Pratite nas

Život

BH mažoretkinje se vratile sa srebrom i zlatom iz Rumunjske

Objavljeno

na

Završeno Europsko prvenstvo mažoretkinja

Naše mažoretkinje su osvojile i tri četvrta mjesta u kategoriji štap: juniori solo, seniori duo i kadetski sastav u formaciji.

Iza nas je još jedno Europsko prvenstvo mažoretkinja koje se ove godine održalo u Rumunjskoj, a na kojem je nastupilo 2000 mažoretkinja iz devet zemalja. BiH je i ove godine imala svoje predstavnice, i to iz Mostara, Širokog Brijega, Tomislavgrada, Gruda, Uskoplja i Kiseljaka.

mazoretkinje2

U tri dana rumunjsko Targoviste je odisalo mladošću koja se iskazala plesom koji je već mjesecima prije uvježban. Iako su samo godinu prije predstavnice BiH odnijele 15 medalja, ovoga puta pripale su im „samo“ dvije. Osvojile su ih mostarske mažoretkinje, i to: zlato Petra Brkić u kategoriji senior solo pom-pon, te bronca kadetskom sastavu u kategoriji pom-pon. Širokobriježanke su ove godine ostale bez odličja, iako su, primjerice, na prošlom prvenstvu osvojile čak osam medalja.

– Rezultatima sam iznenađena i može se reći šokirana. Očekivala sam puno više, pogotovo jer su djevojke puno i vrijedno trenirale mjesecima prije. Dobile su i novu opremu te su time otklonjeni neki stari problemi. Ali su one dale sve od sebe i ja sam na njih iznimno ponosna, kazala je Marija Topić Ramljak, trenerica i koreografkinja širokobrijeških mažoretkinja.

Ali, valja spomenuti kako su osvojile tri četvrta mjesta u kategoriji štap: juniori solo, seniori duo i kadetski sastav u formaciji. Topić Ramljak nam je kazala kako je za predstavnice BiH put do Rumunjske bio naporan te im je trebalo 27,5 sati, od čega su čak šest proveli na granici. Za domaćine ima samo riječi hvale te je kazala kako je ovo do sada najbolje organizirano europsko prvenstvo mažoretkinja.

– Natjecanje se održavalo na središnjem trgu, a poseban dojam je bilo samo svečano otvorenje prvenstva, kazala je Topić Ramljak.

Na ovo prvenstvo je otišlo 120 širokobrijeških mažoretkinja, a Topić Ramljak je ponovno pohvalila mame koje ih vjerno prate na natjecanjima, a koje su bili i najžešći navijači na tribinama. (VL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

DIP odlučio: Hod za život ne krši izbornu šutnju

Objavljeno

na

Objavio

I ove 2019. godine, održat će se Hod za život u 5 hrvatskih gradova i to: u Osijeku i Rijeci 18. Svibnja; u Zagrebu, Splitu i Zadru, 25. Svibnja.

Unatoč tomu što je “Pokret za modernu Hrvatsku” (ma što to značilo) zatražio od DIP-a (Državnog izbornog povjerenstva) zabranu održavanja građanske manifestacije “Hod za život, obitelj i Hrvatsku”, njihov zahtjev nije uvažen i nema nikakvoga razloga za zabranu.

“Pokret za modernu Hrvatsku” koji bi vrlo rado uveo zabranu svih manifestacija koje propagiraju život i demografsku obnovu Republike Hrvatske, svoj zahtjev za HITNOM zabranom održavanja “Hoda za život, obitelj i Hrvatsku” obrazložio je time što navodi kako bi time bila “prekršena izborna šutnja” (na dan 25. svibnja), jer se tu radi “o promidžbi dijela kandidata na izborima za Europski parlament”. Dakako, nisu zaboravili navesti kako oni “ne ulaze u poruke koje će taj skup poslati”, ali znaju da je u pitanju “agresivna promidžba u korist nekih kandidata”, čime se “narušava ravnopravnost” sudionika izbora.

Dakle, “Pokretu za modernu Hrvatsku” koji se zalaže protiv života, preostaje pokušaj nasilnog zaustavljanja skupa – kako to inače čine oni i slične organizacije u takvim prigodama.

Svi se sjećamo scena u kojima tri-četiri frustrirane nesretnice staju ispred desetaka tisuća ljudi koji mirno hodaju za život i uz neartikulirano kričanje pokušavaju skrenuti pozornost na sebe. Na kraju liježu pred povorku, nakon čega ih policija pažljivo uklanja (odnosi do “marice”) – dakako, sve uz zamjetnu medijsku pozornost. Slijedi nekoliko dana kuknjave zbog “brutalnog postupanja policije”, a malobrojne “anti-prosvjednice” postaju na kratko “heroine” dijela lijevo-liberalne javnosti koja se “zgraža” nad njihovim “kršenjem sloboda i ljudskih prava”.

Sve je već viđeno i ne treba sumnjati kako će i ove godine biti onih koji su za smrt a ne za život.

Predlažem “Pokretu za modernu Hrvatsku” da ove godine u prve redove anti-prosvjeda pošalje svoje kandidate za EU izbore, ako ne sve, a ono barem one tri gospođe (ili gospodične) s liste – to je jedino jamstvo da će te face završiti u reportažama i prilozima barem 5-6 ako ne i više TV kuća, a što će se vjerojatno odraziti i na rezultate izbora, pa bi njihova lista umjesto 0,01% mogla osvojiti čak i dvostruko više glasova.

Vjerujem da će ovaj moj konstruktivni prijedlog uvažiti, a do tada, lijep pozdrav I VIDIMO SE NA HODU ZA ŽIVOT, OBITELJ I HRVATSKU, U OSIJEKU I RIJECI 18. SVIBNJA, A U ZAGREBU, SPLITU I ZADRU, 25. SVIBNJA!

Zlatko Pinter

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Iz cijele Hrvatske dolaze vijesti o pomoru pčela

Objavljeno

na

Objavio

Kako je priopćio Agronomski fakultet u Zagrebu, posljednjih mjesec dana pčelari iz Istre, Dalmacije i Slavonije prijavljuju da u svojim košnicama zamjećuju pomor pčela.

Kao mogući razlog stručnjaci navode visoke temperature koje su u veljači, ali i poslije, zahvatile Hrvatsku i druge europske zemlje, pa su pčele mislile – da je došlo proljeće.

Uz visoke temperature, uzrok pomoru pčela, ocjenjuju stručnjaci, može biti i prekomjerna uporaba pesticida u poljoprivredi, što je posebice karakteristično za Slavoniju, gdje je ratarska proizvodnja intenzivna.

Iskusni vukovarski pčelar Milorad Gaković, koji košnice drži na tri mjesta uz Dunav i u dvorištu svoje kuće, jesenas je uzimio 171 košnicu i neugodno se iznenadio kada je nakon prvog proljetnog otvaranja zamijetio da je broj društava sa živim pčelama prepolovljen. Razlog pomoru pčela na istoku Slavonije, prema Gakovićevu mišljenju, u najvećoj su mjeri pesticidi. Naime, zamijetio je da su najveće štete nastale u košnicama postavljenima uz polja koja se obrađuju i tretiraju zaštitinim sredstvima.

“Živimo u pograničnome kraju i neki poljoprivrednici odlaze preko granice kupovati pesticide koji kod nas nisu dopušteni upravo radi zaštite pčela ili su znatno skuplji. Također, mnogi se ne pridržavaju uputa o dopuštenoj količini pesticida, pa dolijevaju više i sve zatruju. Ako voćke prskaju danju, dok ih pčele oprašuju, šteta je neprocjenjiva i pčele umiru na voćkama ili na povratku u košnicu. Štete imamo mi pčelari, ali i voćari, jer s nestankom pčela nema tko oprašivati voćke pa se prinosi smanjuju”, kazao je Gaković za Glas Slavonije.

Stanko Čuljak, predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije, kaže da nema službanih podataka o štetama i koliko je pčela i pčelinjih društava uginulo ni o tome koji bi mogli biti uzroci pomoru, kako kažu neki pčelari. Vukovarsko-srijemska županiji broji više od 450 pčelara i 14.500 košnica.

“Izjave pčelara su raznolike i u skladu s dosadašnjim godinama, nema dojava o posebno drastičnim slučajevima. No, nitko nije dao pčele na analizu pa ne znamo točan uzrok”, kaže Čuljak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari