić Miljenović.

Ocijenila je da svi ti negativni pokazatelji upućuju na manjak političke volje da se demografski problem konačno počne rješavati te da su do sada donesene mjere djelomične, kratkoročne i nedjelotvorne.

Stoga je Savez mladih Hrvatska pozvao Vladu i sve odgovorne da se ozbiljno uhvate rješavanja ovoga problema i da zajedno surađuju kako bi u što kraćem roku imali konkretnu strategiju demografske revitalizacije.

Slavić Miljenović se osvrnula na ostavku državnog tajnika za demografiju Marina Strmote, ocijenivši da je ostavka “stručnjaka koji odlazi zbog pasivnosti sustava i manjka političke volje da riješi gorući problem od nacionalnog interesa prikaz svih mladih koji su zbog istog razloga postali pasivni, apatični promatrači najveće katastrofe u Hrvatskoj”.

Istraživanje: Mladi žele ostati u Hrvatskoj, ali i kod vladajućih žele vidjeti spremnost za rješavanje problema

Na konferenciji za novinare predstavljena su istraživanja koje je Savez proveo među mladima u Hrvatskoj tijekom prošle dvije godine. Ona otkrivaju da mladi žele ostati u Hrvatskoj i osnovati obitelj, ali na ostvarenje te želje utječu nesigurna primanja, rješavanje stambenog pitanja, osiguranje financijske neovisnosti te strah od gubitka radnog mjesta nakon povratka s rodiljnog dopusta.

Mateja Čop, također voditeljica SSMH-a, istaknula je da je prema istraživanjima jasno da mladi u Hrvatskoj žele ostati, da su svjesni problema i da su spremni podnijeti i žrtvu da se on riješi, ali moraju vidjeti stav vladajućih da i oni žele to isto.

“Floskule i kratkotrajne ‘ad hoc mjere’ neće riješiti problem i uvjeriti mlade da ostanu u Hrvatskoj i da ovdje podižu obitelj”, kazala je, poručivši da Hrvatskoj treba jasna obiteljska politika i demografska strategija.

Stoga su mladi iz SSMH-a Vladi uputili zahtjev za donošenjem cjelovite i sveobuhvatne demografske strategije u koju trebaju biti uključeni stručnjaci, ali i mladi. Predložili su i osnivanje tijela te organizacijske preinake koje bi omogućile nadsektorsku suradnju kako bi se odgovarajuće rješavala sva pitanja vezana za demografiju i iseljenike. Mladi smatraju da Vlada pravu strategiju treba izraditi u iduća tri mjeseca.

Šterc: Rješavanju problema trebamo pristupiti organizacijski, tehnički i operativno

Demograf Stjepan Šterc nužnim je ocijenio da se problemu pristupi sustavno kako bi se izbjegao demografski slom zemlje.

“Vrijeme je da konačno shvatimo da je pitanje demografije ključna problematika hrvatske budućnosti. Rješavanju tog problema trebamo pristupiti organizacijski, tehnički i operativno. Nije dovoljno donijeti mjeru, dvije ili tri, nego sustav mjera koje bi bile vezane uz radnu, financijsku i pravnu sigurnost žena, majki, djece, obitelji“, kazao je Šterc.

Naglasio je da se demografska revitalizacija treba ostvariti donošenjem ključnih strateških mjera, povezivanjem iseljenika i decentralizacijom zemlje ukoliko, upozorio je, za pet do deset godina ne želimo biti svjedoci pada svih sustava.

Demograf ističe da su mladi budućnost Hrvatske, ali žele ostati u Hrvatskoj koja će imati širinu pristupa političkog sustava koji neće biti postavljen jedino za zadržavanje vlastitih pozicija.

Ocijenio je i da ministrica za demografiju, socijalnu politiku, obitelj i mlade Nada Murganić ne može riješiti demografsku problematiku.

“Osoba koja se nikada nije bavila s time, nije napisala stranicu teksta o toj problematici i ne zna osnovne zakonitosti te problematike te nema elementarne građanske hrabrosti, ne može tu problematiku izvući s obzirom na razinu do koje je došla”, kazao je Šterc.

(Hina)

facebook komentari

Continue Reading