Pratite nas

BiH

BiH država konstitutivnih naroda ili nije država uopće

Objavljeno

na

covic_i_peric

Bosna i Hercegovina država je konstitutivnih naroda ili nije država uopće! Poruka je to koju je u otvorenom pismu mostarskom muftiji Salemu ef. Dedoviću uputio generalni vikar mostarsko-duvanjske biskupije don Željko Majić i to povodom reakcije muftije na Promemoriju koju je nedavno hrvatskom članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću predao mostarski biskup Ratko Perić.

Biskupski ordinarijat, kako je poznato, uputio je članu Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda Promemoriju, i na nju je reagiralo Mostarsko muftijstvo.

Vikar Majić piše kako je Promemorija najvišemu državnom predstavniku, koji je na proteklim izborima dobio većinsko povjerenje naroda kojemu je Katolička Crkva pratilja već četrnaest stoljeća, nijednom riječju ne niječe niti oduzima pravo drugim narodima i vjerskim zajednicama BiH i Mostaru.

Hrvati osuđeni na nestajanje

U Promemoriji su iznesena mišljenja i stavovi, problematika, i očekivanja od novoizabrane vlasti. Uostalom, u njoj ništa nova što do sada nije kazano i što velikoj većini, ne samo katolika i Hrvata, nije dobro poznato.

-Zato i promemorija – podsjetnik na ono u predizbornom natjecanju obećano i više puta službeno traženo, i što se s pravom očekuje, piše Majić.

Generalni vikar mostarsk-duvanjske biskupije piše i kako nije uputno da vjerski predstavnici otvaraju političke polemike, no i tom treba govoriti ”uvažavajući demokratske dosege i ustavne odredbe”.

-Bosna i Hercegovina država je konstitutivnih naroda ili nije uopće država. Konstitutivnost pretpostavlja jednakost i ravnopravnost u svemu i na svim razinama. Na žalost konstitutivni hrvatski narod kao najmalobrojniji u BiH nalazi se u neravnopravnu ili točnije u obespravljenu položaju. Daytonski sporazum po kojemu je jednomu narodu kojega je 32 posto u zemlji dodijeljeno 49 posto zemlje, po kojemu je nedopustivo omogućeno etničko čišćenje i nepravedno stvoren državno-političko-ustrojstveni okvir, i nakon kojega se u političkoj prašumi ustavnih promjena i više od stotinu ”amandmana”, gdje se ni domaći građanin a vjerojatno ni vanjski kolonizator ne snalazi, praktično je osudio hrvatski narod na nestajanje, pojašnjava Majić.

On je podsjetio muftiju i na ”onu imperijalističku rečenicu izrečenu kardinalu Puljiću u Sarajevu još 2001. Godine da Hrvati trebaju ili asimilirati ili emigrirati”.

-Čemu bi služila većina tih političkih zakrpa ili amandmana na ovom političkom bh. loncu, nego tomu da se radikalno provede ta politička odluka udruženoga pothvata protiv jednoga naroda? To je ljudski, moralno, narodno, politički i vjerski nedopustivo i neprihvatljivo! Kako protiv ovoga ne podignuti glas i ne očekivati i od drugih, kojih se ovo izravno ne tiče, da u duhu svega „multikulturalnoga“, „multireligioznoga“ itd., koje se neprestano naglašava, stvarno porade na ispravljanju nepravde, pita se Majić.

Umjesto toga, od čelnoga političara bošnjačkog naroda, odmah nakon prošlih izbora, 14. studenoga, veli, čusmo ovakvu imperijalističku: nećemo udovoljiti zahtjevima hrvatskih stranaka u BiH predvođenih HDZ-om BiH koji zagovaraju stvaranje hrvatskog entiteta, posebne izborne jedinice, televizijskog kanala, škole!

-Zašto ne udovoljiti stvaranju škole s hrvatskim programom? Televizijskoga kanala na hrvatskom jeziku i s hrvatskim programom? Posebne hrvatske izborne jedinice…? Je li to protivno konstitutivnosti hrvatskoga naroda, pita se nadalje generalni vikar mostarske biskupije.

Gospodin biskup vs. gospodin muftija

Muftija Dedović je, podsjećamo, ranije upozorio biskupa Perić kako ”gospodin biskup ne može tražiti za svoj narod u Mostaru primjenu principa jedan čovjek jedan glas čime se omogućava majorizacija i diskriminacija jednog naroda, a zanemarivati politički sistem koji regulira odnose između Bošnjaka i Hrvata u drugim kantonima i na razini FBiH”.

-Gospodine muftija, što to regulira odnose jednakopravnosti između Bošnjaka i Hrvata u drugim županijama i na razini Federacije BiH? Izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH u dva navrata? Ili, možda, povlačenje instituta zaštite nacionalnih interesa bošnjačkoga kluba s obzirom na zakon o RTV kanala na hrvatskom jeziku? Ili jednak broj parlamentarnih mjesta i ministarskih fotelja, ili dužnosničkih ureda javne uprave? Ili …? Ustav određuje razine vlasti, a i Izborni zakon ove zemlje razlikuje način provedbe izbora na razini lokalne samouprave, županija, entiteta i države, podsjeća Majić.

Isto tako podsjeća i kako je visoki predstavnik 2004. nametnuo poseban i jedinstven Statut za Grad Mostar, različit od statuta svih 130 tadašnjih općina. Nije li, u najmanju ruku, pita Majić Dedovića, čudno da od svih bh. gradova samo u Mostaru vrijedi poseban Statut?

-Ili Vi to čudovište ne uočavate? Ustavni je sud proglasio Statut djelomično neustavnim. Sada se ponovno traži neki poseban status. Sadržaj Promemorije i stav ovoga Ordinarijata je da Mostar treba graditi kao jedinstven grad, u kojem vrijede ista izborna pravila kao i u svim drugim gradovima u BiH. Ni uz najbolju volju ne možemo razumjeti u čemu bi to bila majorizacija jednoga naroda nad drugim u Mostaru ako to nije u drugim gradovima BiH. Zar zbilja ne vidite da je po ovom Statutu na djelu nepravda prema hrvatskom narodu u ovomu gradu, veli Majić.

Konstitutivnost, nastavlja, pretpostavlja jednakost i ravnopravnost u svemu i na svim razinama. Na žalost, konstitutivni hrvatski narod kao najmalobrojniji u BiH nalazi se u neravnopravnu ili točnije u obespravljenu položaju.

Muftijina ruka nije dobrosusjedska

Vikar Majić se osvrnuo i na zahtjev muftije Dedovića da se u središtu Mostara izgrade islamski centar, katolička crkva i sinagoga. Podsjetio je kako je katolički vjerski objekt iz austrijskoga doba u Sjevernom logoru, nakon što ga je bezbožnička vlast pretvorila u muzej, za vrijeme posljednjega rata služio je za slavljenje sv. Mise, sada je pretvoren u džamiju, iako se znalo da je povijesno i stvarno katolički.

-U njemu je zatečen oltar i sve potrebito za slavlje sv. Mise; a crkva za župu od gotovo 20.000 vjernika nikako da se makne iz temelja. Gradnja crkve Kristova Uskrsnuća (u središtu Mostara) istinska je potreba vjernika župe Svetog Ivana apostola i evanđelista koja je najbrojnija – vjerujemo ne samo katolička – vjerska zajednica u Hercegovini. Vjernici ove župe sada se na liturgijska i crkvena slavlja okupljaju u neadekvatno preuređenu vojnom skladištu. Ugovor o korištenju istječe 2016., veli Majić.

Odgovarajući na muftijinu opasku da ”pomno iščitana riječ mostarsko-duvanjskog biskupa, kao da je u pomenutoj promemoriji hrvatskom članu Predsjedništva, ali i Gradonačelniku i svim gradskim strukturama u upravi Grada, ultimativna, i ona glasi: rok za izgradnju započete crkve Kristova Uskrsnuća je 2016. godina”, najmanje je pomno iščitana.

-Ne radi se ni o kakvu ”ultimatumu”, nego o svraćanju pozornosti na probleme u kojima se nalazi Katolička Crkva u ovomu gradu i vjernička zajednica župe Svetog Ivana. Vi kao vjerski čelnik jedne vjerske zajednice trebali biste među prvima razumjeti ovu zabrinutost odgovornih u ovoj mjesnoj crkvi. Prostor na kojem je započeta gradnja bio je jedini slobodan građevinski prostor na području župe. I nije darovan nego je kupljen. Gospodine muftija, gradnja crkve Kristova Uskrsnuća imala je svoj pravni put od prostornoga planiranja preko kupnje zemljišta do urbanističke suglasnosti. A poznato Vam je da je Grad kao politički subjekt preuzeo zakone i rješenja gradskih općina, podsjeća Majić.

Vaša ”pružena ruka”, poručuje muftiji, da se u istom paketu mora rješavati i gradnja Islamskog kulturnog centra na lokalitetu Lakišića vakufa, u najbližem susjedstvu započete gradnje crkve, ne možemo čitati kao dobrosusjedsko razumijevanje goruće potrebe Katoličke Crkve i vjernika župe Svetog Ivana.

-Ovaj Ordinarijat nikada nije uvjetovao ili – ne daj Bože – osporavao gradnju bilo kojoj vjerskoj zajednici. Takav postupak očekujemo i od drugih. I budite sigurni: ni u snu nam ne bi palo na pamet graditi novu crkvu da kojim slučajem imamo već izgrađenu u krugu od 100 metara! Duh dijaloga među religijama očituje se u uzajamnu poštovanju, razumijevanju, prihvaćanju u različitosti, a nikako u osporavanju i uvjetovanjima, poručio je muftiji Dedoviću don Željko Majić, generalni vikar mostarske biskupije.

I. Jurišić / Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Sporazum Islamske zajednice s BiH ustvari je stvaranje islamske države BiH

Objavljeno

na

Objavio

Islamska zajednica u BiH jedina je vjerska institucija koja nema potpisan sporazum s državom BiH.  U predloženom osnovnom ugovoru između BiH i Islamske zajednice traže se privilegije – kako za samu instituciju, tako i za muslimanske vjernike.

Iako je Bakir Izetbegović, predsjedatelj Predsjedništva BiH to pitanje pokušao staviti na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH, hrvatski i srpski članovi Predsjedništva BiH, Dragan Čović i Mladen Ivanić su na posljednjoj sjednici to odbili, piše Dnevnik.ba

BiH ima potpisane sporazume sa Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvu, a potpisivanje sporazuma s Islamskom zajednicom na čekanju je već neko vrijeme zbog specifičnosti koje IZ BiH traži za muslimanske vjernike u našoj zemlji.

Dnevnik.ba je u posjedu sporazuma Islamske zajednice BiH i BIH iz kojeg  donosimo  ključne zahtjeve:

Vakufska imovina – područje cijele BiH? 

 „Bosna i Hercegovina jamči  Islamskoj zajednici nepovredivost prava vlasništva, upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom, koja kao specifičan institut imovinskog prava neće biti narušena imovinskim i drugim zakonima Bosne i Hercegovine“

Primjerice, eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje neke autoceste koja spada u institut vakufske imovine ne bi bila moguća ako Islamska zajednica takvo što ne prihvati, što opet, nije posebno definirano ni određeno.  Za Islamsku zajednicu  ne bi vrijedio princip javnog dobra kao za obične građane BiH.

Urbanistički planovi gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice za gradnjom džamija  

„Pri izradi urbanističke regulative određenog područja, nadležni organi prostornog uređenja uvažit će prostorne potrebe Islamske zajednice za  izgradnjom vjerskih objekata na tom području.“

„Islamska zajednica odlučuje o potrebi izgradnje vjerskog objekta(…) na području cijele BiH, u skladu sa šerijatskim propisima o unutrašnjoj organizaciji i predlaže lokaciju, a nadležne vlasti BiH će to uvažiti ako se tome ne protive objektivni razlozi“.

Dakle, urbanistički i planovi prostornog uređenja gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice BiH za izgradnjom džamija, tekija, medresa, mesdžida i drugih objekata. Nije precizirano koji su to i kakvi  bi to bili eventualni „objektivni razlozi“ koji bi spriječili izgradnju islamskih vjerskih objekata.

Izravan utjecaj na pravosudne i policijske organe BiH  

 „U slučaju pokretanja sudske istrage protiv službenika Islamske zajednice zbog eventualnih krivičnih djela predviđenih krivičnim zakonom, sudske će vlasti BiH o tome prethodno obavijestiti nadležne organe Islamske zajednice.“

„U slučaju privođenja i zadržavanja vjerskog službenika, određivanja mjera pritvora ili alternativnih mjera pritvora, nadležna policijska uprava/tužilac  ili sud dužni su obavijestiti nadležno muftijstvo bez odlaganja.“

Islamska zajednica ustvari ovim zahtjevima izravno utječe na pravosudne i policijske organe u BiH, tijek i ishod istraga ili eventualnih sudskih postupaka  jer vjerske službenike Islamske zajednice kaznene odgovornosti ne amnestira njihov  vjerski poziv i oni, kao i svi građani BiH, odgovaraju prema ovozemaljskim zakonima, odnosno Kaznenom zakonu BiH.

Javni i privatni sektor: Džuma, hadž, halal prehrana, obavljanje molitvi na radnim mjestima, nikabi, burke, duge brade…

Islamska zajednica traži da se muslimanskim vjernicima u javnom i privatnom sektoru omogući pravo na klanjanje džuma-namaza, iftar tijekom Ramazana, pravo na odsustvo s posla zbog odlaska na hadž.

IZ BiH traži i  poštivanje prava vjernika na ispoljavanje molitve u javnom i privatnom sektoru kao što su obavljanje molitvi, izbor prehrane, odijevanja i izgleda u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima.

Tijekom Ramazana molitve se održavaju svakodnevno, a obavljanje džuma namaza je molitva petkom, odnosno, zajednički tjedni obred u džamiji u podne.

Međutim, takva prava, čak ni nedjeljom, nisu regulirana ni katoličkim ni pravoslavnim vjernicima. Također, pravo na stanku tijekom iftara  i sehura tijekom Ramazana je dio predloženog sporazuma. Katolički i pravoslavni vjernici imaju sličan mjesec, odnosno Korizmu koja je priprava za svetkovinu Uskrsa, ali im ovakvo što nije omogućeno.

Hadž je jedna od obveza muslimana – hodočašće u Meku što može trajati i do mjesec dana, a Islamska zajednica traži da se omogući pravo na odsutnost s posla u tom slučaju, i u javnom i privatnom sektoru.  Također, IZ BiH traži i obavljanja namaza na radnom mjesto što također nije slučaj s ugovorima Katoličke crkve, SPC-a i drugih vjerskih zajednica u BiH.

Prijeporno pitanje je i uporaba vjerskih i tradicijskih obilježja.

Od izbora prehrane pa do odijevanja i izgledanja „u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima“. Prema sporazumu, osim hidžaba, burke i nikaba, ozakonile bi se i „duge brade“ i „kratke hlače“ koje nose pripadnici selefijskog- vehabijskog pokreta koji su nedavno u Graničnoj policiji BiH dobili pravnu bitku. Nikabi i burke, pa čak i hidžabi, u brojnim su europskim zemljama zabranjeni.

Ovim sporazumom muslimanski vjernici u BiH bili bi dodatno privilegirani, a državni i pravni subjekti u kojima rade imali dodatne financijske obveze.

K tomu, sporazumom kojeg je Islamska zajednica predložila poništeni bi bili  pojedini dosadašnji zakoni i pravne regulative institucija BiH, a u pitanje dovedena i njihova svjetovna pozicija.

Sporne su i odredbe vezane za obred  obrezivanja djece i osiguravanja zdravstvenih uvjeta za takvo što, kuhinje s halal prehranom koje bi morale biti otvorene u svim institucijama i privatnim tvrtkama, financijsko poslovanje same institucije IZ-a BiH, arhivske građe kojom raspolažu a koja samo privremeno može biti ustupljena iz, kako je navedeno, posebno važnih razloga, organima vlasti  BiH.

Također, Islamskoj zajednici jamči se pristup javnim RTV servisima u BiH, pravo na distribuciju knjiga, novina i drugih tiskovina, dok je primjerice, Katoličkoj crkvi u BiH pristup javnim medijima „omogućen“ a ne zajamčen.

BiH treba uskladiti svoje zakone sa zahtjevima Islamske zajednice? 

Ako se ovakav sporazum s Islamskom zajednicom BiH potpiše zakoni BiH se praktično moraju uskladiti s odredbama samog sporazuma jer Islamska zajednica kroz kompletan tekst predloženog sporazuma zahtjeva da se zakoni BiH urede prema njenim potrebama, ciljevima itd. dok su sporazumi s Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnoj crkvom tek  načelno uredili i definirali  prava katoličkih i pravoslavnih vjernika u BiH.

Islamska zajednica BiH ovim sporazumom ustvari nalaže BiH da svoje zakone uskladi s njenim odredbama jer se nigdje ne poziva na zakone BiH i poštivanje pravnih legislativa BiH nego doslovce potpuno suprotno tražeći od institucija BiH da se u ovoj mjeri i na ovaj način prilagode njenim šerijatskim zakonima.

Cjelovit tekst sporazuma pročitajte na linku ispod:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Država BiH nikada nije zauzela službeno stajalište protiv gradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović ocijenio je u utorak kako BiH nema jedinstveno stajalište oko gradnje Pelješkog mosta pa su neutemeljeni zahtjevi nekih od njenih dužnosnika da se taj projekt ne realizira dok se ne riješi granica s Hrvatskom odnosno uredi razgraničenje na moru kod Neumskog zaljeva.

“Predsjedništvo BiH nikada nije usvojilo zaključak ili neki drugi službeni akt u kojemu bi iznijelo jedinstveno stajalište države Bosne i Hercegovine a koje se odnosi na neslaganje s projektom Europske unije u Hrvatskoj oko izgradnje Pelješkog mosta i njegovo osporavanje u smislu da na bilo koji način ugrožava interese BiH”, stoji u izjavi koja je medijima dostavljena iz Čovićevog ureda u Sarajevu.

Čovićevo je tumačenje kako parlament BiH službeno nikada nije ni zatražilo obustavu izgradnje Pelješkog mosta jer je o tome odlučio samo Zastupnički ali ne i Dom naroda.

Ni Vijeće ministara BiH nikada nije osporilo realizaciju ovoga projekta.

“Javne reakcije, izjave i prethodna pisma pojedinih dužnosnika BiH različitim europskim institucijama i vladi Hrvatske samoinicijativni su akti i pokušaji komunikacije s institucijama drugih država i EU izvan okvira ustavno predviđenih nadležnosti, kojima se zadire u ovlasti drugih državnih tijela što nanosi nemjerljivu štetu BiH”, izjavio je Čović dodajući kako takvo djelovanje nema karakter ovlaštene međudržavne komunikacije pa stoga ne održava službena stajališta države Bosne i Hercegovine.

Čovićeva je ocjena kako je Hrvatska u prethodnoj komunikaciji usuglasila projekt s bosanskohercegovačkom stranom i u potpunosti uvažila sve tehničke zahtjeve koje su iznijeli eksperti i stručna tijela iz BiH.

Čović je u svojoj izjavi čestitao Hrvatskoj na potpisivanju ugovora i početku realizacije projekta izgradnje Pelješkog mosta.

Predstavnici Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation potpisali su u ponedjeljak u Dubrovniku ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama.

Nakon toga, iz BiH su stigle burne reakcije i stajališta kako se on ne može graditi prije utvrđivanja konačne granice BiH i Hrvatske.

Iz ureda predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića priopćeno je da se vlasti BiH protive gradnji Pelješkog mosta prije rješavanja graničnog pitanja s Hrvatskom i da je to nepromijenjeno stajalište već više od deset godina.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizidić najavio je kako će osobno tražiti od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska ne gradi Pelješki most sve dok se ne riješi otvoreno granično pitanje između dvije zemlje, te je potpisivanje ugovora nazvao “nekorektnim i nedobrosusjedskim postupkom”.

U utorak je Zvizdićev zamjenik i ministar financija Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) upozorio kako je negativno Zvizdićevo reagiranje samoinicijativno pa time i štetno djelovanje koje ugrožava interese države koju predstavlja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati