Pratite nas

Vijesti

Bh. Hrvati bit će snažan poticaj za proeuropske reforme u BiH! Kako?

Objavljeno

na

[quote]Uz Hrvate u BiH priličan broj Bošnjaka i Srba ima hrvatsko, dakle, europsko državljanstvo. [/quote]

U današnjem izdanju Večernjeg lista, izašao je intervju s predsjednikom Republike Hrvatske, Ivom Josipovićem, povodom njegovog posjeta BiH.

Ovo je Vaš prvi službeni put u inozemstvo otkako je Hrvatska postala članica EU. Zašto baš BiH?

Razlog je dvojak. Kao prvo, Hrvatska će snažno podržavati politiku preširenja EU na područje jugoistoka Europe, posebno kada je riječ o našim susjedima. Drugo, više sam puta isticao kako nam je BiH po mnogo čemu najvažniji susjed. Šire susjedstvo, BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo želimo u EU, mirovnom, gospodarskom i kulturnom projektu, najvećim koji je čovječanstvo ikada krenulo kreirati. Tu vidimo i za sebe višestruka jamstva sigurne i prosperitetne budućnosti. Osim toga, s BiH nas vežu mnoge povijesne, kulturne, gospodarske i obiteljske veze. Dio hrvatskog naroda živi u BiH kao jedan od tri konstitutivna naroda.

Koliko se promijenila regionalna uloga Hrvatske i Vas kao predsjednika republike nakon ulaska u EU?

Hrvatska je sada u prilici pozitivno utjecati na odnos Europe prema regiji. Isto tako, Hrvatska će sudjelovati u donošenju svih odluka o pristupanju zemalja regije EU, a i drugih odluka kojima se uređuju odnosi EU s regijom. Mislim da to dovoljno govori o novoj ulozi Hrvatske u regiji.

Najavili ste redovite sastanke predsjednika iz regije. Što oni mogu donijeti, poglavito ako se ima u vidu da dosadašnji slični susreti nisu rezultirati nekim konkretnim rješenjima za bilateralne i multilateralne probleme?

Riječ je o neformalnim susretima, zajedničkoj inicijativi predsjednika Pahora i mene. Njihov cilj nije donošenje odluka o problemima bilateralnog ili multilateralnog karaktera. Ali, ti bi skupovi trebali imati prevažnu ulogu stvaranja pozitivnog ozračja, kreiranja dobrih ideja i preporuka. Bit će razgovora o Europi… Nikako ne bi trebalo podcijeniti spremnost predsjednika iz regije da na taj način raspravljaju pitanja od zajedničkog interesa. Uostalom, pogledajte koliko neformalni međunarodni forumi utječu na procese u svijetu. Na njima se mogu otvoriti pitanja i iznijeti ideje kako to nije moguće, ili je vrlo teško na formalnim sastancima. Nastojat ćemo da sastancima uvijek bude nazočan i neki od čelnika EU te predsjednika europskih zemalja. Vrlo skoro, naći ćemo se u Ljubljani, a bit će nazočan i francuski predsjednik Hollande.

Pola milijuna bh. Hrvata je zajedno s Hrvatskom ušlo u EU. Kako će se ta činjenica, po Vama, odraziti na odnose unutar BiH, ali i na europski put BiH?

Dodao bih, ne samo pola milijuna Hrvata, već i priličan broj Bošnjaka i Srba ima hrvatsko, dakle, europsko državljanstvo. Bit će to snažan poticaj za proeuropske reforme, nadam se i za jačanje volje da se unutarnji odnosi u BiH urede na pravedan način koji će BiH približiti Europi. A europski put BiH dobit će snažan poticaj.

Paddy Ashdown kaže da će sad bh. Hrvati izgubiti interes da BiH napreduje na europskom putu?

Ne mogu vjerovati da je toliko pogrešnu tezu iznio g. Ashdown. Ona implicira da bi za BiH bilo bolje da Hrvatska nije ušla u EU. Dakako, upravo je obratno!

Jesu li realni strahovi od masovnijeg odlaska Hrvata, posebno mlađih, iz BiH u potrazi za sigurnijom egzistencijom u EU?

Hoće li Hrvati i drugi građani BiH odlaziti u inozemstvo ovisi u prvom redu o tome hoćete li vi ovdje u BiH uspjeti osigurati uvjete mladima za pristojan život. Samo po sebi, migracije nisu problem kada su rezultat uobičajnog funkcioniranja globalnog tržišta rada. Uostalom, mobilnost ljudi i jest jedna od temeljnih ideja europejstva. Normalno je da ljudi sele, drugi doseljavaju. Problemi se javljaju kada neke zemlje, zbog lošeg gospodarskog stanja, nisu ravnopravan dio europskog tržišta rada i kada se migracije odvijaju samo jednosmjerno. Opasnost je kod onih zemalja gdje su ljudi osiromašili i ne vide perspektivu u njoj. U takve zemlje ne dolaze ljudi iz drugih zemalja. Dolazi do depopulacije i jačanja gospodarskih i drugih problema. Ne očekujem da će odlasci Hrvata iz BiH biti češći zbog njihova europskog državljanstva. Ako ništa, zato jer većina europskih ekonomija nema za to dovoljan apsorpcijski kapacitet.

Je li u svjetlu hrvatskog ulaska u EU za očekivati da se lakše ili teže rješavaju sporna bilateralna pitanja, kao što je ono o razgraničenju na moru?

Teško je ocijeniti u kojoj mjeri hrvatsko članstvo u EU može pomoći rješavanju tih pitanja. Puno više na to utječe međusobno razumijevanje, povjerenje i spremnost na dogovor. Pri tome, granica je specifično pitanje koje je sada i više nego odnos BiH i Hrvatske, sada se radi o europskoj granici.

Za Hrvate u BiH prevažno je pitanje listopadskog popisa stanovništva. Može li RH pomoći u motiviranju onih koji su iz BiH, a trenutno žive u RH da ispune svoju građansku dužnost?

Hrvatska je i prilikom izbora, a to će učiniti i kod popisa stanovništva, pružala tehničku podršku i nastojala doprinijeti da što više građana BiH koji žive u Hrvatskoj sudjeluju u izborima, odnosno, u popisu. Tu treba istaknutii dobru suradnju s BiH. Ali, događa se zanimljiv fenomen. Brojni ljudi, većinom Hrvati, koji su pod teretom rata napustili BiH, vrlo često govore o povratku, izražavaju žal za svojim rodnim krajem, govore o problemu ostvarivanja političkih i drugih prava… A kad dođe vrijeme da učine temeljnu stvar za svoj položaj u BiH, ne pokazuju osobit entuzijazam. Nitko, pa ni hrvatska država, ne može umjesto svakog čovjeka ponaosob glasati ili sudjelovati u popisu. Naravno, može i hoće pomoći, ali ako ljudi nisu motivirani, malo je od toga koristi. Mislim da je puno veća odgovornost i značaj animacijske uloge političkih stranaka iz BiH, zavičajnih i drugih udruga, crkve i svih drugih koji zagovaraju povratak i jednakopravnost građana u BiH. Popis je nova prilika za mnoge da svoje riječi poprate i djelima…

Vecernji.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari