Pratite nas

Vijesti

BH Hrvati, mudri i neprejebivi kao uostalom svi Hrvati na svijetu, nisu nasjeli…

Objavljeno

na

Nakon što je sad već povijesnom posjetom Mostaru i obilaskom demoliranog sjedišta hercegbosanskog HDZ-a – uz ritualni šok i nevjericu pred spaljenim raspelom – ponudio smjernice za dekonstrukciju “bosanske revolucije”, hrvatski je premijer otišao na zasluženo skijanje u Austriju. Posao je obavljen.

U međuvremenu, hrvatska je inteligencija cijeli tjedan udarnički radila na demontaži takozvanih “socijalnih nemira” u susjednoj državi.

Novinski komentatori, profesori političkih nauka, nezavisni intelektualci, književnici, blogeri, biskupi, sociolozi, analitičari, geostratezi i znanstveni novaci s Instituta za međunarodne odnose ispisali su u tjedan dana valjda deset hiljada stranica i u dirljivom konsenzusu nacionalne pameti zaključili kako je ono što se prodaje kao “pobuna gladnih” tek dobro smišljena bošnjačka ujdurma uperena protiv Hrvata i Srba, na što bosanskohercegovački Hrvati – mudri i neprejebivi kao uostalom svi Hrvati na svijetu – nisu i neće nasjesti.

U veličanstvenoj zamjeni teza, sve ono što je bilo bjelodanim dokazom da je do demonstracija, baš kao i pratećeg nasilja nad “društvenom imovinom”, došlo spontano – splašnjavanje nereda, plenumi građana, bolno naivni zahtjevi, zbrka među revolucionarima, njihova “razotkrivena” prepiska, otimanje za čast i slavu “vođe” – izvedeno je kao dokaz da je “revolucija” organizirana, a činjenica da je do pobune došlo u većinski bošnjačkim kantonima kao dokaz da je organizirana u bošnjačkom političko-obavještajnom podzemlju.

Etničko biće ne treba plaću

Ako je pak organizirana u bošnjačkom političko-obavještajnom podzemlju, posve je jasno koji joj je cilj.

Bošnjacima, naime, i gladnima i sitima, i pametnima i glupima, i beskućnicima i ministrima, samo je jedna stvar na pameti: zajebati Hrvate. Ronit će Bošnjak po kontejnerima, prositi po ulicama, pasti travu i jesti govna, bauljat će dnom vlastitog života ako treba, ali će zajebati Hrvate. Da, i Srbe.

Ništa Bošnji ne smeta, nikad mu nije dovoljno loše da ne može biti gore, ni oko čega se on ne može dogovoriti, ni ekskurziju ne umije organizirati, a kamoli revoluciju, ali ako je za zajebati Hrvate i Srbe – dakle za unitarnu Bosnu i Hercegovinu s bošnjačkom većinom – izaći će na ulicu i popaliti sve kantonalne vlade ovoga svijeta.

Prema tumačenju hrvatske inteligencije, samoga skorupa svjetske pameti, pobuna nije moguća izvan etničkog okvira. Ne postoje gladni, siromašni ili nezaposleni: postoje samo gladni Bošnjak, siromašni Srbin ili Hrvat bez posla. Hrvat bez posla je oksimoron: ako je Hrvat, ako je dakle ostvaren kao etničko biće, koji će mu kurac još i posao?

Tako organiziran, svijet je savršena dvodimenzionalna ravna ploča na kojoj su sve koordinate nacionalne i etničke. Nesporazumi su na toj ravnoj ploči mogući samo tamo gdje nisu jasno povučene etničke granice. Recimo, u Bosni i Hercegovini.

Gdje Hrvati nemaju entitet, Srbi nezavisnost, a Bošnjaci državu. Na tom divnom, ravnom svijetu na ulice se izlazi samo za etničke granice, teritorij i državu. A hrvatski Hrvati, hvala Dragome Bogu gdje čuo i gdje ne čuo, svoju državu imaju. I to bi otprilike bila poanta cijele priče.

Prije dvadesetak godina, u ono olujno ljeto 1995., tu je poantu lijepo objasnio nepravedno zaboravljeni Božidar Spitzer, dugogodišnji direktor jedne zagrebačke osnovne škole i još dugogodišnjiji pisac pisama čitatelja u Vjesniku.

“Iako je prošlo pet godina od proglašenja hrvatske državne samostalnosti, još uvijek se ne možemo osloboditi fraza iz onog jezika”, pisao je tada vrijedni direktor Božidar. “Uveli smo svoju novčanu jedinicu, kunu, ali mi još uvijek ‘nemamo ni dinara’, kod nas vlada ‘besparica’. Koliko je dinar simbolizirao kolonijalni položaj Hrvatske, toliko sada kuna označava hrvatsku samostalnost i nezavisnost. Zar se ne može sasvim jednostavno reći: nemam ni kune?”

Ujdurma protiv Hrvata i Srba

Zato su, eto, Hrvati devedeset prve “izašli na ulice”: zato da svoji na svome nikad više ne kažu “nemam ni dinara”, da nikad više u Hrvatskoj ne bude besparice. Zato da slobodno, punim plućima, kažu: “Nemam ni kune.” Za slobodnu hrvatsku beskunicu. To je bila naša “revolucija”: Domovinski je rat, to je danas jasno, bio klasična revolucija, nasilna promjena sistema i restauracija imperijalnog kapitalizma, baš kao što su vas onomad u školi učili kako je Narodnooslobodilačka borba bila i socijalistička revolucija.

Zato je važno svijet objasniti kao dovršenu ravnu ploču na kojoj ne žive ljudi, već nacije. Živ čovjek, jebiga, ima listu sa stotinu zahtjeva, a nacija samo jedan: nacionalnu državu. Ne postoje siromašne, gladne ili nezaposlene nacije – postoje samo nacije bez države.

Zato je bilo važno “ bosansku revoluciju” objasniti kao paradržavotvorni – dakle po definiciji antihrvatski i antisrpski – projekt bošnjačkog političko-obavještajnog podzemlja.

Zato je, najzad, u veličanstvenoj zamjeni teza činjenica da je do nereda došlo u većinski bošnjačkim kantonima – što je bilo bjelodanim dokazom da je ono što se prodaje kao “pobuna gladnih” tek dobro smišljena bošnjačka ujdurma uperena protiv Hrvata i Srba – bošnjačkom političkim elitama poslužila kao dokaz da su organizirani upravo u hrvatsko-srpskom političko-obavještajnom podzemlju, dakle kao dobro smišljena ujdurma protiv Bošnjaka.

Zato je, shvatili ste, takva jedna stvar – pobuna gladnih, siromašnih, obespravljenih i nezaposlenih – u Hrvatskoj nemoguća. Hrvati imaju svoju državu, svoju kunu i svoju beskunicu, Hrvati su dovršeni projekt. Oni koji bi se danas pobunili – ili, preciznije, oni koji će se sutra pobuniti – unaprijed su tako označeni kao rušitelji hrvatske države, uvoznici “bošnjačkog proljeća” i tko zna čije bjelosvjetske revolucije.

Podmuklo se stoga unaprijed veselim teškim mukama Zorana Milanovića. Najprije da u Hrvatskoj nađe multietničku sredinu i grad u kojemu će pasti u zagrljaj Tomislavu Karamarku, pa da pusti suzu nad spaljenim raspelom u demoliranom sjedištu HDZ-a, i pred televizijskim kamerama objasni kako je sva sreća da Hrvati nisu izašli na ulice,

Boris Dežulović

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari