Pratite nas

BiH

BiH država konstitutivnih naroda ili nije država uopće

Objavljeno

na

covic_i_peric

Bosna i Hercegovina država je konstitutivnih naroda ili nije država uopće! Poruka je to koju je u otvorenom pismu mostarskom muftiji Salemu ef. Dedoviću uputio generalni vikar mostarsko-duvanjske biskupije don Željko Majić i to povodom reakcije muftije na Promemoriju koju je nedavno hrvatskom članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću predao mostarski biskup Ratko Perić.

Biskupski ordinarijat, kako je poznato, uputio je članu Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda Promemoriju, i na nju je reagiralo Mostarsko muftijstvo.

Vikar Majić piše kako je Promemorija najvišemu državnom predstavniku, koji je na proteklim izborima dobio većinsko povjerenje naroda kojemu je Katolička Crkva pratilja već četrnaest stoljeća, nijednom riječju ne niječe niti oduzima pravo drugim narodima i vjerskim zajednicama BiH i Mostaru.

Hrvati osuđeni na nestajanje

U Promemoriji su iznesena mišljenja i stavovi, problematika, i očekivanja od novoizabrane vlasti. Uostalom, u njoj ništa nova što do sada nije kazano i što velikoj većini, ne samo katolika i Hrvata, nije dobro poznato.

-Zato i promemorija – podsjetnik na ono u predizbornom natjecanju obećano i više puta službeno traženo, i što se s pravom očekuje, piše Majić.

Generalni vikar mostarsk-duvanjske biskupije piše i kako nije uputno da vjerski predstavnici otvaraju političke polemike, no i tom treba govoriti ”uvažavajući demokratske dosege i ustavne odredbe”.

-Bosna i Hercegovina država je konstitutivnih naroda ili nije uopće država. Konstitutivnost pretpostavlja jednakost i ravnopravnost u svemu i na svim razinama. Na žalost konstitutivni hrvatski narod kao najmalobrojniji u BiH nalazi se u neravnopravnu ili točnije u obespravljenu položaju. Daytonski sporazum po kojemu je jednomu narodu kojega je 32 posto u zemlji dodijeljeno 49 posto zemlje, po kojemu je nedopustivo omogućeno etničko čišćenje i nepravedno stvoren državno-političko-ustrojstveni okvir, i nakon kojega se u političkoj prašumi ustavnih promjena i više od stotinu ”amandmana”, gdje se ni domaći građanin a vjerojatno ni vanjski kolonizator ne snalazi, praktično je osudio hrvatski narod na nestajanje, pojašnjava Majić.

On je podsjetio muftiju i na ”onu imperijalističku rečenicu izrečenu kardinalu Puljiću u Sarajevu još 2001. Godine da Hrvati trebaju ili asimilirati ili emigrirati”.

-Čemu bi služila većina tih političkih zakrpa ili amandmana na ovom političkom bh. loncu, nego tomu da se radikalno provede ta politička odluka udruženoga pothvata protiv jednoga naroda? To je ljudski, moralno, narodno, politički i vjerski nedopustivo i neprihvatljivo! Kako protiv ovoga ne podignuti glas i ne očekivati i od drugih, kojih se ovo izravno ne tiče, da u duhu svega „multikulturalnoga“, „multireligioznoga“ itd., koje se neprestano naglašava, stvarno porade na ispravljanju nepravde, pita se Majić.

Umjesto toga, od čelnoga političara bošnjačkog naroda, odmah nakon prošlih izbora, 14. studenoga, veli, čusmo ovakvu imperijalističku: nećemo udovoljiti zahtjevima hrvatskih stranaka u BiH predvođenih HDZ-om BiH koji zagovaraju stvaranje hrvatskog entiteta, posebne izborne jedinice, televizijskog kanala, škole!

-Zašto ne udovoljiti stvaranju škole s hrvatskim programom? Televizijskoga kanala na hrvatskom jeziku i s hrvatskim programom? Posebne hrvatske izborne jedinice…? Je li to protivno konstitutivnosti hrvatskoga naroda, pita se nadalje generalni vikar mostarske biskupije.

Gospodin biskup vs. gospodin muftija

Muftija Dedović je, podsjećamo, ranije upozorio biskupa Perić kako ”gospodin biskup ne može tražiti za svoj narod u Mostaru primjenu principa jedan čovjek jedan glas čime se omogućava majorizacija i diskriminacija jednog naroda, a zanemarivati politički sistem koji regulira odnose između Bošnjaka i Hrvata u drugim kantonima i na razini FBiH”.

-Gospodine muftija, što to regulira odnose jednakopravnosti između Bošnjaka i Hrvata u drugim županijama i na razini Federacije BiH? Izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH u dva navrata? Ili, možda, povlačenje instituta zaštite nacionalnih interesa bošnjačkoga kluba s obzirom na zakon o RTV kanala na hrvatskom jeziku? Ili jednak broj parlamentarnih mjesta i ministarskih fotelja, ili dužnosničkih ureda javne uprave? Ili …? Ustav određuje razine vlasti, a i Izborni zakon ove zemlje razlikuje način provedbe izbora na razini lokalne samouprave, županija, entiteta i države, podsjeća Majić.

Isto tako podsjeća i kako je visoki predstavnik 2004. nametnuo poseban i jedinstven Statut za Grad Mostar, različit od statuta svih 130 tadašnjih općina. Nije li, u najmanju ruku, pita Majić Dedovića, čudno da od svih bh. gradova samo u Mostaru vrijedi poseban Statut?

-Ili Vi to čudovište ne uočavate? Ustavni je sud proglasio Statut djelomično neustavnim. Sada se ponovno traži neki poseban status. Sadržaj Promemorije i stav ovoga Ordinarijata je da Mostar treba graditi kao jedinstven grad, u kojem vrijede ista izborna pravila kao i u svim drugim gradovima u BiH. Ni uz najbolju volju ne možemo razumjeti u čemu bi to bila majorizacija jednoga naroda nad drugim u Mostaru ako to nije u drugim gradovima BiH. Zar zbilja ne vidite da je po ovom Statutu na djelu nepravda prema hrvatskom narodu u ovomu gradu, veli Majić.

Konstitutivnost, nastavlja, pretpostavlja jednakost i ravnopravnost u svemu i na svim razinama. Na žalost, konstitutivni hrvatski narod kao najmalobrojniji u BiH nalazi se u neravnopravnu ili točnije u obespravljenu položaju.

Muftijina ruka nije dobrosusjedska

Vikar Majić se osvrnuo i na zahtjev muftije Dedovića da se u središtu Mostara izgrade islamski centar, katolička crkva i sinagoga. Podsjetio je kako je katolički vjerski objekt iz austrijskoga doba u Sjevernom logoru, nakon što ga je bezbožnička vlast pretvorila u muzej, za vrijeme posljednjega rata služio je za slavljenje sv. Mise, sada je pretvoren u džamiju, iako se znalo da je povijesno i stvarno katolički.

-U njemu je zatečen oltar i sve potrebito za slavlje sv. Mise; a crkva za župu od gotovo 20.000 vjernika nikako da se makne iz temelja. Gradnja crkve Kristova Uskrsnuća (u središtu Mostara) istinska je potreba vjernika župe Svetog Ivana apostola i evanđelista koja je najbrojnija – vjerujemo ne samo katolička – vjerska zajednica u Hercegovini. Vjernici ove župe sada se na liturgijska i crkvena slavlja okupljaju u neadekvatno preuređenu vojnom skladištu. Ugovor o korištenju istječe 2016., veli Majić.

Odgovarajući na muftijinu opasku da ”pomno iščitana riječ mostarsko-duvanjskog biskupa, kao da je u pomenutoj promemoriji hrvatskom članu Predsjedništva, ali i Gradonačelniku i svim gradskim strukturama u upravi Grada, ultimativna, i ona glasi: rok za izgradnju započete crkve Kristova Uskrsnuća je 2016. godina”, najmanje je pomno iščitana.

-Ne radi se ni o kakvu ”ultimatumu”, nego o svraćanju pozornosti na probleme u kojima se nalazi Katolička Crkva u ovomu gradu i vjernička zajednica župe Svetog Ivana. Vi kao vjerski čelnik jedne vjerske zajednice trebali biste među prvima razumjeti ovu zabrinutost odgovornih u ovoj mjesnoj crkvi. Prostor na kojem je započeta gradnja bio je jedini slobodan građevinski prostor na području župe. I nije darovan nego je kupljen. Gospodine muftija, gradnja crkve Kristova Uskrsnuća imala je svoj pravni put od prostornoga planiranja preko kupnje zemljišta do urbanističke suglasnosti. A poznato Vam je da je Grad kao politički subjekt preuzeo zakone i rješenja gradskih općina, podsjeća Majić.

Vaša ”pružena ruka”, poručuje muftiji, da se u istom paketu mora rješavati i gradnja Islamskog kulturnog centra na lokalitetu Lakišića vakufa, u najbližem susjedstvu započete gradnje crkve, ne možemo čitati kao dobrosusjedsko razumijevanje goruće potrebe Katoličke Crkve i vjernika župe Svetog Ivana.

-Ovaj Ordinarijat nikada nije uvjetovao ili – ne daj Bože – osporavao gradnju bilo kojoj vjerskoj zajednici. Takav postupak očekujemo i od drugih. I budite sigurni: ni u snu nam ne bi palo na pamet graditi novu crkvu da kojim slučajem imamo već izgrađenu u krugu od 100 metara! Duh dijaloga među religijama očituje se u uzajamnu poštovanju, razumijevanju, prihvaćanju u različitosti, a nikako u osporavanju i uvjetovanjima, poručio je muftiji Dedoviću don Željko Majić, generalni vikar mostarske biskupije.

I. Jurišić / Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kardinal Vinko Puljić čestitao vatrenima: ‘Vratili ste narodu volju za životom’

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić uputio je čestitku hrvatskom izborniku Zlatku Daliću i nogometnoj reprezentaciji Hrvatske na osvajanju drugog mjesta na Svjetskom prvenstvu.

Čestitku prenosimo u cijelosti:

“Od samog početka Svjetskog prvenstva u nogometu, probudili ste pozitivnu energiju u javnosti voljom igrom i zajedništvom. U nekoliko navrata javno sam Bogu zahvalio što ste unijeli u javnost pozitivno ozračje. Svojim odličnim igrama potisnuli ste u drugi plan vijesti o političkim igrama što je ujedinilo ljude i ispunilo ih pozitivnim duhom i radošću. Vaša ujedinjena igra, skromnost i sloga te upornost kao i činjenica da ste u svojoj ljudskosti računali s Bogom, bilo je snažno nadahnuće za sve strukture u hrvatskom narodu, ali i svim drugima koji su prepoznali vašu plemenitu poruku.

Prateći sav program dočeka i oduševljenog mnoštva, uočio sam da se sav narod vama ponosi, i da ljudi iz raznih krajeva traže, je li netko od igrača ili trenera s njima povezan životom, rođenjem ili korijenima. Želim vam prenijeti da sam i ja osobno kao i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ponosan što su izbornik i nekolicina reprezentativaca rodom ili korijenom iz ove zemlje. Dok proživljavamo depresivno javno mnijenje, vratili ste narodu volju za životom pa je ponovo izazvan emocijama i oduševljenjem. Ne znam čemu bih se više divio: Vama igračima s izbornikom na čelu ili narodu koji vas je tako oduševljeno dočekao. Hvala Bogu da ste svojom igrom, skromnošću, zajedništvom i upornošću mom narodu vratili radost.

Od srca čestitam svakom od vas, a posebno izborniku Zlatku koji je u svojim istupima više puta, uz Republiku Hrvatsku, spomenuo i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, kao i svima koji su sudjelovali na Svjetskom nogometnom prvenstvu od stručnih suradnika do cjelokupnog Hrvatskog nogometnog saveza.

Želim svima vama obilje Božjeg blagoslova u životu i radu, posebno u izgradnji zajedništva i stvaranju ozračja nesebične suradnje u našem narodu. Poseban Božji blagoslov neka vas prati u vašim obiteljima i zajednicama gdje živite”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Krenuo je na more preko BiH: Srbi su me kaznili zbog kockica

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Privatna arhiva Dario Strašček (Zagreb)

Vidio sam da je policijski automobil stao ispred kafića, ali sam se iznenadio kad je policajac krenuo prema meni, a još više kad mi je rekao da će me kazniti zbog remećenja javnog reda i mira jer nisam ništa učinio, priča Dario Strašček iz Zagreba, za 24 sata.hr

Jutro nakon što je Hrvatska pobijedila Englesku i plasirala se u finale Svjetskog prvenstva, on je vozio dvije maloljetne kćerke na more. Išao je preko Bosne i Hercegovine te se zaustavio na kavu u Bosansku Kostajnicu u RS.

Imao je na sebi dres hrvatske reprezentacije i zato je platio kaznu od 50 konvertibilnih maraka, što je otprilike 200 kuna.

Vrijeđanje pred kćerkama 

”Policajac me pitao znam li gdje sam. Ja sam mu rekao da sam u Bosni i Hercegovini, a on je odgovorio da griješim, da sam u Republici Srpskoj i da bih mogao dobiti batina zbog hrvatskih obilježja.

Rekao je da me zato mora kazniti. Kad sam sjeo u kafić, neko me je prijavio policiji. Zaista nisam ni navijao ni bilo koga na bilo koji drugi način provocirao. Mlađa kćerka mi se rasplakala, bilo je izuzetno neugodno”, prepričava Dario.

Policajac mu je još dodatno rekao da ga neće pustiti ako ne plati odmah i da će ići na sud, pa je shvatio da je bolje odmah platiti kaznu.

‘Kontrola će sve provjeriti’

”Uz to mi je naredio i da se odmah presvučem. Pokupio sam kćerke, obukao drugu majicu i odmah napustio grad. Ne mogu vjerovati da se to događa 2018. godine.

Bojao sam se i za kćerke, jer su mi iz drugih kafića neugodno i ružno dobacivali dok sam razgovarao s policajcem ”, kaže Dario.

Dok je cijeli svijet tražio “kockasti dres” i divio se igrama reprezentacije Hrvatske, Dario je vjerojatno jedni Hrvat koji je dobio kaznu jer ga nosi.

U Hrvatskoj strani navijači nisu bili kažnjavani zbog nošenja svojih nacionalnih dresova niti su imali bilo kakvih neugodnosti. Iz MUP-a RS su kazali da će provjeriti sve navode o ovom slučaju.

 

Dodik: U slučaju sukoba Srba i Bošnjaka u BiH vjerujem da bi Hrvati ostali po strani

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori