Pratite nas

BiH

BiH država konstitutivnih naroda ili nije država uopće

Objavljeno

na

covic_i_peric

Bosna i Hercegovina država je konstitutivnih naroda ili nije država uopće! Poruka je to koju je u otvorenom pismu mostarskom muftiji Salemu ef. Dedoviću uputio generalni vikar mostarsko-duvanjske biskupije don Željko Majić i to povodom reakcije muftije na Promemoriju koju je nedavno hrvatskom članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću predao mostarski biskup Ratko Perić.

Biskupski ordinarijat, kako je poznato, uputio je članu Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda Promemoriju, i na nju je reagiralo Mostarsko muftijstvo.

Vikar Majić piše kako je Promemorija najvišemu državnom predstavniku, koji je na proteklim izborima dobio većinsko povjerenje naroda kojemu je Katolička Crkva pratilja već četrnaest stoljeća, nijednom riječju ne niječe niti oduzima pravo drugim narodima i vjerskim zajednicama BiH i Mostaru.

Hrvati osuđeni na nestajanje

U Promemoriji su iznesena mišljenja i stavovi, problematika, i očekivanja od novoizabrane vlasti. Uostalom, u njoj ništa nova što do sada nije kazano i što velikoj većini, ne samo katolika i Hrvata, nije dobro poznato.

-Zato i promemorija – podsjetnik na ono u predizbornom natjecanju obećano i više puta službeno traženo, i što se s pravom očekuje, piše Majić.

Generalni vikar mostarsk-duvanjske biskupije piše i kako nije uputno da vjerski predstavnici otvaraju političke polemike, no i tom treba govoriti ”uvažavajući demokratske dosege i ustavne odredbe”.

-Bosna i Hercegovina država je konstitutivnih naroda ili nije uopće država. Konstitutivnost pretpostavlja jednakost i ravnopravnost u svemu i na svim razinama. Na žalost konstitutivni hrvatski narod kao najmalobrojniji u BiH nalazi se u neravnopravnu ili točnije u obespravljenu položaju. Daytonski sporazum po kojemu je jednomu narodu kojega je 32 posto u zemlji dodijeljeno 49 posto zemlje, po kojemu je nedopustivo omogućeno etničko čišćenje i nepravedno stvoren državno-političko-ustrojstveni okvir, i nakon kojega se u političkoj prašumi ustavnih promjena i više od stotinu ”amandmana”, gdje se ni domaći građanin a vjerojatno ni vanjski kolonizator ne snalazi, praktično je osudio hrvatski narod na nestajanje, pojašnjava Majić.

On je podsjetio muftiju i na ”onu imperijalističku rečenicu izrečenu kardinalu Puljiću u Sarajevu još 2001. Godine da Hrvati trebaju ili asimilirati ili emigrirati”.

-Čemu bi služila većina tih političkih zakrpa ili amandmana na ovom političkom bh. loncu, nego tomu da se radikalno provede ta politička odluka udruženoga pothvata protiv jednoga naroda? To je ljudski, moralno, narodno, politički i vjerski nedopustivo i neprihvatljivo! Kako protiv ovoga ne podignuti glas i ne očekivati i od drugih, kojih se ovo izravno ne tiče, da u duhu svega „multikulturalnoga“, „multireligioznoga“ itd., koje se neprestano naglašava, stvarno porade na ispravljanju nepravde, pita se Majić.

Umjesto toga, od čelnoga političara bošnjačkog naroda, odmah nakon prošlih izbora, 14. studenoga, veli, čusmo ovakvu imperijalističku: nećemo udovoljiti zahtjevima hrvatskih stranaka u BiH predvođenih HDZ-om BiH koji zagovaraju stvaranje hrvatskog entiteta, posebne izborne jedinice, televizijskog kanala, škole!

-Zašto ne udovoljiti stvaranju škole s hrvatskim programom? Televizijskoga kanala na hrvatskom jeziku i s hrvatskim programom? Posebne hrvatske izborne jedinice…? Je li to protivno konstitutivnosti hrvatskoga naroda, pita se nadalje generalni vikar mostarske biskupije.

Gospodin biskup vs. gospodin muftija

Muftija Dedović je, podsjećamo, ranije upozorio biskupa Perić kako ”gospodin biskup ne može tražiti za svoj narod u Mostaru primjenu principa jedan čovjek jedan glas čime se omogućava majorizacija i diskriminacija jednog naroda, a zanemarivati politički sistem koji regulira odnose između Bošnjaka i Hrvata u drugim kantonima i na razini FBiH”.

-Gospodine muftija, što to regulira odnose jednakopravnosti između Bošnjaka i Hrvata u drugim županijama i na razini Federacije BiH? Izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH u dva navrata? Ili, možda, povlačenje instituta zaštite nacionalnih interesa bošnjačkoga kluba s obzirom na zakon o RTV kanala na hrvatskom jeziku? Ili jednak broj parlamentarnih mjesta i ministarskih fotelja, ili dužnosničkih ureda javne uprave? Ili …? Ustav određuje razine vlasti, a i Izborni zakon ove zemlje razlikuje način provedbe izbora na razini lokalne samouprave, županija, entiteta i države, podsjeća Majić.

Isto tako podsjeća i kako je visoki predstavnik 2004. nametnuo poseban i jedinstven Statut za Grad Mostar, različit od statuta svih 130 tadašnjih općina. Nije li, u najmanju ruku, pita Majić Dedovića, čudno da od svih bh. gradova samo u Mostaru vrijedi poseban Statut?

-Ili Vi to čudovište ne uočavate? Ustavni je sud proglasio Statut djelomično neustavnim. Sada se ponovno traži neki poseban status. Sadržaj Promemorije i stav ovoga Ordinarijata je da Mostar treba graditi kao jedinstven grad, u kojem vrijede ista izborna pravila kao i u svim drugim gradovima u BiH. Ni uz najbolju volju ne možemo razumjeti u čemu bi to bila majorizacija jednoga naroda nad drugim u Mostaru ako to nije u drugim gradovima BiH. Zar zbilja ne vidite da je po ovom Statutu na djelu nepravda prema hrvatskom narodu u ovomu gradu, veli Majić.

Konstitutivnost, nastavlja, pretpostavlja jednakost i ravnopravnost u svemu i na svim razinama. Na žalost, konstitutivni hrvatski narod kao najmalobrojniji u BiH nalazi se u neravnopravnu ili točnije u obespravljenu položaju.

Muftijina ruka nije dobrosusjedska

Vikar Majić se osvrnuo i na zahtjev muftije Dedovića da se u središtu Mostara izgrade islamski centar, katolička crkva i sinagoga. Podsjetio je kako je katolički vjerski objekt iz austrijskoga doba u Sjevernom logoru, nakon što ga je bezbožnička vlast pretvorila u muzej, za vrijeme posljednjega rata služio je za slavljenje sv. Mise, sada je pretvoren u džamiju, iako se znalo da je povijesno i stvarno katolički.

-U njemu je zatečen oltar i sve potrebito za slavlje sv. Mise; a crkva za župu od gotovo 20.000 vjernika nikako da se makne iz temelja. Gradnja crkve Kristova Uskrsnuća (u središtu Mostara) istinska je potreba vjernika župe Svetog Ivana apostola i evanđelista koja je najbrojnija – vjerujemo ne samo katolička – vjerska zajednica u Hercegovini. Vjernici ove župe sada se na liturgijska i crkvena slavlja okupljaju u neadekvatno preuređenu vojnom skladištu. Ugovor o korištenju istječe 2016., veli Majić.

Odgovarajući na muftijinu opasku da ”pomno iščitana riječ mostarsko-duvanjskog biskupa, kao da je u pomenutoj promemoriji hrvatskom članu Predsjedništva, ali i Gradonačelniku i svim gradskim strukturama u upravi Grada, ultimativna, i ona glasi: rok za izgradnju započete crkve Kristova Uskrsnuća je 2016. godina”, najmanje je pomno iščitana.

-Ne radi se ni o kakvu ”ultimatumu”, nego o svraćanju pozornosti na probleme u kojima se nalazi Katolička Crkva u ovomu gradu i vjernička zajednica župe Svetog Ivana. Vi kao vjerski čelnik jedne vjerske zajednice trebali biste među prvima razumjeti ovu zabrinutost odgovornih u ovoj mjesnoj crkvi. Prostor na kojem je započeta gradnja bio je jedini slobodan građevinski prostor na području župe. I nije darovan nego je kupljen. Gospodine muftija, gradnja crkve Kristova Uskrsnuća imala je svoj pravni put od prostornoga planiranja preko kupnje zemljišta do urbanističke suglasnosti. A poznato Vam je da je Grad kao politički subjekt preuzeo zakone i rješenja gradskih općina, podsjeća Majić.

Vaša ”pružena ruka”, poručuje muftiji, da se u istom paketu mora rješavati i gradnja Islamskog kulturnog centra na lokalitetu Lakišića vakufa, u najbližem susjedstvu započete gradnje crkve, ne možemo čitati kao dobrosusjedsko razumijevanje goruće potrebe Katoličke Crkve i vjernika župe Svetog Ivana.

-Ovaj Ordinarijat nikada nije uvjetovao ili – ne daj Bože – osporavao gradnju bilo kojoj vjerskoj zajednici. Takav postupak očekujemo i od drugih. I budite sigurni: ni u snu nam ne bi palo na pamet graditi novu crkvu da kojim slučajem imamo već izgrađenu u krugu od 100 metara! Duh dijaloga među religijama očituje se u uzajamnu poštovanju, razumijevanju, prihvaćanju u različitosti, a nikako u osporavanju i uvjetovanjima, poručio je muftiji Dedoviću don Željko Majić, generalni vikar mostarske biskupije.

I. Jurišić / Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović: HNS usvaja strateški dokument o Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović izjavio je u ponedjeljak u Mostaru kako je za Hrvate u BiH iznimno značajno donošenje posebne deklaracije u Saboru jer se tijekom rasprava javnost u Hrvatskoj upoznala s problemima toga naroda te su se institucije u Zagrebu obvezale na nastavak potpore sunarodnjacima.

“Kroz ovu raspravu su se o svemu tome upoznali zastupnici, ali i javnost. U tome je smislu napravljena odlična stvar. Pa i sami sadržaj deklaracije u konačnici je dao prostora da se vlasti obvežu na određene poteze”, rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice vodstva HNS-a BiH koji okuplja najvažnije hrvatske stranke u toj zemlji.

Čović je kazao kako je za njega puno značajnija činjenica bila cjelodnevna rasprava u Saboru od samoga sadržaja deklaracije koja je otkrila kakav je položaj bosanskohercegovačkih Hrvata.

“Tvrdim da 90 posto njih nije znalo da se Hrvatima može izabrati člana BiH Predsjedništva. Za nas je iznimno važno da izvršna i zakonodavna vlast osjeća važnost ili strateško značenje BiH”, dodao je. Odbacio je optužbe kako donošenje Deklaracije o položaju Hrvata u BiH predstavlja miješanje u unutarnje stvari u Bosni i Hercegovini pojašnjavajući kako se stajališta bilo koje druge svjetske administracije o stanju u BiH ne tumači na isti način.

Hrvatski sabor donio je u petak Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH kojom se upozorava na višestruko preglasavanje ovoga naroda te se pozvalo na promjene kako se takvi politički procesi na bi ponavljali.

Čović je, komentirajući uspostavu vlasti u BiH, ocijenio kako nema nikakvih zapreka za uspostavu državnog Vijeća ministara BiH, dok izbor novih vlasti u Federaciji BiH ovisi o izmjenama Izbornog zakona.

“Kada je u pitanju Vijeće ministara na bilo koji način neće se čekati bilo koja druga razina vlasti, jer tamo nemamo nikakve formalne, zakonske zapreke”, rekao je Čović.

Dodao je kako će stranke Hrvatskog narodnog sabora popuniti sve hrvatske pozicije u državnom Vijeću ministara. Puno kompliciranija situacija je s vlastima u Federaciji BiH budući da je Ustavni sud BiH izbrisao odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču načina popune Doma naroda iz kojega se bira predsjednik, a zatim i Vlada Federacije BiH.

“Na Vladu Federacije BiH ćemo se načekati. Da bi se izabrala nova vlada, zakonodavac će morati sukladno odluci Ustavnog suda BiH donijeti prikladne odluke da bi se sve to moglo popuniti kako je planirano”, kazao je.

Čović je najavio i kako će se potkraj siječnja 2019. održati sjednica Sabora HNS-a BiH na kojoj će se donijeti strateški dokumenti o političkoj poziciji Hrvata u BiH koji će, kako je Čović najavio, biti na tragu Deklaracije Hrvatskog sabora.

Hrvatski sabor je u petak donio Deklaraciju Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH u kojoj se poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji u kojoj se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Bosanskohercegovački mediji najavili su u ponedjeljak da bi Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine već na prvoj idućoj sjednici mogao razmatrati prijedlog rezolucije “o osudi uplitanja Hrvatske u unutarnje poslove BiH”.

Rezoluciju, koja je svojevrstan odgovor na deklaraciju o položaju Hrvata u BiH, što ju je prošlog tjedna usvojio Hrvatski sabor, predložit će Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), potvrdio je zastupnik te stranke u parlamentu BiH Saša Magazinović.

(Hina)

 

Dragan Čović: Bosna i Hercegovina je unakažena odlukama koje su donosili visoki predstavnici

 

 

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Hrvatska je dužna reagirati: Inzko ponovo zagovara rušenje ustavnog poretka BiH

Objavljeno

na

Objavio

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko ponovo se založio za rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, javlja Hrvatski Medijski Servis.

-Institucije BiH moraju iznaći rješenje za pitanje Doma naroda Federacije koje je u skladu s Ustavom FBiH. Ovo mišljenje izneseno je u mom podnesku, u svojstvu amicus curiae (prijatelja suda), koji je upućen Ustavnom sudu BiH, izjavio je Inzko u intervju za sarajevsko “Oslobođenje”.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH ocjenio je neustavnom odredbu Izbornog zakona BiH da se iz svakog kantona bira “najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih”, jer je omogućavala da jedan narod drugom bira izaslanike u Federalni Dom naroda.

Na temlju te odredbe Bošnjaci su mogli izabrati jednu trećinu izaslanika u Hrvatski klub Doma naroda i tako u dva navrata formirati izvršnu vlast u FBiH.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH sada traži da se na osnovu iste takve odredbe u Ustavu FBiH donese odluka o popuni Doma naroda, iako u presudi Ustavnog suda BiH jasno stoji da s njom trebaju biti usklađeni svi drugi pravni akt, uključujući i ustave entiteta, pa tako i Ustav FBiH.

Drugim riječima visoki predstavnik Valentin Inzko, kako i bošnjačke stranke, otvoreno zagovara nepoštivanje Ustavnog suda BiH, a time i Ustava BiH, dajući primat ustavu entiteta,

Podsjetimo, Valentin Inzko 2011. godine poništio je odluku Središnjeg Izbornog povjerenstva koje je utvrdilo kako je platformaška vlast u Federaciji BiH, bez stranaka koje su predstavljale izbornu volju hrvatskih birača uspostavljena nezakonito i tako omogućio pretvaranje FBiH u bošnjački entitet.

Prema Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH, usvojenoj u petak, Hrvatska vlada dužna je o protuustavnom djelovanju Valantina Inzka, koje može dovesti do ponovnog kršenja ustavnih prava Hrvata u BiH, izvjestiti Vijeća za implementaciju mirovnog sporazuma i Vijeće sigurnosti UN-a. /HMS/

 

Inzko ne razumije Ustav BiH, niti Daytonski sporazum

 

 

Inzko ponovno ponižava Hrvate, treba ga potjerati iz BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari