Pratite nas

BiH

BIH državljanstva se svaki dan odrekne bar jedna osoba

Objavljeno

na

Prema službenim podacima, u razdoblju od 1996. pa do kraja 2018. državljanstva BiH odreklo se više od 84.000 građana, što znači da u BiH više nema stanovnika veličine jednog grada, piše Večernji list BiH. Prema podacima Ministarstva, najviše građana iz knjige državljana ispisalo se 2003. godine i to oko 9000. U idućim godinama broj odricanja državljanstava se smanjivao, da bi se 2016. situacija ponovno promijenila, otkada se bar jedan građanin dnevno odrekne bh. državljanstva.

Problem u budućnosti

U pitanju su najviše građani koji su u zemlje zapadne Europe odselili za vrijeme ili neposredno nakon rata i koji se do sada nisu odrekli svog državljanstva. Međutim, u idućih nekoliko godina moglo bi doći do pravog “buma” u procesu odricanja građana državljanstva BiH. Na ovo upozoravaju nadležni, objašnjavajući to sve većim odlaskom radno-sposobnog stanovništva na rad u inozemstvo. – Oni koji se sada odriču državljanstva napustili su BiH znatno ranije, a oni koji sada odlaze, ako ne dođe do većih promjena pravnog okvira u oblasti državljanstva u zapadnoj Europi, moći će se pojaviti sa zahtjevima za odricanje tek kada ispune uvjete za to, a to je minimalno pet-šest godina. Ono što se sada događa u predstojećem razdoblju može dovesti do velikog “buma” i povećanog broja zahtjeva za ispis iz državljanstva BiH – istaknula je za Glas Srpske glasnogovornica Ministarstva civilnih poslova BiH Zorica Rulj. Osobe koje se odriču državljanstva nisu dužne reći druge razloge, osim činjenice da već imaju ili im je zajamčeno stjecanje državljanstva druge države. Međutim, najčešći razlozi odricanja državljanstva su, zapravo, pravo na nekretnine, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu ili radno-pravni status. Demograf Hasan Zolić smatra da situacija, u kojoj se ljudi sve više odriču državljanstva, nimalo ne iznenađuje, ali da u zemlji gdje više ljudi umire nego što se rađa, to može predstavljati problem. “Ovo je i de facto i de jure iseljavanje, jer ako ljudi traže promjenu državljanstva, oni se vjerojatno više nikada neće vratiti u BiH, niti će vratiti svoje domicilno državljanstvo. Ono što je najbolnije je što su to radno-aktivne i reproduktivno sposobne osobe, a kad takve osobe zauvijek napuštaju zemlju – znate tko u toj zemlji ostaje”, kazao je ranije Zolić.

Odricanja po godinama

Najčešći ispis vršio se radi stjecanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, RH i Crne Gore. Poslijeratnih godina, od 1996. do 1999., samo 22 građana odrekla su se državljanstva. Rekordan broj zabilježen je 2003. godine, kada je ispis zatražilo 9070 građana, dok se u doba relativnog prosperiteta, od 2002. do kraja 2005., državljanstva odreklo skoro 30.000 građana. Nakon 2008. trend se stabilizirao, pa je godišnje ispis tražilo oko 3500, ali je u posljednje tri godine opet evidentiran rast i on se u prosjeku kretao od 4000 do 4300 osoba. Pristojba koju morate platiti, ako se želite odreći bh. državljanstva, je 800 maraka, a ako se vrši preko diplomatsko-konzularne mreže BiH u inozemstvu, plaća se i konzularna pristojba.

Večernji list BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

SAD protiv entitetskih pričuvnih policija u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Klix.ba

Visoki dužnosnik američkog State Departmenta Matthew Palmer otvoreno se u ponedjeljak usprotivio uspostavi pričuvnih sastava policije dvaju bosanskohercegovačkih entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH nakon što su najprije srpske vlasti donijele takve izmjene zakona, a bošnjačke stranke najavile identične protumjere, dok su se pak većinske hrvatske županije jedine usprotivile takvom raspletu.

Kako je priopćeno iz američkog veleposlanstva u BiH, nakon susreta sa šefovima policijskih i sigurnosnih agencija u BiH u američkom veleposlanstvu u Sarajevu, priopćeno je kako bi se vlasti trebale baviti problemima ilegalnih migracija.

“Nažalost, umjesto suradnje na rješavanju ovog problema, entiteti rade na uspostavu pričuvnih policijskih snaga. Ove pričuvne policijske snage neće riješiti problem migranata, jer je pitanje migracija transnacionalno i ne može se riješiti jednostranim naporima”, navedeno je u priopćenju iz američkog veleposlanstva u BiH. Na sastanku su sudjelovao i američki veleposlanik u BiH Eric Gordon Nelson te čelnici državnih te entitetskih policijskih i sigurnosnih agencija.

Sudionici sastanka su potvrdili kako se američki dužnosnici protive uspostavi pričuvnih policijskih snaga.
“Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Matthew Palmer i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson izričito su protiv uspostave pričuvnog sastava policije Republike Srpske”, rekao je direktor Policije RS-a Darko Ćulum. Isto to je za Federaciju BiH potvrdio i federalni ministar unutarnjih poslova Aljoša Čampara.

Istodobno upravo je iz Čamparina ministarstva nedavno predstavljena inicijativa o osnivanju pričuvnog sastava federalne uprave policije (FUP) koja djeluje na razini Federacije BiH. Većinske hrvatske županije u Federaciji BiH izrazile su protivljenje uspostavi pričuvnih policijskih snaga.

Pričuvne policijske snage sve strane u BiH podsjećaju na vrijeme prije rata, te su zbog toga dodatno podignute napetosti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH u potpunoj blokadi već više od osam mjeseci

Objavljeno

na

Objavio

Osam mjeseci traje postizborna kriza u Bosni i Hercegovini koja se ogleda u potpunoj nefunkcionalnosti konstituiranih tijela vlasti i opstrukcijama uspostave preostalih, piše Večernji list BiH. Razmjenjuju se optužbe i prebacuje odgovornost za ovakvo stanje, ali jasno je kako su u pitanju povezani procesi.

Formalno su, sukladno izbornim rezultatima, konstituirani Predsjedništvo BiH, Zastupnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Još se čeka na uspostavu Vijeća ministara, a zbog opstrukcija bošnjačke strane tog procesa, Srbi su odlučili zakočiti imenovanje parlamentarnih povjerenstava. Također, Predsjedništvo BiH nikada nije bilo neaktivnije, izuzmu li se medijske, manje-više populističke izjave članova pojedinačno.

Političko Sarajevo inzistira na usvajanju Nacionalnog godišnjeg plana, kao dijelu integracijskog puta BiH u NATO. Postavljaju to kao uvjet za deblokadu imenovanja Vijeća ministara. Istodobno, optužuju srpsku strnu za blokadu procesa na državnoj, a hrvatsku za uvjetovanje izbora federalne vlasti. S druge strane, Srbi tvrde kako je pozadina cijele politike iz Sarajeva da se pobjedničke snage iz Republike Srpske, a prije svih SNSD, što je moguće dulje drže podalje od institucija izvršne vlasti na državnoj razini. Jasno je da SDA i njegovi bošnjački partneri žele održati kadrove poraženog i raspadnutog Saveza za promjene RS u Vijeću ministara do kad je god to moguće. Pri tome na njih ne vrše nikakav pritisak da prihvate Nacionalni godišnji plan u Vijeću ministara.

Iako podržava i europski i euroatlantski put BiH, kao i uspostavu vlasti, hrvatska strana je svojevrsni talac političke šahovske partije Bošnjaka i Srba. No, ulogu talaca imaju i svi građani BiH, jer bez vlasti nema ni napretka na europskom putu, kao ni novog paketa ekonomskih i socijalnih reformi. Europska komisija je u svom izvješću jasno stavila do znanja da je uspostava vlasti temeljni preduvjet za dobivanje kandidacijskog statusa i za ozbiljan reformski put BiH. Trenutačna situacija ne pogoduje ni suočavanju s ozbiljnim sigurnosnim i humanitarnim problemima, kao što je migrantska kriza koja poprima sve dramatičnije razmjere.

Postupno se dovodi u pitanje i funkcioniranje drugih institucija jer se proces imenovanja rukovodnih kadrova namjerno odugovlači. Najbolji primjer za to je odluka bošnjačke strane u Vladi Federacije da blokira imenovanje novog ravnatelja Federalne uprave policije. No, nije to jedina institucija koja je bez čelnog čovjeka i najodgovornije osobe.

Pitanje je koliko u ovoj situaciji može pomoći i aktivniji angažman međunarodne zajednice koji se ogleda i kroz sve veći interes SAD-a. Učestali su posjeti i poruke visokih američkih dužnosnika zaduženih za ovaj dio svijeta, koji su svjesni da ovako nefunkcionalna i blokirana BiH ugrožava i regionalnu stabilnost i napredak na kojima SAD s partnerima radi već godinama. Rezultat njihova pojačanog angažmana u BiH mogao bi se vidjeti vrlo brzo, piše Večernji list BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari